Svet tehnologije ove nedelje potresli su događaji koji najavljuju novu eru veštačke inteligencije, sajber bezbednosti i globalne borbe za tehnološku dominaciju. Dok kompanija Anthropic beleži istorijski berzanski debi, AI agenti demonstriraju sposobnost da samostalno izvode sajber napade, a Vašington uvodi nova ograničenja kako bi Kini otežao pristup najnaprednijim čipovima. Istovremeno, sonda Voyager 1 ispisuje istoriju dostizanjem udaljenosti od jednog svetlosnog dana od Zemlje, dok naučnici razvijaju tehnologije koje bi jednog dana mogle omogućiti izgradnju objekata na Mesecu.
Veštačka inteligencija i digitalna industrija
Kompanija Anthropic, tvorac AI asistenta Claude, ostvarila je najveću inicijalnu javnu ponudu akcija (IPO) u istoriji izlaskom na berzu Nasdaq 19. novembra pod oznakom ANT. Zbog ogromne potražnje investitora, kompanija je povećala obim ponude na 980 miliona akcija i odredila konačnu cenu od 83 dolara po akciji (iznad prvobitno planiranog raspona od 70 do 78 dolara), čime je prikupila rekordnih 81,3 milijarde dolara. Uz dodatnih 26 milijardi dolara obezbeđenih kroz privatni plasman tehnoloških giganata kao što su Google, Microsoft i Nvidia, ukupan iznos prikupljenog kapitala dostigao je 107,3 milijarde dolara, čime je nadmašen junski debi kompanije SpaceX.
Prvog dana trgovanja akcije Anthropica snažno su skočile, otvorivši na 111,50 dolara i nakratko poguravši tržišnu kapitalizaciju kompanije na čak 2,1 bilion dolara, pre nego što se cena stabilizovala na 97,17 dolara uz vrednovanje od oko 1,8 biliona dolara. Ovaj berzanski uspeh došao je uprkos sve glasnijim zabrinutostima na Volstritu oko potencijalnog balona u sektoru veštačke inteligencije i operativnih gubitaka kompanije, potvrđujući snažan apetit tržišta za vodećim AI firmama čiji prihodi rastu munjevitom brzinom.
Primena veštačke inteligencije u korporativnim finansijama napravila je veliki iskorak nakon što je OpenAI predstavio specijalizovanu verziju alata ChatGPT namenjenu računovodstvu, sposobnu za automatizaciju knjiženja, finansijsko izveštavanje i proveru usklađenosti sa propisima. Istovremeno, revizorska kuća KPMG uspešno je privela kraju projekat „Project Exponential“, prvu eksperimentalnu finansijsku reviziju jedne britanske kompanije sa liste FTSE 250 u kojoj je učestvovala mreža od preko 100 autonomnih AI agenata.
Ovaj sistem, koji je interni tim KPMG-a razvio za samo četiri meseca, radio je paralelno sa klasičnom revizijom i samostalno prikupljao podatke, analizirao dokumentaciju i formulisao nacrte zaključaka. Prema rečima rukovodilaca revizije u KPMG-u, AI agenti su u pojedinim segmentima dublje istražili finansijske stavke i postavljali kvalitetnija pitanja od ljudskih revizora, iako je ljudski nadzor i dalje bio neophodan kod tumačenja složenih regulatornih pravila. Nakon ovog uspeha, KPMG planira da proširi testiranje na još 20 velikih revizija pre nego što tehnologiju ponudi klijentima.
Tehnološki sektor potreslo je iznenadno povlačenje suosnivača i dugogodišnjeg izvršnog direktora kompanije Nvidia, Džensena Huanga, 12. novembra, nakon interne istrage o kršenju kodeksa ponašanja i bezbednosnih protokola. Upravni odbor je odmah imenovao dosadašnju finansijsku direktorku Kolet Kres za vršioca dužnosti izvršnog direktora i poručio investitorima da se ne planira Huangov povratak, naglašavajući da poslovanje i rekordni kvartalni prihodi od preko 100 milijardi dolara ostaju stabilni. Paralelno sa kadrovskim promenama, trka u razvoju modela dodatno se ubrzala: Anthropic je uoči izlaska na berzu predstavio nove modele Fable 5.2 i Mythos 5.2, dok je Google lansirao Gemini 4 Neon, dizajniran da ponudi znatno veću brzinu obrade i niže troškove korišćenja.
Pored napretka u AI sektoru, globalna digitalna infrastruktura našla se na velikom testu izlaskom dugoočekivane video-igre Grand Theft Auto VI kompanije Rockstar Games. Masovno preuzimanje igre, čija instalacija zauzima oko 210 GB, podiglo je protok podataka preko čvorišta DE-CIX na istorijski rekord od 33,03 terabita u sekundi 18. novembra (čime je oboren rekord od 33,01 Tb/s postavljen nedelju dana ranije tokom faze ranog preuzimanja). Ovaj skok saobraćaja, za oko 25% viši od uobičajenog proseka, pokrenuo je važne rasprave o tome koliko su postojeće mreže i data centri spremni da istovremeno izdrže ekstremnu potrošnju zabavnog sadržaja i sve veće zahteve AI servisa.
Sajber bezbednost
Evropska komisija potvrdila je 19. novembra da je bila meta prve javno prijavljene sajber kampanje izvedene uz pomoć alata veštačke inteligencije, a prema navodima portala Politiko, u napadu je korišćen javno dostupan kineski AI alat za testiranje penetracije pod nazivom ARTEX. Portparol Komisije Tomas Renije izjavio je da je upad prvobitno otkriven 22. oktobra, nakon čega su iz predostrožnosti privremeno isključene pojedine interne aplikacije kako bi se sprečilo dalje širenje pretnje.
Tokom desetodnevnog prekida rada bili su nedostupni sistemi za obračun zarada i evidenciju radnog vremena, alati za prevođenje, kao i platforma za refundaciju medicinskih troškova za oko 33.000 zaposlenih. Iako je Komisija sazvala hitan sastanak svog najvišeg kriznog tela, a komesarka Hena Virkunen informisala kolege o incidentu, zvaničnici navode da istraga i dalje traje i da zasada nema dokaza o curenju podataka zaposlenih u celini niti informacija o eventualnom zahtevu za otkupninu.
Foto: Pixabay.com
Tim za obaveštajne podatke kompanije Google (GTIG) i Mandiant objavili su da su hakeri sa ruskog govornog područja razvili višestruki sistem AI agenata (nazvan exploit_agent) koji je samostalno otkrio i iskoristio bezbednosne propuste bez ikakvog ljudskog učešća. Analitičari su do dokaza došli otkrivanjem pogrešno konfigurisanog testnog servera na internetu, gde su pronašli okruženje sa tehničkom dokumentacijom na ruskom jeziku koje je funkcionisalo kao autonomna pokretna traka za kompromitovanje sistema.
Ovaj sistem je neprekidno upoređivao izvorni kod popularnih veb aplikacija, poput WordPress dodataka, neposredno pre i posle objavljivanja bezbednosnih zakrpa, automatski razvijajući funkcionalne eksploite za novootkrivene ranjivosti. Prema izveštaju kompanije Google, ovakvi autonomni napadi „brzinom mašine“ već su iskorišćeni protiv veb-sajtova u Francuskoj u sektorima medija, obrazovanja i zabave, što predstavlja prekretnicu u kojoj veštačka inteligencija prelazi iz uloge asistenta u potpuno samostalnog napadača.
Američka agencija za sajber bezbednost (CISA) dodala je kritičnu ranjivost u sistemu Perforce Puppet (CVE-2026-115731, ocena 9.4) u svoj katalog aktivno iskorišćavanih propusta, naloživši federalnim agencijama da primene zakrpe najkasnije do 1. decembra 2026. godine. Ovaj propust u deserijalizaciji podataka omogućava napadačima sa potpisanim sertifikatom da daljinski izvršavaju proizvoljan kod na Puppet serveru, dok su istovremeno održavaoci programskog jezika PHP objavili hitne bezbednosne zakrpe za kritične propuste u svojim aktivnim verzijama.
Na tržištu sajber bezbednosti, kompanija Palo Alto Networks dogovorila je preuzimanje AI startapa Applied Compute u transakciji vrednoj 4,5 milijardi dolara u akcijama, čije se zatvaranje očekuje u trećem fiskalnom kvartalu 2027. godine. Startap, koji su pre samo 18 meseci osnovala trojica bivših zaposlenih u kompaniji OpenAI i koji već ostvaruje preko 100 miliona dolara godišnjeg prihoda, omogućiće kompaniji Palo Alto Networks da klijentima ponudi bezbedno prilagođavanje i pokretanje open-weight AI modela u javnim i suverenim klaud okruženjima.
Industrija čipova i geopolitika
Američko Ministarstvo trgovine, odnosno njegov Biro za industriju i bezbednost (BIS), donelo je 19. novembra 2026. godine novo privremeno konačno pravilo (Interim Final Rule pod nazivom „Addressing Remote Access to Advanced Semiconductors”) kojim se zatvara ključna rupa u ranijim sankcijama. Novom regulativom zabranjuje se kompanijama iz Kine, Makaa i drugih zemalja iz grupe D:5 da zaobilaze ograničenja fizičke kupovine čipova tako što iznajmljuju procesorsku snagu u stranim data centrima putem klauda. Pravilo nalaže da data centri širom sveta moraju da pribave posebnu dozvolu ukoliko je ograničeni entitet direktni kupac ili primarni korisnik koji zauzima više od 50% ukupnih računarskih kapaciteta objekta, dok se od dobavljača čipova i servera zahteva sprovođenje strogih „know-your-customer” (KYC) provera vlasničke strukture klijenata.
Foto: Pixabay.com
Pored ograničenja udaljenog pristupa, BIS je uveo nove zahteve za izvozne dozvole na osnovu destinacije za sve isporuke, reeksport i interne transfere naprednih računarskih čipova u Singapur, Maleziju, Tajland, Indoneziju i Brazil. Američke vlasti su ove države označile kao tržišta sa „neprihvatljivo visokim rizikom od preusmeravanja” tehnologije ka Kini, čime se direktno pogađa brzorastući sektor digitalne infrastrukture i finansiranja data centara u jugoistočnoj Aziji. Jedini izuzetak od ove obaveze važi za krajnje korisnike čije je sedište u Sjedinjenim Američkim Državama (poput velikih američkih klaud provajdera), pod uslovom da izvoznici redovno podnose mesečne izveštaje nadležnim organima. Ovim potezom istovremeno je zvanično ukinuto ranija regulativa iz 2025. godine poznata kao AI Diffusion Rule, a javna rasprava o novom pravilu otvorena je narednih 60 dana.
Kao neposredna reakcija na stupanje na snagu novih američkih propisa, vodeći svetski proizvođači poluprovodnika, tajvanski TSMC i južnokorejski Samsung Electronics, obavestili su svoje kineske klijente da privremeno obustavljaju isporuke određenih procesora dok ne dobiju zvanične izvozne dozvole iz Vašingtona. Prema navodima agencije Reuters, TSMC je naložio kineskim dizajnerima čipova da zaustave narudžbine koje koriste proizvodne procese od 16 nanometara i niže (uključujući napredne čipove od 7nm, 5nm i 3nm), ograničavajući ih uglavnom na starije tehnologije od 28nm i 40nm, pod uslovom da ti čipovi ne koriste memoriju visokog propusnog opsega (HBM) niti napredno pakovanje. Novim pravilima ukinute su ranije prečice i metode samoprovere na osnovu broja tranzistora, pomoću kojih su livnice ranije mogle same da procene da li je čip namenjen civilnoj upotrebi van AI sektora.
Ova obustava ima dalekosežne posledice koje prevazilaze samo sektor veštačke inteligencije i pogađaju širu kinesku tehnološku industriju. Na listi pogođenih klijenata nalaze se tehnološki giganti poput kompanije ByteDance i Baiduove jedinice za AI čipove Kunlun, koji su tražili alternativne dobavljače zbog nestašice Nvidia procesora, ali i veliki proizvođači pametnih telefona kao što su Xiaomi, Oppo i Vivo. Iako izvori iz industrije procenjuju da će američko Ministarstvo trgovine verovatno odobriti dozvole za čipove namenjene potrošačkoj elektronici i telefonima, višemesečne birokratske procedure mogle bi ozbiljno da poremete proizvodne rasporede, dok su u jugoistočnoj Aziji banke već zamrzle kredit od 480 miliona dolara povezan sa nabavkom čipova za ByteDance.
Kompanija Nvidia potpisala je sredinom novembra višegodišnje ugovore vredne više milijardi dolara sa ključnim partnerima u lancu snabdevanja, predvođenim tajvanskom kompanijom Siliconware Precision Industries (SPIL), koja posluje u sastavu grupe ASE Technology Holding. Cilj ovog dogovora je da SPIL do sredine 2029. godine utrostruči svoje ugovorene kapacitete za napredno pakovanje čipova (poput CoWoS tehnologije) na Tajvanu, što uključuje izgradnju novih proizvodnih linija, fabrika za izradu interpozera, testiranje i povećanu automatizaciju. Ovaj potez deo je šire Nvidijine strategije obezbeđivanja dugoročne infrastrukture za aktuelne i buduće generacije AI akceleratora (kao što je platforma Vera Rubin), u okviru koje su potpisani i ugovori o proširenju kapaciteta za supstrate i pakovanje sa kompanijama Amkor Technology, Foxconn, Kinsus, Samsung Electro-Mechanics i TSMC.
Istovremeno, na geopolitičkom planu, u kineskom tehnološkom centru Šenženu održan je 18. i 19. novembra 33. samit lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), na kojem su suprotstavljene vizije o budućnosti veštačke inteligencije došle u prvi plan. Američki predsednik Donald Tramp poručio je u svom obraćanju da se SAD oštro protive bilo kakvoj „globalističkoj regulaciji” koja bi kontrolisala ili gušila razvoj takozvane „superinteligencije” (SI), ističući američko tehnološko liderstvo, dok je kineska strana na marginama foruma zagovarala poštovanje digitalnog suvereniteta, lokalne regulative i uravnoteženiji pristup razvoju AI infrastrukture u regionu. Uprkos tenzijama oko čipova i trgovine, samit u Šenženu obeležio je i istorijski trilateralni sastanak Donalda Trampa, kineskog predsednika Si Đinpinga i ruskog predsednika Vladimira Putina, na kojem su lideri tri nuklearne sile usvojili zajedničku deklaraciju o smanjenju nuklearnih rizika i najavili izradu akcionog plana za stratešku stabilnost.
Istraživanje svemira
Svemirska sonda Voyager 1, lansirana 5. septembra 1977. godine, dostigla je 18. novembra istorijsku udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje (oko 25,9 milijardi kilometara), čime je postala prvi objekat napravljen ljudskom rukom na tolikoj razdaljini. Ovo znači da radio-signalu koji putuje brzinom svetlosti sada treba puna 24 sata da stigne od Zemlje do letelice, kao i dodatnih 24 sata da odgovor stigne nazad do inženjera u NASA-inoj Laboratoriji za mlazni pogon (JPL). Poređenja radi, svetlost od Zemlje do Meseca stigne za svega 1,3 sekunde, dok do Neptuna putuje oko četiri sata.
Sonda se trenutno kreće kroz međuzvezdani prostor brzinom od oko 61.000 kilometara na sat, nakon što je još 2012. godine napustila heliosferu našeg Sunčevog sistema. Iako je u danima uoči ovog jubileja zabeležen privremeni prekid u prenosu naučnih i inženjerskih podataka, tim na Zemlji je potvrdio prelazak ove granice putem osnovnog nosećeg signala i proračuna putanje. Njen blizanac, sonda Voyager 2, trenutno se nalazi na udaljenosti od oko 20 svetlosnih sati i ovu istorijsku granicu neće dostići pre 2035. godine.
Foto: Tanjug AP/NASA
Nakon osmogodišnjeg putovanja kroz unutrašnji Sunčev sistem započetog u oktobru 2018. godine, zajednička misija Evropske svemirske agencije (ESA) i Japanske agencije za istraživanje svemira (JAXA), BepiColombo, ulazi u orbitu Merkura 21. novembra. Kako bi dovoljno usporila i izbegla snažno gravitaciono privlačenje Sunca, letelica je tokom puta izvela čak devet gravitacionih manevara – jedan pored Zemlje, dva pored Venere i šest pored samog Merkura – pri čemu je dolazak bio odložen za godinu dana zbog kvara na potisnicima. Tokom ključnog manevra 21. novembra, četiri potisnika će raditi 37 minuta kako bi uvela letelicu u početnu eliptičnu orbitu oko najmanje planete Sunčevog sistema.
BepiColombo zapravo čine dva spojena orbitera koja putuju zajedno: evropski Mercury Planetary Orbiter (MPO), zadužen za mapiranje površine i sastava planete sa 11 instrumenata, i japanski orbiter Mio (MMO), koji će proučavati magnetno polje i svemirsko okruženje Merkura. Dve letelice će se razdvojiti u zasebne orbite 9. i 10. decembra, čime će BepiColombo postati prva misija sa dva aktivna orbitera oko ove planete istovremeno. Početak redovnih naučnih posmatranja zakazan je za april 2027. godine, kada će sonde započeti prikupljanje podataka o geologiji i nastanku stenovitih planeta u ekstremnim uslovima blizu Sunca.
Istraživači sa Univerziteta u Arkanzasu predstavili su metodu laserskog 3D štampanja simulirane mesečeve prašine (regolita) u modularne blokove nalik LEGO kockama, objavljenu u naučnom časopisu NPJ Advanced Manufacturing. Za razliku od ranijih pokušaja koji su zahtevali dodavanje posebnih vezivnih sredstava ili smola koje bi morale da se dopremaju sa Zemlje, ovaj tim je koristio tehniku fuzije laserskog praha (laser powder bed fusion) kako bi direktno stopio čestice regolita bez ikakvog lepka. Korišćen je sintetički materijal LHS-1, koji verno oponaša oštre, nepravilne čestice prašine nastale milijardama godina udara meteorita o površinu Meseca.
Naučnici su odštampali blokove široke nekoliko centimetara u obliku krsta i slova H, koji se mogu međusobno uklapati i po potrebi preuređivati za izgradnju zidova ili zaštitnih barijera na Mesecu. Iako su trenutni prototipovi napravljeni od čistog regolita porozni i mehanički slabiji od cigli sa vezivima, oni su samonosivi i dokazuju da je moguća izgradnja korišćenjem isključivo lokalnih resursa. U narednoj fazi istraživači planiraju da ojačaju strukturu blokova i ispitaju upotrebu koncentrisane sunčeve svetlosti putem sočiva umesto lasera, kao i ponašanje ovog procesa u uslovima vakuuma i smanjene gravitacije.
Autor: Dubravka Bošković