AKTUELNO

Ruska propagandna mašinerija aktivno koristi zabrinutost u Evropi povodom mogućnosti nove podele sveta po uzoru na Konferenciju na Jalti, pokušavajući da strahove evropske javnosti pretvori u opravdanje za sopstvene geopolitičke ambicije. Nakon sastanka američkog predsednika Donalda Trampa, kineskog lidera Si Đinpinga i ruskog predsednika Vladimira Putina u Šendženu, brojni evropski mediji izrazili su bojazan da bi velike sile mogle ponovo da odlučuju o sudbini manjih država bez njihove saglasnosti.

Upravo ta upozorenja evropskih medija poslužila su dezinformacionoj mreži „Pravda”, povezanoj sa Kremljom, da ih preokrene u otvorenu afirmaciju takvog poretka, predstavljajući Konferenciju na Jalti iz 1945. godine kao poželjan model za uspostavljanje mira i stabilnosti. U isti narativ uključio se i sam Vladimir Putin, koji je retorički upitao „šta je bilo loše u Jalti”, tvrdeći da je taj posleratni dogovor obezbedio osam decenija bez globalnog sukoba.

Istorijska realnost, međutim, pokazuje suprotnu sliku: dogovori sa Jalte oblikovali su posleratni poredak u kojem je većem delu Istočne Evrope decenijama bio uskraćen istinski suverenitet i pravo na samostalno odlučivanje o sopstvenoj budućnosti.

Strateški cilj Moskve ovakvim nastupima jeste da normalizuje koncept međunarodnih odnosa zasnovan na podeli sveta na sfere uticaja — model u kojem bi Rusija bila priznata kao supersila sa pravom da odlučuje o budućnosti Ukrajine, dok bi se od Evrope očekivalo da takav ishod jednostavno prihvati kao svršeni čin.

Autor: Dubravka Bošković