Svet ulazi u novu fazu geopolitičkog nadmetanja, u kojoj se interesi velikih sila prepliću na više kriznih žarišta, od Ukrajine i Bliskog istoka do Pacifika.
Predstojeći susret Donalda Trampa, Si Đinpinga i Vladimira Putina, zaoštravanje američko-kineskog tehnološkog sukoba i sve snažniji ukrajinski udari na rusku energetsku infrastrukturu nagoveštavaju nove strateške potrese. Istovremeno, Evropa dobija svoje mesto za pregovaračkim stolom, Vašington menja prvobitne planove o vojnom povlačenju s kontinenta, dok nove bezbednosne pretnje dodatno komplikuju međunarodne odnose.
Prema zvaničnom rasporedu koji je objavila Bela kuća, predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu najpre bilateralno sa kineskim predsednikom Si Đinpingom u 12.45 časova po lokalnom vremenu u rezidenciji Kajlin Vila (Kylin Villa), a zatim u 14.30 časova na prvom trilateralnom samitu sa Sijem i ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. U zvaničnom itinereru američkog predsednika na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), koji se održava 18. i 19. novembra, nije predviđen odvojeni bilateralni susret Trampa i Putina, što je ranije potvrdio i savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov navodeći da Moskva i Vašington nisu dogovorili poseban sastanak dvojice lidera. Tramp na azijsku turneju kreće 16. novembra, a pre dolaska u Šenžen boraviće u Manili radi sastanka Kvada (Quad) i potpisivanja trgovinskog sporazuma sa Tajlandom.
Prema navodima američkih zvaničnika, Tramp na trilateralnom sastanku namerava da pokrene pitanja smanjenja nuklearnih arsenala i rata u Iranu, dok se ne očekuje da rat u Ukrajini bude tema razgovora jer Vašington vodi odvojen pregovarački kolosek sa Kijevom i Moskvom. Američki zvaničnici takođe su naveli da kontrola izvoza osetljive tehnologije čipova nije planirana kao tema susreta. Sa druge strane, Peking dugoročno insistira na stavu da SAD i Rusija, kao države sa najvećim nuklearnim arsenalima, moraju najpre da smanje sopstvene zalihe pre nego što se Kina uključi u pregovore o razoružanju. Nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer preneo je za nemački javni servis ARD da je Si Đinping tokom nedavnog razgovora izrazio nezadovoljstvo idejom da se o Ukrajini raspravlja u trilateralnom formatu, ističući da je reč o evropskom sukobu u kojem za stolom moraju biti i Evropljani, dok je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski upozorio da bi sastanak u Šenženu mogao da zaliči na konferenciju u Jalti iz 1945. godine ukoliko velike sile pokušaju da odlučuju o sferama uticaja bez učešća manjih država.
Foto: Tanjug AP/Alexander Zemlianichenko, Tanjug AP/Alex Brandon, Tanjug AP/themba hadebe
Predsedavajući Posebnog odbora Predstavničkog doma američkog Kongresa za Komunističku partiju Kine Džon Mulenar poručio je u gostovanju u emisiji Face the Nation na televiziji CBS News da Kongres u narednim nedeljama mora zakonski da učvrsti stroga pravila kontrole izvoza naprednih čipova kako bi zaštitio američku dominaciju u oblasti veštačke inteligencije (AI) i sprečio ugrožavanje nacionalne bezbednosti. Mulenar je potvrdio da su doskorašnji izvršni direktor kompanije „Envidija” (NVIDIA) Džensen Huang, koji je 12. novembra podneo ostavku nakon više od tri decenije na čelu kompanije, kao i predstavnici te korporacije pristali da se 1. decembra pojave na saslušanju iza zatvorenih vrata pred kongresnim odborima. Istraga u Vašingtonu pokrenuta je nakon otkrića o vanbračnoj vezi Huanga sa Alis Huang, državljankom Kine sa prebivalištem u Hongkongu i bivšom direktorkom singapurske klaud-kompanije „Megaspid” (Megaspeed), koju američke obaveštajne službe sumnjiče za povezanost sa kineskim obaveštajnim strukturama i moguće krijumčarenje naprednih AI čipova u Kinu.
Obrazlažući svoju raniju ocenu da je bivši čelnik „Envidije” ozbiljno ugrozio nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država, Mulenar je ukazao na kineski model obaveštajnog delovanja koji obuhvata čitavo društvo i na primenu zakona o nacionalnoj bezbednosti u Hongkongu. Pozivajući se na primer zatvorenog izdavača Džimija Laja, američki kongresmen je naglasio da Komunistička partija Kine može da izvrši pritisak na svakog kineskog državljanina ili članove njegove porodice da postupe po nalozima obaveštajnih službi, ocenjujući kao krajnje neodgovorno to što rukovodstvo „Envidije” takav rizik nije tretiralo kao bezbednosnu pretnju. Kongresna istraga će se, prema njegovim rečima, fokusirati na utvrđivanje stepena pristupa poverljivim korporativnim podacima, mogućeg uticaja na poslovnu politiku kompanije, ali i na ispitivanje zašto američko Ministarstvo trgovine tokom protekle godine nije ažuriralo takozvanu listu sankcionisanih entiteta niti temeljno istražilo poslovanje kompanije „Megaspid”, uprkos spremnosti Singapura da sprovede sopstvenu istragu.
Kako bi se zatvorile regulatorne praznine i sprečilo zaobilaženje sankcija preko stranih posrednika i centara podataka u inostranstvu, Mulenar zajedno sa predsedavajućim Odbora za spoljne poslove Brajanom Mastom i predsedavajućim Odbora za obaveštajne poslove Rikom Krofordom zahteva da se paket dvopartijskih zakona hitno uvrsti u godišnji Zakon o odbrambenim ovlašćenjima (NDAA) pre isteka mandata aktuelnog saziva Kongresa 3. januara 2027. godine. Američki Kongres priprema sveobuhvatan zakonodavni paket sastavljen od četiri dvopartijska akta sa ciljem da trajno zaključa izvozne kontrole u oblasti poluprovodnika i veštačke inteligencije (AI) i spreči Kinu da zaobilazi postojeće trgovinske zabrane. Inicijativa, koju predvode čelnici ključnih kongresnih odbora uz podršku predsedavajućeg Predstavničkog doma Majka Džonsona, usmerena je na uvrštavanje ovih zakona u godišnji Zakon o odbrambenim ovlašćenjima (NDAA) za fiskalnu 2027. godinu pre isteka mandata aktuelnog saziva Kongresa 3. januara 2027. godine.
Suština ovog zakonodavnog okvira leži u prelasku sa promenljivih izvršnih uredbi na obavezujuće zakonske barijere koje pokrivaju čitav životni ciklus naprednih čipova, od izdavanja izvoznih dozvola i fizičkog praćenja kretanja procesora, preko kontrole opreme za njihovu proizvodnju, do zabrane daljinskog iznajmljivanja računarskih kapaciteta u stranim centrima podataka. Predlog zakona AI OVERWATCH (H.R. 6875 / S. 4456), koji su u Predstavničkom domu i Senatu pokrenuli republikanski predstavnik Brajan Mast, republikanski senator Džim Benks i demokratska senatorka Elizabet Voren, suštinski menja način na koji se tretira prodaja najnaprednijih procesora za veštačku inteligenciju državama koje se smatraju bezbednosnim protivnicima, pre svega Kini. Umesto dosadašnje prakse u kojoj je Ministarstvo trgovine SAD imalo široka diskreciona ovlašćenja da odobrava izvozne licence, ovaj zakon izvoz naprednih AI akceleratora, poput modela NVIDIA H200 ili AMD MI325X, stavlja pod režim nadzora sličan prodaji konvencionalnog naoružanja u inostranstvu.
Foto: Tanjug AP/J. Scott Applewhite
Prema odredbama ovog akta, izvršna vlast je dužna da pre odobravanja izvozne dozvole dostavi Kongresu formalnu sertifikaciju i obrazloženje da transakcija ne ugrožava nacionalnu bezbednost niti tehnološku prednost Sjedinjenih Američkih Država. Zakonodavci potom dobijaju rok od 30 dana za reviziju, tokom kojeg Kongres može usvajanjem zajedničke rezolucije da blokira izdavanje dozvole. Pored uspostavljanja ovog mehanizma nadzora, AI OVERWATCH Act zakonski kodifikuje izričitu zabranu izvoza najmoćnije generacije procesora klase Blackwell u Kinu, daje prioritet snabdevanju američkog domaćeg tržišta i obavezuje administraciju da izradi sveobuhvatnu „Američku strategiju pobede u oblasti veštačke inteligencije”.
Sa druge strane, u Vašingtonu postoje i rezerve prema donošenju novih zakonskih ograničenja u ovom trenutku. Američki ministar finansija Skot Besent ocenio je da Kongres ne mora da usvaja nove zakone jer izvršna vlast već raspolaže svim potrebnim propisima koje samo treba dosledno primeniti, dok je istovremeno zatražio temeljnu promenu rukovodstva u „Envidiji”. Pojedini veliki akcionari kompanije, poput fondova Altimeter Capital Management i Atreides Management, kao i direktor kompanije „Spejs-Iks” Ilon Mask, stali su u odbranu dosadašnjih poslovnih rezultata Džensena Huanga i pozvali upravni odbor da ne donosi ishitrene odluke. Istovremeno, kompanija „Megaspid” negira bilo kakve nezakonitosti i navodi da je Alis Huang napustila firmu u avgustu 2025. godine, dok je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova, po ustaljenom obrascu odbacivanja odgovornosti za operacije prikupljanja zapadnih tehnologija, optužbe o špijunaži proglasilo „neosnovanim”.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je u večernjem video-obraćanju u nedelju, 15. novembra, da su Odbrambene snage Ukrajine onesposobile više od 55 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte. Pozivajući se na izveštaj vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine general-majora Mihaila Drapatog, Zelenski je naveo da ukrajinski dugometni udari gotovo svakodnevno daju rezultate i da predstavljaju opravdan odgovor na odbijanje Moskve da pristane na deeskalaciju, kao i na ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. On je pritom upozorio da će se ovakvi gubici za Rusiju dodatno uvećavati ukoliko Kremlj ne pristane na racionalne pregovore o okončanju rata.
Izjava ukrajinskog predsednika usledila je nakon velikog napada ukrajinskih dronova na industrijske objekte u gradu Nižnjekamsku u ruskoj Republici Tatarstan, udaljenom više od 1.000 kilometara od ukrajinske granice. Prema saopštenju Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, pogođena je rafinerija nafte TAIF-NK, gde je udar zabeležen na jedinom postrojenju za primarnu preradu sirove nafte ELOU-AVT-7, nakon čega je izbio požar, kao i petrohemijski kompleks „Nižnjekamsknjeftehim” u vlasništvu holdinga „Sibur”, jedan od najvećih evropskih proizvođača sintetičke gume i plastike koji snabdeva i ruski vojno-industrijski kompleks. U odvojenom udaru, ukrajinske snage su gađale i vazduhoplovno-odbrambeni zavod „Monolit” u Trubčevsku u Brjanskoj oblasti, koji proizvodi helikoptere i rezervne delove za letelice.
Poruke iz Kijeva odražavaju diplomatski zastoj nakon trilateralnih razgovora predstavnika Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije održanih u Abu Dabiju 10. i 11. novembra. Nakon tih sastanaka i razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, Zelenski je ocenio da ruska delegacija nije želela da prihvati predloženo energetsko primirje pod izgovorom da nema ovlašćenja za donošenje takve odluke, dodajući da ruski predsednik Vladimir Putin lično ne podržava prekid vatre. Prema navodima ukrajinskog Ministarstva odbrane, glavni cilj kampanje dugometnih udara na rusku naftnu infrastrukturu jeste istovremeni pritisak na proizvodnju derivata, snabdevanje domaćeg tržišta i izvozne prihode Rusije.
Foto: Pixabay.com
Lokalne ruske vlasti u Tatarstanu potvrdile su da je tokom napada dronovima došlo do požara i oštećenja na industrijskim objektima u Nižnjekamsku, kao i da je oštećena stambena zgrada pri čemu su tri osobe povređene, dok je rusko Ministarstvo odbrane saopštilo da je protivvazdušna odbrana tokom noći presrela 533 ukrajinska drona iznad ruskih regiona i Krima. Zvanična Moskva nije potvrdila obim štete na postrojenju ELOU-AVT-7 niti da li je prerada sirove nafte u rafineriji TAIF-NK obustavljena, dok ukrajinski Generalštab navodi da je procena razmera oštećenja na oba pogođena postrojenja u Tatarstanu i dalje u toku.
Američko Ministarstvo rata (Pentagon) sada razmatra povlačenje svega 5.000 američkih vojnika iz Evrope, što je znatno manje u odnosu na 25.000 pripadnika oružanih snaga čijeg su se odlaska evropski saveznici prvobitno pribojavali, izveštava agencija Blumberg (Bloomberg). Od približno 80.000 američkih vojnika koliko je trenutno stacionirano na evropskom kontinentu, najnovija procena u Vašingtonu predstavlja smanjenje planiranog povlačenja za četiri petine u poređenju sa ranijim najavama o osetnijem smanjivanju američkog vojnog prisustva. Prema navodima Blumberga, na ovakvu promenu plana u Pentagonu utiču dva ključna razloga. Prvi se odnosi na povećana izdvajanja evropskih članica NATO-a za odbranu, čime su saveznici odgovorili na dugogodišnje zahteve Vašingtona za većim preuzimanjem finansijskog i operativnog tereta sopstvene bezbednosti.
Drugi razlog tiče se operativnih potreba Sjedinjenih Američkih Država u ratu sa Iranom, zbog kojih se pokazalo da Vašington u velikoj meri zavisi od korišćenja vojnih baza, logističke infrastrukture i vazdušnog prostora evropskih saveznika. Ovakav razvoj događaja različito se tumači u transatlantskim bezbednosnim krugovima. Sa jedne strane, zvaničnici i analitičari bliski američkoj administraciji ističu da revizija planova potvrđuje da je pritisak Vašingtona na evropske partnere dao rezultate u vidu većih odbrambenih budžeta, dok se raspored snaga istovremeno prilagođava aktuelnim globalnim krizama. Sa druge strane, pojedini evropski posmatrači ocenjuju da je naglo smanjenje obima planiranog povlačenja pokazalo dvosmernu prirodu transatlantskog savezništva, ukazujući da sposobnost Sjedinjenih Američkih Država da vode vojne operacije na Bliskom istoku ostaje tesno povezana sa pristupom evropskim bazama i podrškom saveznika. Odluka da u Evropi ostane znatno veći kontingent američkih trupa nego što se ranije strahovalo donosi izvesno olakšanje evropskim članicama Alijanse u trenutku dok se kontinent suočava sa dugotrajnim ratom u Ukrajini i jačanjem odvraćanja na istočnom krilu NATO-a. Istovremeno, preispitivanje broja vojnika u Pentagonu potvrđuje da bezbednosna arhitektura Evrope i globalni vojni angažman Vašingtona ostaju međusobno uslovljeni uprkos povremenim političkim nesuglasicama oko podele troškova odbrane.
Tokom protekle nedelje zabeležen je intenzivan talas proruskih dezinformacionih kampanja na društvenim mrežama i u pojedinim medijima, usmerenih na širenje panike, diskreditaciju Kijeva i zapadnih partnera, kao i zastrašivanje ukrajinskih izbeglica. Među najzastupljenijim fabrikovanim narativima našle su se tvrdnje o navodnim tajnim nuklearnim probama u Ukrajini, planiranom globalnom sajber-napadu na bankovne račune i internet, odbijanju prve dame Sjedinjenih Američkih Država Melanije Tramp da primi ukrajinsko odlikovanje, postojanju tajnih mučilišta i navodnom iznuđivanju novca od izbeglica u Evropskoj uniji. Jedan od najdramatičnijih narativa odnosio se na tvrdnje ruskog vojnog komentatora Jurija Knutova, koji je izjave navodnih svedoka o podzemnim podrhtavanjima tla predstavio kao dokaz da je Ukrajina izvela tajnu nuklearnu probu. Za takve optužbe nisu ponuđeni nikakvi materijalni dokazi, niti postoji bilo kakva potvrda da su Francuska ili Velika Britanija prenele nuklearnu tehnologiju Kijevu.
Paralelno sa tim, društvene mreže preplavile su objave koje su najavljivale da će hakeri 17. novembra isprazniti bankovne račune i ugasiti internet na tri meseca. Autori ovih objava pozivali su se na neproverene „informacije sa dark veba”, zloupotrebljavajući najavu testiranja američkog Sistema za hitno uzbunjivanje (EAS), koje ni na koji način ne podrazumeva prekid rada interneta niti pristup finansijskim računima građana. Ukrajinski napadi na rusku petrohemijsku infrastrukturu, vojno-industrijske objekte i lokacije za proizvodnju i lansiranje raketa u noći između 14. i 15. novembra unapredili su tri ključna pravca delovanja u okviru tekuće ukrajinske kampanje protivsila, ocenjuje američki Institut za proučavanje rata (ISW) u svojoj najnovijoj analizi. Prema navodima ovog instituta, cilj ovakve strategije Kijeva jeste da umanji sposobnost Rusije da sprovodi sopstvene dugometne udare na teritoriji Ukrajine i da istovremeno nadomesti oslabljene ukrajinske kapacitete protivvazdušne odbrane i presretanja. Pored toga, ukrajinske snage izvele su napade i na saobraćajnu infrastrukturu u jugozapadnom delu Rusije kako bi poremetile logističko snabdevanje ruskih trupa na frontu.
Kontinuirani udari na rusku naftnu industriju već proizvode sekundarne posledice po domaće tržište energenata u Rusiji, primoravajući tamošnje vlasti da ponovo uvedu ograničenja u prodaji goriva usled straha od panične kupovine i nestašica na benzinskim stanicama. Prema podacima na koje se poziva ISW, ograničenja u prodaji derivata ponovo su aktivirana na pojedinim stanicama kompanije „Rosnjeft”, kao i u više ruskih regiona, uključujući Zabajkalski i Krasnojarski kraj, Kareliju, Burjatiju, te Novosibirsku, Arhangelsku i Penzensku oblast, što ukazuje na rizik od širih poremećaja u ruskom petrohemijskom sektoru. Na planu informacione i diplomatske dinamike sukoba, Institut za proučavanje rata ističe da ruski vojni blogeri nastavljaju da kritikuju rasprostranjenu „kulturu laganja” unutar ruske vojske. Kako se navodi u izveštaju, lažni izveštaji sa terena stvorili su fiktivnu liniju fronta koju Kremlj nastoji da predstavi zapadnim partnerima kao polaznu osnovu za pregovore o prekidu vatre i mirovno rešenje u Ukrajini. Kada je reč o samom stanju na ratištu, zabeleženo je da su ukrajinske snage nedavno ostvarile napredak južno od Novopavlivke, dok su ruske snage tokom noći lansirale ukupno 132 drona na ciljeve širom Ukrajine.
Foto: Tanjug AP/Evgeniy Maloletka
U okviru širih bezbednosnih dešavanja u regionu, ISW izdvaja odluku Estonije od 15. novembra da zatvori granične prelaze sa Rusijom kao odgovor na nedavni pokušaj podmetanja požara iza kojeg, prema tvrdnjama Talina, stoje ruske obaveštajne službe. Estonske vlasti su saopštile da će prelazi Narva, Koidula i Luhama biti zatvoreni od 1. decembra nakon što je uhapšeno osam osoba osumnjičenih za pokušaj napada na estonskog proizvođača dronova „Treod sistems” (Threod Systems), kompaniju koja snabdeva ukrajinsku vojsku. Dok je estonski ministar spoljnih poslova Margus Cahkna poručio da neprijateljske akcije protiv Estonije povlače konkretne posledice, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova odbacila je potez Talina, ocenjujući najavljeno zatvaranje granice kao još jedan izliv „agresivne i neobuzdane rusofobije”.
Izraelska obaveštajna služba tvrdi da bi Iran u narednih nekoliko nedelja mogao da pokuša atentat na predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i visoke zvaničnike njegove administracije, prenosi izraelski list Izrael Hajom (Israel Hayom). Prema navodima iz ovog izveštaja, scenario potencijalnih napada uključuje moguću upotrebu dronova napunjenih eksplozivom. Kako navodi Izrael Hajom, šef izraelske obaveštajne agencije Mosad Hofman lično je preneo obaveštajne podatke o navodnim planovima Teherana direktoru američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Džonu Retklifu. Izveštaj ne precizira koji su drugi visoki zvaničnici američke administracije obuhvaćeni ovim upozorenjem, niti iznosi dodatne operativne pojedinosti o načinu na koji su informacije prikupljene. Iz Bele kuće i CIA za sada nema zvanične potvrde ovih navoda, niti su se američke institucije javno oglašavale povodom pisanja izraelskog lista. Sa druge strane, zvanični Teheran u potpunosti je demantovao ove tvrdnje, kategorički odbacujući optužbe o postojanju bilo kakvog plana za atentat na američkog predsednika i članove njegove administracije.
Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas upozorila je po dolasku na neformalni sastanak šefova država ili vlada EU u Dablinu, održan u petak, 13. novembra 2026. Godine, dan nakon što je četrdeset evropskih zemalja na samitu Evropske političke zajednice usvojilo Dablinsku deklaraciju o ključnim principima evropske bezbednosti, da bi otvaranje pregovora sa Moskvom o novoj evropskoj bezbednosnoj arhitekturi pre uspostavljanja prekida vatre u Ukrajini predstavljalo upadanje u rusku zamku. Nadovezujući se na poruku iz Dablinske deklaracije da se o pitanjima evropske bezbednosti ne može odlučivati bez Evropljana, Kalas je istakla da je i američki izaslanik Džared Kušner napokon priznao ono na šta je ona ukazivala još pre godinu i po dana: da sprovođenje bilo kakvog sporazuma između Rusije i Ukrajine nije moguće bez učešća Evrope, zbog čega Evropljani ne samo da moraju biti za pregovaračkim stolom, već moraju i suštinski da utiču na ishod razgovora.
Šefica evropske diplomatije naglasila je da Evropska unija mora dosledno da se drži dogovorenog redosleda koraka, najpre prekid vatre, zatim mirovni sporazum, a tek potom razgovori o svim ostalim pitanjima koja slede. Prema njenim rečima, svaka rasprava o ruskim zahtevima u vezi sa bezbednosnom arhitekturom pre obustave vatre skreće pažnju sa činjenice da primirja nema i daje legitimitet tvrdnjama agresora. „Imamo jednog agresora i jednu žrtvu. Agresor nema bezbednosne brige i niko ga nikada nije napao, oni su ti koji su napali druge”, poručila je Kalas. Odgovarajući na najave iz Moskve da Rusija želi povratak na svoje ultimatume iz 2021. godine, ona je navela da je zajedno sa ministrima spoljnih poslova država članica pripremila listu evropskih maksimalnih zahteva kao polaznu osnovu za pregovore, upozorivši da je ishod unapred poznat ukoliko jedna strana nastupa sa maksimalističkim zahtevima, a druga ne traži ništa zauzvrat.
Američki Stejt department poručio je da je humanitarna kriza na Kubi isključivo posledica delovanja tamošnjeg režima, ističući da su Sjedinjene Američke Države ponudile 100 miliona dolara humanitarne pomoći pod uslovom da sredstva stignu direktno do kubanskog naroda uz posredovanje pouzdanih nezavisnih verifikatora. Zamenik glavnog portparola Stejt departmenta Tomi Pigot naglasio je u istupu za televiziju Foks njuz (Fox News) i u zvaničnim porukama resora da Vašington neće dozvoliti da pomoć završi u rukama vlasti u Havani, najavljujući nastavak mera protiv mreža koje omogućavaju kubanskoj vojnoj eliti da prisvaja resurse ostrva za sopstveno bogaćenje. Poruke iz Stejt departmenta nadovezuju se na paket sankcija koji je američki državni sekretar Marko Rubio objavio 5. novembra 2026. godine na osnovu Izvršne uredbe 14404, usmeren protiv osam kompanija, dve fizičke osobe i pet brodova povezanih sa transportom nafte, vojnim nabavkama i državnim preduzećima Kube.
Među sankcionisanim pojedincima našli su se Ani Rodrigez Lastres, ćerka ranije sankcionisane predsednice vojnog konglomerata GAESA Anije Giljermine Lastres Morere i bivša komercijalna direktorka kontejnerskog terminala u Marijelu, kao i Giljermo Faustino Rodrigez Lopez Kaljeha, označen kao deo pomorske mreže za prevoz naftnih derivata. Pored kubanskih državnih firmi poput preduzeća Tecnosime, Cubaelectronica i Petromarca, na udaru američkih mera našle su se i dve kineske kompanije — CEIEC i Beijing H&C Technologies — zbog isporuke opreme za nadzor i vojnih komponenti kubanskim strukturama, dok je Ministarstvo finansija SAD istovremeno proširilo ovlašćenja za sankcionisanje subjekata u kubanskom proizvodnom, tehnološkom, elektronskom i pomorskom sektoru. Ponuda od 100 miliona dolara direktne pomoći, koju je Vašington prvobitno izneo u maju 2026. godine predviđajući distribuciju preko Katoličke crkve i nezavisnih humanitarnih organizacija, deo je šire strategije pritiska administracije predsednika Donalda Trampa na Havanu. Pigot je upozorio da postojanje propale države na svega nekoliko desetina milja od američke obale predstavlja direktnu pretnju po nacionalnu bezbednost SAD, dok je predsednik Tramp u nedavnom intervjuu izjavio da želi da „reši pitanje Kube” pre isteka svog mandata, navodeći da državni sekretar Rubio pažljivo prati razvoj situacije na ostrvu.
Kuba se tokom 2026. godine suočava sa najtežom energetskom i ekonomskom krizom u poslednjim decenijama, obeleženom učestalim padovima elektroenergetske mreže, nestašicama goriva, hrane i lekova za više od devet miliona stanovnika. Dok Vašington tvrdi da su nestašice i restrikcije struje rezultat nesposobnosti i korupcije vladajuće elite, zvanična Havana odbacuje američke optužbe. Kubanski predsednik Migel Dijaz-Kanel i predstavnici vlasti u Havani ocenjuju da su američke mere, uključujući januarsku izvršnu uredbu o carinama za zemlje koje isporučuju naftu Kubi i sankcije protiv državne banke BICSA, oblik „energetske blokade” i kolektivnog kažnjavanja čiji je cilj izazivanje socijalnih nemira na ostrvu.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu predstavio je izraelskom političaru i bivšem načelniku Generalštaba Gadiju Ajzenkotu ključne uslove i „crvene linije” svoje partije Likud tokom koalicionih pregovora. Prema izveštajima o toku razgovora, lista zahteva definiše bezbednosne, političke i ideološke okvire od kojih Likud ne namerava da odstupi prilikom dogovora o eventualnom formiranju vlade.