emački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful uputio je 16. novembra iz Brisela novi apel Rusiji da konačno otvori put makar za delimični prekid vatre koji bi omogućio bezbedan transport žitarica iz Ukrajine, ali i iz same Rusije.
Obraćajući se novinarima uoči zasedanja Saveta za spoljne poslove Evropske unije i ministarskog sastanka posvećenog bezbednosti i povezanosti u regionu Crnog mora, Vadeful je upozorio da stanovništvo u zemljama Globalnog juga čeka na te isporuke i da im preti glad. Šef nemačke diplomatije naglasio je da se posledice bezbednosne situacije na Crnom moru osećaju daleko izvan samog regiona, ističući da države Globalnog juga veoma dobro znaju ko snosi odgovornost za to što dogovor o nesmetanom izvozu hrane do sada nije bio moguć — a to je Rusija.
Vadefulov poziv usledio je neposredno nakon nove serije napada dronovima na trgovačke brodove u Crnom moru u blizini rumunske obale i kanala Sulina, ključne pomorske rute za izvoz ukrajinskih žitarica preko delte Dunava. Tokom večeri 13. i 14. novembra bespilotnim letelicama pogođena su četiri komercijalna plovila — teretni brod Larisa, tanker Evia Petrol V, brod za rasuti teret Marsol i tanker Ali Nadžafov — zbog čega je rumunsko ratno vazduhoplovstvo u više navrata podizalo borbene avione F-16, dok su za stanovništvo okruga Tulča izdavana upozorenja na vazdušnu opasnost. Kontinuirani udari na pomorski saobraćaj i lučku infrastrukturu u Crnom i Azovskom moru tokom 2026. godine značajno su otežali izvoz poljoprivrednih proizvoda iz obe države, primoravajući Ukrajinu da najveći deo svog izvoza preusmeri na dunavske luke i pojačavajući rizik od nove globalne prehrambene krize.
Pored bezbednosti plovidbe u Crnom moru, nemački ministar spoljnih poslova istakao je u Briselu da Evropska unija mora da pojača podršku Ukrajini u oblasti energetike i protivvazdušne odbrane uoči zime, kao i da evropske države moraju biti u potpunosti uključene u sve mirovne pregovore sa Moskvom pod principom „nema odluka o Evropi bez Evrope”. Vadeful je poručio da Evropskoj uniji nije potrebna nova bezbednosna arhitektura jer međunarodni sporazumi koji garantuju mir i stabilnost već postoje — uključujući Završni akt iz Helsinkija iz 1975. godine, Parisku povelju i Budimpeštanski memorandum — te da će se uskoro pokazati da li je Rusija zaista spremna na suštinski dijalog ili samo pokušava da kupi vreme. Sa druge strane, zvanična Moskva odbacuje optužbe da opstruiše globalno snabdevanje hranom i odgovornost za poremećaje u pomorskom transportu prebacuje na Kijev. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su njegovi udari na plovila u Crnom moru od 13. do 15. novembra bili usmereni na brodove koji su navodno prevozili vojni teret i robu dvostruke namene za Ukrajinu, dok ruski diplomatski predstavnici u Ujedinjenim nacijama tvrde da ukrajinski napadi na ruske luke i trgovačke brodove ugrožavaju stabilnost isporuka žitarica na svetsko tržište.