Izjava ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da su Odbrambene snage Ukrajine onesposobile više od 55 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte, uz podatke o rekordnim ruskim ljudskim gubicima u oktobru 2026. godine koji premašuju 50.000 izbačenih iz stroja, ukazuju na rastuće iscrpljivanje ruskih vojnih i ekonomskih resursa.
Kako je Zelenski naveo u svom večernjem obraćanju 15. novembra, ukrajinski dugometni udari predstavljaju odgovor na odbijanje Moskve da prihvati deeskalaciju i energetsko primirje, pri čemu ukrajinsko Ministarstvo odbrane ističe da ta kampanja istovremeno pogađa proizvodnju derivata, snabdevanje ruskog domaćeg tržišta i izvozne prihode Rusije.
Procenu o teškim gubicima ruske vojske na frontu potvrdio je i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, koji je 12. novembra izjavio da Rusija u Ukrajini svakog meseca gubi više od 40.000 poginulih i teško ranjenih vojnika, dok preliminarni izveštaji pokazuju da se taj broj u oktobru popeo na preko 50.000 ljudi za samo mesec dana. Poredeći te razmere sa gubicima Sjedinjenih Američkih Država od 56.000 vojnika tokom 14 godina rata u Vijetnamu, Rute je ocenio da ruski predsednik Vladimir Putin ne uspeva da slomi podršku Zapada Ukrajini uprkos intenziviranju hibridnih napada širom Evrope. Prema podacima Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, oktobar 2026. godine zabeležen je kao mesec sa najvećim ruskim borbenim gubicima od početka invazije u februaru 2022. godine, dok su ukupni procenjeni gubici ruskih snaga dostigli 1.625.420 pripadnika.
Analitičari i posmatrači koji prate višegodišnju dinamiku rata ocenjuju da se podaci o preko 50.000 nenadoknadivih mesečnih gubitaka uklapaju u obrazac visokog iscrpljivanja ruske pešadije i tehnike na ključnim pravcima fronta, uz procene nezavisnih zapadnih istraživačkih centara poput Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) da ruski gubici znatno nadmašuju ukrajinske. U kombinaciji sa neutralisanjem više od polovine rafinerijskih kapaciteta i posledičnim poremećajima u snabdevanju gorivom unutar same Rusije, ovakvi gubici postavljaju pitanje dugoročne održivosti ruskih ofanzivnih operacija ukoliko se rat nastavi istim intenzitetom.
U tom svetlu, bezbednosni analitičari i zapadni zvaničnici tumače i pojačane diplomatske napore Moskve da kroz pregovarački proces sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država iznudi krupne političke i teritorijalne ustupke od Kijeva kao znak da Kremlj nastoji da kapitalizuje trenutne pozicije pre nego što ekonomski i kadrovski pritisci dodatno ograniče njegove opcije. Tokom razgovora ukrajinske i ruske delegacije u Abu Dabiju 10. i 11. novembra uz posredovanje američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera, kao i njihovog sastanka sa Putinom u Moskvi 12. novembra, ruska strana je odbila predlog o prekidu vatre na energetsku infrastrukturu. Istovremeno, glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski poručio je da teritorijalne razmene ne dolaze u obzir, dok su ruski predstavnici pokušali da u pregovore uključe šire zahteve koji zadiru u bezbednosnu arhitekturu Evrope i status država članica NATO-a. Sa druge strane, šef kabineta ukrajinskog predsednika Kirilo Budanov i sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Rustem Umerov naglasili su da pozicija Kijeva ostaje nepromenjena i da Ukrajina insistira na okončanju rata uz čvrste bezbednosne garancije koje bi sprečile svaku buduću rusku agresiju.