AKTUELNO

Sveta Gora je jedan od najvećih centara pravoslavnog sveta, koji se nalazi na poluostrvu Halkidiki na severu Grčke, tačnije na Atosu.

Na ovom mestu nalazi se 20 pravoslavnih manastira i još mnoštvo manjih monaških zajednica i kelija u kojima žive pustinjaci koji ne žele nikakav kontakt sa savremenim svetom, a život posvećuju molitvi.

Na Svetoj Gori nalazi se i najveća srpska svetinja Hilandar, koju je podigao grčki monah Georgije Helandarios, a obnovili su ga Stefan Nemanja (u monaštvu Simeon) i njegov sin Sava 1198.

Sveta Gora je zabranjena za žene

Legenda kaže da je Bogorodica je jednom tuda plovila sa Svetim apostolom Jovanom ka Kipru kada se podigla velika oluja. To ih je prisililo da pristanu baš na Atosu, kraj današnje luke manastira Iviron.

Prema predanju, Bogorodica je izašla na obalu i, oduševljena lepotom blagoslovila je i zamolila Isusa da poluostrvo daruje njoj.

“Neka ovo mesto bude tvoje nasleđe i tvoj vrt, raj i nebo spasenja za one koji traže spasenje“, začuo se glas.

Zbog toga se veruje da je od tog trenutka Sveta Gora posvećena Majci Božjoj, te druge žene ne smeju da kroče na ovo sveto mesto.

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Pravila ne važe za sve

Ipak, neke žene uspele su da uđu na Svetu Goru, a među njima je žena srpskog cara Dušana - Jelena. Ona je bila bugarska princeza, sestra bugarskog cara Jovana Kantakuzina, i srpska carica.

Bila je supruga najmoćnijeg vladara iz loze Nemanjića - Dušana Silnog, a pratile su je raznorazne priče i nagađanja.

Srpski Hilandar jedinstven je među svetogorskim manastirima jer je, prema legendi, tu Bogorodica dozvolila caru Dušanu da dovede svoju suprugu, caricu Jelenu, i tako se skloni od kuge.

Ipak, iz poštovanja prema svetinji, carica je zapravo boravila u hilandarskoj luci Hrusiji, a na kopnu je nošena u nosiljci tako da nije kročila na tlo i prekršila zakon, navodi Istorijski zabavnik.

Jelena nije bila jedina

Još jedna Srpkinja se pominje kao osoba koja je možda posetila Svetu Goru. Naime, manastir Svetog Pavla podigao je despot Đurađ Branković, a zajedno sa još nekoliko svetinja, darivala ga je despotova ćerka Mara.

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Turske hronike navode da je ovom prilikom Mara posetila Svetu Goru dok manastirsko predanje kaže da je istina da je potonja osmanska sultanija (bila je udata za sultana Murata II) bila ktitorka, ali da nije kročila na tlo poluostrva upravo jer je znala da je ženama to zabranjeno.

Zatvor za nepoštovanje zabrane

Sve do početka 20. veka na Svetu Goru je bilo moguće ići preko zemljouza kod Provlake, koji spaja poluostrvo s kopnom.

Međutim, nakon što su pojedine žene počele da koriste ovaj put da krišom uđu na Svetu Goru grčke vlasti postavile su na tom mestu visoku ogradu i strogo zabranile ulazak pešacima, bez obzira na pol. Kazna za kršenje ove naredbe je godinu dana zatvora.

Autor: