AKTUELNO

Medonosne pčele često koriste agresivno ponašanje kako bi oterale druge insekte sa cvetova i obezbedile sebi pristup hrani, pokazalo je međunarodno istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji, čiji autori upozoravaju da bi klimatske promene i porast broja košnica mogli dodatno da ugroze divlje oprašivače.

Studija istraživača Univerziteta Anglija Raskin, objavljena u naučnom časopisu Ecological Entomology, dokumentovala je kako medonosne pčele jure, potiskuju i zastrašuju druge insekte, pružajući detaljan uvid u njihov uticaj na pristup drugih vrsta izvorima hrane.

Istraživanje je, piše portal Sajens dejli, sprovedeno tokom dve godine na pet lokacija u Kembridžu i okolini, pri čemu se svaka nalazila na udaljenosti do 300 metara od postojeće košnice.

Istraživači su posetioce cvetova podelili u pet grupa: medonosne pčele, bumbare, solitarne pčele, cvetne muve i ostale insekte, među kojima su leptiri i ose.

Tokom ukupno 93 sata posmatranja zabeleženi su slučajevi u kojima je jedan insekt ometao drugog ili mu onemogućavao pristup cvetu.

Pobeda

Interakcije su klasifikovane kao pobeda, kada jedan insekt dobije pristup hrani na račun drugog, ili kao zajedničko korišćenje cveta, kada oba insekta uspeju da se hrane bez sukoba.

Foto: Pixabay.com

Rezultati su pokazali da su medonosne pčele bile najaktivnije u interakcijama sa drugim oprašivačima i da su često prve započinjale sukobe.

Istraživanje je pokazalo da su drugi oprašivači aktivno izbegavali medonosne pčele u 28 odsto zabeleženih interakcija na kupini i 36 odsto na bršljanu.

U najmanje 20 odsto slučajeva u kojima su medonosne pčele odnele pobedu na obe biljne vrste, fizički su potiskivale ili jurile konkurentske insekte.

Autori istraživanja upozoravaju da bi rast temperatura mogao dodatno da pogorša položaj divljih oprašivača, jer su tokom toplijih vremenskih uslova zabeleženi češći sukobi oko hrane.

Jedno od mogućih objašnjenja jeste da biljke izložene toplotnom stresu proizvode manje nektara, zbog čega se veći broj insekata nadmeće za ograničene količine hrane.

Visoke temperature različito utiču na pojedine vrste

Osim toga, visoke temperature različito utiču na pojedine vrste.

Bumbari i cvetne muve osetljivi su na toplotu i mogu efikasnije da traže hranu tokom hladnijeg vremena, dok medonosne pčele uglavnom postaju aktivnije sa porastom temperature.

Foto: Pixabay.com/wenzlerdesign

Autorka istraživanja Viktorija Bakli istakla je da cilj studije nije obeshrabrivanje pčelarstva, već bolje razumevanje konkurencije između gajenih i divljih oprašivača i pronalaženje načina da se zaštite divlje vrste.

Prema njenim rečima, bumbari, solitarne pčele i cvetne muve često izbegavaju medonosne pčele, bivaju potisnuti ili oterani sa cvetova, dok je bršljanova pčela pokazala da može uspešno da im parira.

Bakli je upozorila da bi predviđeni rast temperatura u Velikoj Britaniji mogao dodatno da pojača konkurenciju i naglasila da je važno pronaći načine da medonosne pčele i divlji oprašivači nastave da opstaju jedni pored drugih, posebno u područjima sa velikom gustinom košnica, poput urbanih sredina.

Autori studije ističu da je neophodno bolje upravljati brojem košnica i njihovim rasporedom kako bi se očuvala ravnoteža između pčelarstva i zaštite biodiverziteta.

Autor: Marija Radić