AKTUELNO

Pacijentkinje sa karcinomom jajnika u Srbiji koje su HRD pozitivne, iako znaju svoj status, i dalje nemaju pristup terapiji koja im može produžiti život. Savremena onkologija omogućava izbor lečenja na osnovu molekularnih karakteristika tumora, ali ove mogućnosti nisu dostupne svima. U našoj zemlji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, dok njih 450 izgubi bitku s ovom opakom bolešću. Praktično, svakog dana tri žene dobiju dijagnozu, a jedna od njih, nažalost, premine.

Rak jajnika zauzima neslavno osmo mesto među malignitetima, a prema najnovijim podacima, jednaod 78 žena suočava se sa ovom bolešću. Petogodišnja stopa preživljavanja u ranoj fazi premašuje 90odsto, dok u uznapredovalom stadijumu ne prelazi 30 odsto. Zbog izostanka skrining programa,neredovnih odlaska na ginekološke preglede, rak jajnika se u oko 70 odsto slučajeva otkriva kasno,kada je veća verovatnoća povratka bolesti. Zato nijedna mogućnost za pravovremeno i optimalnolečenje ne sme biti propuštena.

Foto: Ustupljene fotografije/Jakov Simonović

- Genetsko testiranje danas je ključni deo savremenog pristupa lečenju karcinoma jajnika, jer lekarimapomaže da bolje razumeju biološke karakteristike tumora i odaberu najefikasniju terapiju. Kod našihpacijentkinja standard je procena BRCA mutacija i HRD statusa, što omogućava personalizovantretman i preciznu selekciju onih koje će imati najveću korist od ciljane terapije. Dok BRCA testiranjetraži samo mutacije u BRCA genima, HRD analiza gleda širu genetsku sliku tumora i omogućava dadvostruko veći broj pacijentkinja ima korist od PARP inhibitora. Nadamo se da ćemo u partnerstvu sazdravstvenim vlastima obezbediti ovu terapiju i za HRD pozitivne pacijentkinje, kako bi i one imalejednaku šansu za lečenje kao pacijentkinje sa BRCA mutacijama – istakla je Gorica Đokić, ispredUdruženja pacijentkinja obolelih od raka jajnika i materice “Progovori” na današnjoj edukativnojradionici o raku jajnika “Lek za duži vek”.

Foto: Ustupljene fotografije/Jakov Simonović

Rak jajnika u početnim stadijumima ne izaziva tegobe i zbog toga se retko otkriva u ovoj fazi. Kada sepojave, simptomi karcinoma jajnika ni tada nisu specifični i lako se mogu pripisati i nekom drugom,manje ozbiljnom stanju. Najčešći simptomi su oticanje stomaka, neredovna stolica, nadimanje,povraćanje, bol u predelu karlice i osećaj pritiska u stomaku. Pošto ovi simptomi nisu dramatični,obično je potrebno dosta vremena da bi se žena zbog njih obratila lekaru, a bolest u međuvremenunapreduje.

- Više od 70 odsto bolesnica u trenutku postavljanja dijagnoze ima bolest u trećem ili četvrtomstadijumu. Pravi uzrok nastanka raka jajnika je nauci još uvek nepoznat, što značajno ograničavamogućnosti prevencije. Zato kao jedini način da se bolest otkrije u ranijoj fazi ostaje podizanje svesti žena da redovno idu na ginekološke preglede. Klinika za ginekologiju i akušerstvo UKC Srbije, kaoreferentni centar za hirurško lečenje raka jajnika, koji se već više od jednog veka bavi lečenjem ovebolesti, poseduje iskusne i uigrane timove za radikalne i multidisciplinarne operacije kakve su u većinislučajeva neophodne. S obzirom na to da se u odmaklim stadijumima bolest širi i na druge ginekološkei stomačne organe, važno je da se ovakve operacije sprovode u velikim, specijalizovanim centrima, uzmultidisciplinarni pristup i saradnju lekara različitih specijalnosti. Nakon postavljanja dijagnoze,ključno je doneti odluku o modalitetu lečenja. Hirurgija predstavlja osnovu terapije, ali zbogproširenosti bolesti ili drugih zdravstvenih faktora, pojedine pacijentkinje ne mogu da podnesuradikalne operacije. Ipak, zahvaljujući razvoju medicine i napretku u istraživanjima, danasraspolažemo sa znatno više znanja o karcinomu jajnika nego ranije. Petogodišnje preživljavanje, kojeje nekada bilo ispod 30 odsto, sada je značajno poboljšano zahvaljujući personalizovanoj medicini iboljem razumevanju genetskih biomarkera – objašnjava prof. dr Aleksandar Stefanović, direktorKlinike za ginekologiju i akušerstvo UKC Srbije.

Foto: Ustupljene fotografije/Jakov Simonović

Genetsko testiranje danas ima neizostavnu ulogu u donošenju terapijskih odluka kod pacijentkinja sakarcinomom jajnika. Savremene smernice (ESMO, NCCN, ASCO) jasno preporučuju da se svepacijentkinje testiraju već u momentu postavljanja dijagnoze, i to kroz kombinaciju germinativnog isomatskog testiranja, sa posebnim fokusom na BRCA 1 i 2 mutacije i HRD status.

Foto: Ustupljene fotografije/Jakov Simonović

- Genetski nalazi imaju direktan uticaj na izbor terapije kod pacijentkinja sa karcinomom jajnika.Prisustvo BRCA mutacije ili HRD pozitivnog statusa snažan je prediktivni biomarker za dobar odgovorna PARP inhibitore, što utiče na odluku o održavajućoj terapiji u prvoj liniji, ali i na terapijski pristup urelapsu. U Srbiji je bevacizumab najšire dostupan i koristi se u prvoj liniji, u kombinaciji sahemioterapijom, kao i za terapiju održavanja, dok PARP inhibitori poput olapariba trenutno mogu daprimenjuju samo pacijentkinje sa BRCA mutacijom. Najveći napredak u lečenju karcinoma jajnikapredstavlja upravo uvođenje PARP inhibitora i koncept molekularno vođene terapije. Nažalost,pacijentkinjama koje su HRD pozitivne, a nemaju BRCA mutacije, još uvek nije dostupna kombinacijaolapariba i bevacizumaba, iako bi im značajno produžila vreme do relapsa i ukupno preživljavanje.Obezbeđivanje ove terapije ovoj grupi pacijentkinja ključan je korak ka ravnopravnom pristupu iboljem ishodu lečenja – ističe dr Marijana Milović Kovačević, rukovodilac Klinike za internističkuonkologiju, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije.

Autor: Jovana Nerić