AKTUELNO

Nakon godina u kojima su slavljenje različitosti i pozitivna slika o telu bili u fokusu, popularna kultura se, nažalost, vratila zabrinjavajućem idealu ekstremne mršavosti. Društvene mreže su preplavljene "magičnim" transformacijama poznatih ličnosti, a razgovori o lekovima poput Ozempika postali su svakodnevica.

Za decu i tinejdžere koji odrastaju uz ovakve sadržaje, poruka je jasna i opasna: "Mršavije je bolje". Lekari upozoravaju da ovo može imati katastrofalne posledice po mentalno i fizičko zdravlje mladih.

Alarmantni podaci: Dijeta već u desetoj godini

"Znamo da stalno izlaganje idealu mršavosti podstiče nezadovoljstvo sopstvenim telom, što je glavni faktor rizika za poremećaje u ishrani", kaže dr Debra Kacman iz Programa za poremećaje u ishrani u bolnici "SickKids" u Torontu. Deca se upoređuju sa nerealnim, fotošopiranim slikama koje restriktivne dijete promovišu kao nešto zdravo.

Istraživanja su poražavajuća: čak trećina devojčica uzrasta od 10 do 14 godina je već bila na dijeti, dok je više od polovine mladih do osmog razreda pokušalo da smrša. Tokom pandemije, broj prijema u bolnice zbog poremećaja u ishrani skočio je za neverovatnih 60 odsto!

Šta roditelji mogu da urade?

Dr Kacman ističe da je razgovor najmoćniji alat koji roditelji imaju. Ključ je u otvorenom i neosuđujućem pristupu:

Promenite fokus: Umesto da hvalite kako telo izgleda, hvalite ono što ono može da uradi. Umesto "Baš si vitka", recite "Vidi se koliko si snažna i puna energije".

Iskoristite svakodnevne situacije: Ako vidite reklamu za mršavljenje ili objavu o nekoj pevačici koja je naglo smršala, pitajte dete: "Primetila sam da gledaš ovo, kako se osećaš povodom toga?". To otvara vrata za iskren razgovor.

Činjenice ispred predavanja: Kada deca pitaju o lekovima za mršavljenje, objasnite im da su ekstremne dijete opasne, posebno za tela koja su još u razvoju i kojima je potrebna energija za rast.

Na šta treba obratiti pažnju (CRVENI ALARMI):

Roditelji moraju hitno reagovati ako primete sledeće znake kod svoje dece:

Preskakanje obroka ili izbegavanje zajedničkih ručkova.

Opsesivno brojanje kalorija.

Prekomerno vežbanje koje liči na kažnjavanje.

Povlačenje iz društva i razdražljivost.

Pojačana anksioznost zbog fizičkog izgleda.

"Što ranije intervenišemo, to je ishod bolji", naglašava dr Kacman. Ako ste zabrinuti, ne čekajte – potražite pomoć pedijatra ili stručnjaka za mentalno zdravlje. Zdravlje deteta nema cenu, a ideal mršavosti je zamka koju zajedno moramo pobediti.

Autor: Dalibor Stankov