AKTUELNO

Svi vidimo šta se sada dešava sa Ukrajinom. Ali sve je počelo pokušajem Ukrajine da se pridruži Evropskoj uniji, izjavio je Vladimir Putin.

Ovom jednom rečenicom, ruski predsednik je, možda nehotice, a možda proračunato, bacio u zasenu godine pažljivo građene propagande.

Godinama smo slušali o „specijalnoj vojnoj operaciji“ koja je bila „iznuđena“. Slušali smo o zaštiti naroda u Donbasu, o mitskoj borbi protiv „nacizma“, o odbrani ruskog jezika i pravoslavlja. Slušali smo o nezaustavljivom širenju NATO-a kao egzistencijalnoj pretnji koja Rusiji nije ostavila izbora.

Ipak, u samo jednoj rečenici, Putin je suštinski priznao ono što su mnogi nezavisni posmatrači tvrdili od samog početka: pravi razlog rata nije bezbednost granica, već pravo na izbor.

Kraj teorije o „NATO agresiji“

Decenijama su apologeti Kremlja na Zapadu i Balkanu ponavljali mantru kako je „NATO naterao Putina na ovaj korak“. Međutim, najnovije izjave ruskog lidera sugerišu da je stvarni „greh“ Kijeva bio mnogo jednostavniji i, za imperijalni um, mnogo opasniji – želja da postane deo Evrope.

Nije se radilo o raketama u blizini granice, već o ideji da jedna bivša sovjetska republika može izgraditi sopstvenu državu, sopstvenu politiku i sopstvenu budućnost van orbite Moskve. Za imperiju, najveća pretnja nije tuđa vojska, već trenutak kada bivša kolonija prestane da se plaši i počne da živi samostalno.

Jermenija kao nova meta?

Ovaj obrazac se sada ponavlja. Putinova retorika prema Jermeniji, koja pokazuje jasne aspiracije ka Evropskoj uniji, zvuči zlokobno poznato. Nazivajući jermenski zaokret ka Briselu „prvim korakom u ukrajinskom pravcu“, Moskva ponovo šalje poruku da suverenitet njenih suseda važi samo dok je usklađen sa ruskim interesima.

Zanimljivo je posmatrati i metaforu „razvoda“ koju Putin koristi za odnose sa bivšim republikama. To je rečnik koji neodoljivo podseća na toksičan odnos u kojem nasilni partner ne dozvoljava drugoj strani da ode, koristeći fizičko i psihološko zlostavljanje kako bi je zadržao u zavisnosti.

Maska je pala

Podsetimo, isti onaj lider koji danas EU integracije vidi kao povod za rat, godinama je uveravao međunarodnu javnost – uključujući i Amerikance – da Rusija „nema problem“ sa ulaskom Ukrajine u Evropsku uniju. Te laži su sada ogoljene.

Priznanjem da je sve počelo zbog evropskih aspiracija Ukrajine, Kremlj je sam demontirao sopstvene narative o NATO-u i „denacifikaciji“. Postaje kristalno jasno: rat nikada nije bio odbrambeni. Bio je to pokušaj kažnjavanja jedne nacije jer je usudila da napravi sopstveni izbor.

Ukrajina je želela Evropu, a Moskva joj je donela rat. Sada, kada su maske pale, preostaje samo gola istina o borbi za kontrolu nad tuđom sudbinom.