AKTUELNO

Birajte probiotik kao i sve ostalo, pametno i promišljeno!

Za sve one koji razmišljaju o tome da povećaju unos dobrih bakterija i koji razmišljaju kako da dodaju probiotike u svoju svakodnevnu rutinu, važno je da znaju da deo mogu da unesu putem ishrane, a da im pomoć može pružiti i pravi izbor dodataka ishrani, odnosno probiotik.

Mi želimo da vas ohrabrimo da na prvom mestu obratite pažnju na svoju ishranu i procenite da li tu možete napraviti modifikacije kako bi se poboljšalo zdravlje creva.

S druge strane, kada govorimo o dodacima ishrani, možda vam se čini da je svaki probiotik isti, ali to nije tačno. Efikasnost različitih probiotičkih namirnica kao i dodataka može znatno da se razlikuje. U narednim paragrafima razmatramo neka uobičajena pitanja prilikom odlučivanja o probiotiku.

KOJA JE DOVOLJNA KOLIČINA PROBIOTSKIH BAKTERIJA (CFU)?

CFU označava jedinice koje formiraju kolonije i koristi se za procenu broja bakterijskih ili gljivičnih ćelija koje su sposobne da dele i formiraju kolonije u uzorku.

U osnovi, što je veći broj održivih ćelija u uzorku, to je veći CFU. Uprkos činjenici da je većina kliničkih istraživanja probiotika izvršena primenom doza od 10-20 milijardi CFU dnevno, sada postoje i probiotici koji u sadrže CFU od 50, 75, pa čak i 100+ milijardi.

Iako je ovoliko visok nivo CFU-a možda preporučljiv za specifična stanja (kako to ukazuje lekar), većini ljudi nisu potrebne visoke doze i verovatno će imati koristi od CFU-a koji oponaša količinu bakterija pojedenih u raznovrsnoj i zdravoj ishrani.

Takođe, važno je naglasiti da samo zato što jedan proizvod kaže da ima 50 milijardi CFU ne znači da ćete zapravo dobiti toliko i imati koristi od tog broja. Da bi probiotske bakterije stupile na snagu, moraju biti u stanju da prežive prolazak kroz gastrointestinalni trakt. Međutim, zato što su ovi mikroorganizmi osetljivi na svetlo, temperaturu, vlagu, želučane kiseline i žuč – njihova održivost je pravi izazov, jer je potrebno da prođu gastrointestinalni trakt uspešno kako bi kolonizovali creva. Što može biti izuzetno teško.

Stoga, pored CFU, trebalo bi obratiti pažnju i na nauku koja stoji iza samog proizvoda (tj. da li su sojevi podržani u istraživanju stabilnosti i efikasnosti) i na to kako su probiotici zaštićeni od razgradnje (npr. pakovanje.) Pored svega toga, obratite pažnju na broj CFU koji je naznačen pri kraju roka upotrebe, a ne u trenutku proizvodnje.

Kvalitetni probiotici bi trebalo da imajnu garantovan broj živih bakterija sve do kraja isteka roka upotrebe. Zato su važna inovativna pakovanja kao što je aTECH.

PROBIOTICI – DA LI JE VRSTA SOJA VAŽNA?

Foto: Promo

Baš kao što ni dva čoveka nisu ista, tako ni dva soja iste bakterijske vrste nisu slična. Shodno tome, probiotski kapaciteti i mehanizmi pojedinih sojeva su promenjivi. Na primer, dok neki sojevi mogu biti posebno otporni na kiselinu i žuč, drugi se mogu pohvaliti impresivnim sposobnostima adhezije (lepljenja).

I što je važno, istraživanja otkrivaju da su određeni sojevi efikasni za upravljanje specifičnim zdravstvenim stanjima i da specifične kombinacije sojeva mogu pružiti udružene benefite.

Ukoliko svedete biranje probiotika na one sa najvišim udelom CFU-a ili najboljom cenom, moguće je da nećete dobiti željene rezultate. Umesto toga, potražite probiotik koji sadrži sojeve sa naučnim dokazima o koristima za ishod koji želite ili za problem sa kojim se suočavate.

Bez obzira na to zbog čega uzimate probiotik – svakodnevna dodatna podrška imunitetu, pomoć kod određenih gastrointestinalnih simptoma, pomoć kod određenog zdravstvenog stanja – preporučujemo vam razgovor sa zdravstvenim stručnjakom koji će vam dati preporuku za sojeve koji su se pokazali efikasni u kliničkim ispitivanjima.

KOLIKO SOJEVA TREBA DA SADRŽI PROBIOTIK?

Ljudi koji počinju da uzimaju probiotike često pitaju koliko sojeva treba da ima probiotik. Da li je onaj sa jednim sojem najbolji? Da li je kombinacija 4 ili 5 sojeva idealna?

Teoretski gledano, prednost bi mnogi dali kombinaciji sojeva zato što takav probiotik ima potencijal da uvede širi spektar probiotičkih efekata i mehanizama nego probiotik sa manje sojeva.

Međutim, to nije uvek slučaj, jer je za neka stanja, onaj sa jednim sojem može efikasniji. Umesto da birate dodatak sa najviše sojeva, potražite dodatak koji ima sojeve koji su dobro istraženi i potkrepljeni naučnim dokazima i studijama.Na kraju, dodatak sa 30 različitih sojeva i 50 milijardi CFU vam neće dobro doći ako je pun neodrživih bakterija koje ne mogu kolonizovati creva.

VAŽNO JE DA ZNATE DA PORED PROBIOTSKIH BAKTERIJA POSTOJE I GLJIVICE

Foto: Promo/Abela Pharm

Jedna ćelija Bulardi Probiotik-a ima 10 puta veću površinu nego probiotske bakterije. Zbog toga je u mogućnosti da za sebe vezuje veći broj patogna i ubrzava njihovu eliminaciju iz organizma.

Bulardi Probiotik kao probiotska gljivica je prirodno otporan na sve antibiotike što ga čini savršenim u borbi protiv antibiotskih dijareja. Ne postoji mogućnost transfera genetičkog materijala između bakterija i gljivice zbog čega su probiotske gljivice sigurnije tokom terapije antibioticima.

DA LI SU PROBIOTICI BEZBEDNI?

Koji su to kvalitetni probiotici?

Uprava za hranu i lekove kaže da su probiotici prepoznati kao bezbedni. Neke studije navode manje gastrointestinalne nuspojave, uključujući tečnu stolicu, osećaj nadutosti… Međutim, ovi simptomi su obično blagi i traju kratko. Ovi neželjeni efekti se takođe ređe pojavljuju ukoliko se probiotici uzimaju sa hranom.

PROBIOTIK, PREBIOTIK, SINBIOTIK – NIJE ISTO!

Objasnili smo šta je probiotik, ali pre nego što privedemo kraju ovaj tekst, želimo da razjasnimo još neke nedoumice. Pored probiotika, sigurno ste nekad čuli i za izraz prebiotik ili sinbiotik, i zato ćemo i njima posvetiti malo pažnje kako bismo bili sigurni da nema zabune i da je sve jasno.

Prebiotici pre svega nisu bakterije i nisu živi mikroorganizmi, već rastvorljiva vlakna u prirodi (kao što su inulin i oligofruktoza) koji su hrana za dobre bakterije koje već žive u crevima, pomažući im da opstanu i napreduju. Možete ih pronaći u žitaricama od 100% celog zrna, raznom voću, artičokima, šparglama, luku, belom luku, praziluku, mahunarkama, pasulju, slanutku… Ukoliko konzumirate više ove hrane takođe može umanjiti rizik od hroničnih bolesti, uključujući srčane bolesti, neke vrste raka i dijabetes tipa II.

Sinbiotik predstavlja kombinaciju probiotika i prebiotika. Sinbiotik sadrži prebiotik i veću količinu sojeva probiotskih bakterija.

Foto: Promo/Abela Pharm

I ZA KRAJ…

Sve veći napredak u istraživanjima ukazuje nam na važnost mikrobiote creva u ljudskom zdravlju, i zbog toga jedna stvar postaje sve jasnija – ti sitni mikrobi utiču na naše zdravlje i fiziologiju u velikoj meri.

Zato učinite sebi uslugu i podržite zdravlje svog mikrobioma kroz uravnoteženu i zdravu ishranu, negujte probiotičke bakterije prebioticima, ograničaite unos šećera, izbegavajte antibiotike kada je to moguće i koristite proverene i kvalitetne probiotike.

Autor: Pink.rs

#Zdravlje