Imunitet creva jača celu odbranu organizma. Saznajte zašto crevna flora menja sve, od prehlada do raspoloženja, i kako probiotici pomažu svakog dana.
Kada pomislite na imunitet, verovatno vidite lekara, vakcine i čaj od maline. A glavni štab odbrane nalazi se mnogo niže: u crevima. Čak 70 odsto imunih ćelija živi upravo tu, uz bakterije koje čine crevnu floru, pa zdravlje stomaka bukvalno određuje koliko često vas hvata prehlada. U ponedeljak, kada počinje nova nedelja, dobro je da odbranu pogledate iz ovog ugla i napravite plan za jesen i zimu. I dok se svet priseća kako da ostane zdrav, najbolji odgovor često stoji u najobičnijoj činiji kiselog mleka.
Imunitet creva: gde se odbrana zaista gradi
Crevna flora nije samo pomoć pri varenju. Ove bakterije komuniciraju sa imunim sistemom, uče ga da razlikuje prijatelje od neprijatelja i pokreću odgovor čim se pojavi virus. Zato se kaže da je stomak druga koža organizma, prva linija odbrane koju osećamo svakog dana. Najveći deo odbrane okupljen je u GALT tkivu, limfnom tkivu creva koje radi dan i noć. Tu se proizvode antitela koja vas štite od infekcija, a istraživanja pokazuju da ljudi sa bogatom florom ređe obolevaju od sezonskih bolesti. Kada flora oslabi, i odbrana oslabi, pa se prehlade hvataju lakše nego ikada. Nije slučajnost što se probiotici preporučuju uz antibiotike. Kada lek pokosi bakterije, dobre i loše zajedno, probiotici pomažu da se ravnoteža vrati pre nego što se loše namnože. Zato se kaže da je flora poput bašte: bez zalivanja, korov preuzme.
Šta ruši crevnu floru, a šta je obnavlja
Antibiotici su najveći potrošači dobrih bakterija. Jedna kura ume da desetkuje floru, pa posle svake terapije stomak traži podršku i vreme da se oporavi. Isto važi za slatkiše, gotovu hranu i hronični stres, koji menjaju ravnotežu u crevima brže nego što mislite. Na sreću, flora se obnavlja brže nego što se čini. Kiselo mleko, domaći kupus, kefir, beli luk i jabuke hrane dobre bakterije, a redovna šetnja i san od sedam sati čine čuda za njihovu raznolikost. Bake su znale za ovo i pre nego što je neko izmislio reč probiotik. I zeleni čaj i đumbir u zimskim danima dodatno greju odbranu iznutra. Posle praznika, kada se slatkiši nagomilaju, flora zna da zatraži predah. Tada je dobro vreme za probiotsku podršku od dve nedelje, jer creva brzo reaguju na promenu ishrane u oba smera.
Probiotici: dnevna doza za imunitet
Kada flora zakržlja, probiotici vraćaju ravnotežu. EnteroBiotik® sadrži sojeve koji naseljavaju creva i podržavaju imunološku odbranu, a BULARDI® u kapsulama praktičan je izbor za one koji zaborave na kisele proizvode. Oba proizvoda mogu biti deo jutarnje rutine pre doručka. I Laxogel® Natural može pomoći, jer vlakna koja sadrži hrane dobre bakterije i podstiču njihov rast. Uz konsultaciju sa lekarom, probiotik se preporučuje posle antibiotske terapije i u sezoni prehlada, kada odbrana radi punom parom. Deca svoju odbranu grade drugačije, ali i njima treba podrška. Redovan unos probiotika od malih nogu povezuje se sa manjim brojem respiratornih infekcija, a to znaju svaka mama koja je probala. Za najmlađe postoje posebne formulacije sa ukusom koji deca prihvataju bez gunđanja.
Za kraj: nahranite odbranu svaki dan
Imunitet se ne gradi preko noći, ali se gradi svakog dana. Dovoljno je da u tanjir ubacite nešto kiselo, da jedete povrće u bojama i da se krećete, pa će creva uzvratiti boljom odbranom kada nastupi zima. Probiotici su tu da pokriju rupe koje ishrana ne stigne da popuni.
Zapamtite: stomak ne traži mnogo, traži red i doslednost. Dajte mu to i on će vam vratiti zdravlje koje se vidi u svakom danu bez prehlade. A kada vas prehlada ipak uhvati, znate i gde da pogledate: creva su radila sve vreme, a vi ste im samo trebali dati podršku. Ponekad je dovoljna jedna promena u tanjiru, a stomak i imunitet će vam reći hvala već posle prve nedelje.
ČESTA PITANJA
Zašto se kaže da 70 odsto imuniteta živi u crevima?
U crevima se nalazi ogromna količina imunih ćelija i GALT tkiva koje proizvodi antitela. Crevna flora ih stalno uči i pokreće, pa stomak zaista vodi glavnu reč u odbrani organizma.
Kako crevna flora utiče na prehlade?
Bogata i raznolika flora jača imunološki odgovor, pa organizam brže prepoznaje viruse. Ljudi sa zdravim crevima ređe obolevaju, a kada se prehlade, lakše i brže prebrode.
Kada treba uzeti probiotike?
Najčešće posle antibiotske terapije, u sezoni prehlada i kada je flora narušena stresom ili lošom ishranom. Uz konsultaciju sa lekarom, uzimajte ih redovno najmanje dve do tri nedelje.
Autor: S.Paunović