AKTUELNO

Saznajte zašto je vitamin D toiko bitan za naše zdravlje.

Poslednjih dana vitamin D predstavlja pravu zvezdu među nutrijentima. Ne tako davno, kada se govorilo o efektima vitamina D, uglavnom se mislilo na njegovu ulogu u metabolizmu kalcijuma i održavanju zdravlja kostiju. Međutim sada, sve veći broj studija svedoči o pozitivnim efektima vitamina D na različite sisteme organa.

Koliko je njegovo prisustvo značajno, svedoči i podatak da gotovo svaka ćelija u organizmu ima receptore za koje se vezuje vitamin D. Zbog toga se vitamin D može smatrati esencijalnim nutrijentom za zdravlje organizma.

Najznačajniji efekti vitamina D na organizam:

·        Doprinosi funkciji imunog sistema

·        Doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema

·        Doprinosi održavanju normalne gustine i strukture kostiju

·        Pozitivan efekat na procese rasta i razvoja ćelija

·        Doprinosi normalnom funkcionisanju mišića

·        Određivanje nivoa vitamina D u organizmu

Vitamin D pripada grupi vitamina rastvorljivih u mastima. Organizam se snabdeva vitaminom D putem ishrane, suplementacije ali i sintezom u dermisu kože pod uticajem sunčeve svetlosti. Iako naizgled deluje jednostavno da se organizmu obezbedi optimalna količina vitamina D, kod velikog procenta populacije se javlja nedostatak ovog nutrijenta. Istraživanja su pokazala da se kod gotovo svake druge osobe javlja deficijencija vitamina D u određenom stepenu. Nivo vitamina D u organizmu se određuje merenjem nivoa markera 25(OH)D3 u krvi. Vrednosti 25(OH)D3 između 28-40 ng/ml se smatraju normalnim. Kada su vrednosti ovog markera niže od 28 ng/ml javlja se hipovitaminoza i deficijencija.

Foto: Unsplash

Posledice nedostatka vitamina D

Nedostatak vitamina D kod dece dovodi do problema sa rastom kostiju i posledično do razvoja rahitisa. Kod odraslih dolazi do pojave mišićne slabosti i gubitka koštane mase.

Nedostatak vitamina D povezan je i sa povećanim rizikom za razvoj hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti, poremećajem funkcije štitaste žlezde i razvojem dijabetesa melitusa i depresije.

Preporuke za unos vitamina D su različite i zavise od pojedinih faktora kao što su godine starosti, izloženosti suncu, boje kože ali i prisustvo drugih bolesti. Smatra se da dnevne doze od 1000IU do 4000IU mogu da zadovolje potrebe organizma za ovim vitaminom. Doza od 4000 IU se smatra gornjom prihvatljivom granicom, dok se doze veće od 4000IU ne smeju uzimati bez stručnog saveta lekara.

Rizične grupe za razvoj nedostatka vitamina D

Iako je deficijencija vitamina D široko rasprostranjena, smatra se da su pojedina stanja ali i određene bolesti dovode do većeg rizika za razvoj deficita vitamina D, pa je kod njih potrebno posebnu pažnju posvetiti suplementaciji i nadoknadi vitamina:

·        Osteoporoza i osteopenija

·        Menopauza

·        Kardiovaskularne bolesti

·        Hronične bolesti bubrega

·        Oslabljen imunitet

·        Hronične inflamatorne bolesti

·        Gojaznost

Autor: Pink.rs