Ova vrsta vozila i dalje ima skroman udeo u prodaji u zemljama EU.
Dok Evropska unija zabranjuje dizelaše i benzince, mnogi vozači u zemljama sa nižim standardnom, pa i onima koje još nisu članice EU - kao što je Srbija - pitaju se kakva ih budućnost čeka.
Činjenica je da električni i plug-in hibridni automobili, dakle oni čije se baterije mogu dopuniti na punjačima, i dalje imaju visoke cene, pa su uglavnom privilegija vozača u zemljama EU sa većom ekonomskom moći, poput skandinavskih.
Tamo je udeo u prodaji ove vrste vozila znatno veći nego, recimo, u Hrvatskoj ili baltičkim zemljama.
Da postoje velike razlike u prodaji električnih automobila i plug-in hibrida na području EU-a, pokazalo je novo istraživanje koje je sproveo ACEA (Udruženje proizvođača automobila u Evropi).
U analzi se jasno vidi da razlike u prodaji prate razliku u životnom standardu među zemljama.
Električni automobili i plug-in hibirdi činili su 10,5 odsto od svih novih vozila prodatih na području EU prošle godine. Istovremeno, njihov udeo je bio manji od tri procenta u čak 10 zemalja članica.
Analiza ACEA pokazuje da postoji direktna veza između potražnje za elektrificiranim automobilima i bruto nacionalnog proizvoda (BDP) zemlje po glavi stanovnika.
To znači da je cena i dalje važan faktor pri odlučivanju koju vrstu automobila kupiti.
Portugalija - izuzetak koji potvrđuje pravilo
Izuzetak od ovog pravila je samo Portugalija, gde je tržišni udeo električnih automobila i plug-in hibrida dostigao 13,6% u 2020. godini, uprkos činjenici da je ta zemlja jedna od onih sa relativno niskim prosečnim prihodima stanovništva.
U izveštaja ACEA navodi se koje su to zemlje sa najvećim brojem električnih i plug-in vozila, kao i BDP po stanovniku 2020. Pogledajte listu:
1. Švedska – procenat električnih i plug-in hibrida 32.2 odsto, BDP po stanovniku 45.610 evra
2. Holandija – procenat električnih i plug-in hibrida 25%, BDP po stanovniku 45.790 evra
3. Finska – procenat električnih i plug-in hibrida 18,1%, BDP po stanovniku 42.940 evra.
Sa druge strane, navedene su i zemlje sa najmanjim udelom električnih i plug-in hibridnih vozila:
1. Kipar – procenat električnih i plug-in hibrida 0,5%, BDP po stanovniku 23.580 evra
2. Litvanija – procenat električnih i plug-in hibrida 1,1%, BDP po stanovniku 17.460 evra
3. Estonija – procenat električnih i plug-in hibrida 1,8%, BDP po stanovniku 20.440 evra
Kada je reč o našem regionu, pri samom dnu na četvrtom mestu je Hrvatska sa procentom električnih i plug-in hibridnih vozila od samo 1,9% i BDP-om po stanovniku od 12.130 evra.
Uz to, pet zemalja sa najmanjom potražnjom za takvim automobilima takođe ima vrlo malo punjača - svaka od njih ima samo jedan odsto udela u punjačima u odnosu na čitavu EU.
Na kraju treba dodati i da je Norveška, koja nije bila uključena u studiju, atipična na nekoliko načina - kao zemlja sa najvišim BDP-om i istovremeno pristupačnim cenama električnih i plug-in hibirda (u odnosu na ostale automobile) zahvaljujući brojnim poreskim olakšicama.
Zaključak je da, ako EU želi električnu mobilnost za sve njene članice, pred njom i proizvođačima automobila je veliki posao – učiniti električne automobile povoljnijima… Zasad su oni, uglavnom, igračke za imućne.