AKTUELNO

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je na društvenoj mreži Iks (X), povodom otvaranja Foruma o proširenju Evropske unije, da u svetu koji se brzo menja ostavljanje praznina na mapi Evrope više nije opcija. Ističući da su skup zvanično otvorili predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Finske Aleksander Stub, Kos je naglasila da prijem novih država u Evropsku uniju ponovo postaje deo njene priče i predstavlja priliku za izgradnju snažnije Evrope, sposobne da sama oblikuje sopstvenu budućnost.

Na drugom po redu Forumu o proširenju EU, održanom 15. i 16. novembra 2026. godine pod sloganom „Šira Evropa – snažnija Evropa”, najviši evropski zvaničnici uputili su poruke da politika proširenja dobija novu geopolitičku težinu. Ursula fon der Lajen ocenila je u uvodnom obraćanju da je proširenje geostrateški imperativ i dugoročno ulaganje u mir, stabilnost i bezbednost kontinenta, dodajući da proces ostaje zasnovan na zaslugama, ali da „zasnovano na zaslugama ne znači sporo, već pravedno i predvidljivo”. Finski predsednik Aleksander Stub istakao je da proširenje ne treba posmatrati isključivo kao tehnički proces, već kao strateški i geopolitički instrument, uz ocenu da „moć leži u veličini” i da veća Evropska unija može da projektuje snažniji globalni uticaj. Komesarka Kos je pritom navela da je tokom proteklih dvanaest meseci ostvaren najveći napredak u procesu proširenja još od 2002. godine, ukazujući i na konkretan bezbednosni doprinos zemalja kandidata — poput ukrajinske vojske sa bogatim borbenim iskustvom i iskustva Moldavije u suprotstavljanju kognitivnom i hibridnom ratovanju.

Dvodnevni skup okupio je čelnike evropskih institucija, uključujući predsednika Evropskog saveta Antonija Koštu, ministre država članica, predstavnike civilnog društva, kao i lidere i delegacije zemalja kandidata i partnera — među kojima su premijer Crne Gore Milojko Spajić, premijer Albanije Edi Rama, premijer Severne Makedonije Hristijan Mickoski, predsednica Moldavije Maja Sandu, premijer Ukrajine Sergij Korecki, kao i predstavnici iz Srbije. U središtu rasprava našli su se godišnji paket proširenja Evropske komisije, indikativne mape puta za reforme najnaprednijih pregovaračkih država (Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine), kao i nedavno predstavljeni dokument Komisije „Priprema za širu Evropu”, koji razmatra kako sama Unija treba da se pripremi za prijem novih članica i očuva efikasnost odlučivanja.

Obnovljeni zamah politike proširenja odražava nastojanja Brisela da usled rata u Ukrajini i promenjenih globalnih odnosa suzi prostor za uticaj suparničkih sila na svom susedstvu i ojača sopstvenu stratešku autonomiju. Ipak, pretvaranje političkih poruka o „popunjavanju praznina na evropskoj mapi” u punopravno članstvo zahtevaće paralelno prevazilaženje dve vrste prepreka: sprovođenje suštinskih reformi u oblasti vladavine prava i demokratskih institucija u državama kandidatima, kao i postizanje saglasnosti unutar same Evropske unije o neophodnim institucionalnim i budžetskim reformama pre daljeg širenja bloka.