Pink.rs donosi vam geopolitički pregled za poslednjih sedam dana.
U nedelji iza nas koja je bila ispunjena dalekosežnim geopolitičkim potezima ključnih igrača u međunarodnoj areni, Evropska unija je dogovorila novo šestomesečno produženje sankcija kojima se Rusiji uskraćuju sredstva za finansiranje rata u Ukrajini, nakon što je Mađarska povukla svoje primedbe na taj potez. Sankcije se odnose na trgovinu, finansije, energetiku, tehnologiju, industriju, transport i luksuznu robu i uključuju zabranu uvoza ili transfera morske sirove nafte i određenih naftnih derivata iz Rusije u EU. Neke mere su uvedene 2014. nakon što je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, ali je lista značajno proširena nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Istovremeno u prvom razgovoru novoizabranog šefa Stejt departmenta Marka Rubia sa šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas istaknuta je potreba održavanja "maksimalnog pritiska" na Moskvu. „Složili su se oko potrebe da se održi maksimalni pritisak na Moskvu kako bi se postigao pravedan i trajan mir u Ukrajini“, rekao je evropski zvaničnik. Prema njegovim rečima Kalas i Rubio su razgovarali o potrebi saradnje kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini. Tokom telefonskog razgovora Kalas je „insistirala na povećanju evropskih investicija u oblasti odbrane“.
Foto: Tanjug AP/Wilfredo Lee (STF)
I dok se intenziviraju pripreme za početak razgovora o miru u Ukrajini, predsednik Volodimir Zelenski je upozorio da se ruski lider Vladimir Putin plaši mirovnih pregovora. „Danas je Putin još jednom potvrdio da se plaši pregovora, da se plaši jakih lidera i da čini sve da produži rat“, napisao je Zelenski na platformi Iks (X), nakon što je ruski predsednik isključio direktne razgovore sa ukrajinskom stranom. Putin je ranije rekao da bi sukob u Ukrajini bio okončan u roku od dva meseca bez vojne pomoći zapadnih saveznika Ukrajini jasno stavljajući do znanja da Moskva još uvek nije odustala od ambicije potpunog uništenja Ukrajine kao države.
Tome u prilog govore i nalazi Posmatračke misije UN koja je zabeležila alarmantan rast izveštaja o egzekuciji zarobljenih ukrajinskih vojnika od strane ruskih snaga. UN su saopštile da je njena misija od kraja avgusta primila izveštaje o 79 ubistava u 24 incidenta. Mnogi ukrajinski vojnici koji su se predali ili su zarobljeni odmah su ubijeni. Svedočenja opisuju i ubistva nenaoružanih i ranjenih ukrajinskih vojnika, navela je misija UN. Saopšteno je da je misija analizirala video i foto snimke egzekucija i mrtvih tela i razgovarala sa svedocima. Navedeno je da su zločini izvršeni na području gde su ruske snage bile u ofanzivi.
U specifičnom trenutku u kome se ponovo bude poražene ideologije mržnje, antisemitizma, rasizma i nasilja, svet je obeležio osamdesetu godišnjicu od oslobođenja Aušvica ceremonijom tokom koje su preživeli upozorili na porast ekstremizma i mržnje u svetu. Ogroman porast antisemitizma, ekstremizma i mržnje bude strahove da se istorija ne ponovi i zabrinjavaju preživele iz Aušvica koji su se u ponedeljak okupili na 80. godišnjici oslobođenja logora, podelivši svoja zastrašujuća sećanja iz fabrike ubijanja, pune „krikova, plača, smrada i golih tela".
Pozornica na komemoraciji koja je trajala dva i po sata, mnogo duže od predviđenog, postavljena je u šatoru podignutom iznad ulaza u bivši logor Aušvic II-Birkenau. Tamo je bio i teretni vagon, danas simbol deportacija, a tada prevozno sredstvo kojim su ljudi prevoženi u fabriku smrti, nacistički logor Aušvic.
Foto: Tanjug/DUŠICA GAVRILOVIĆ
Lekar Leon Vejntraub (99) živeo je u getu u Lodzu kada je odvojen od porodice i poslat u Aušvic 1944. „Postoji samo jedna vrsta ljudi: homo sapiens pa je teorija rasa kao fundamentalni princip nacističke teorije pogrešna“, rekao je i dodao: „Boli me kad vidim uniforme slične nacističkim i njihove slogane, boli me da se to događa bez ikakvih posledica, da se propagira ideologija koja je pobila milione!“.
Samo dva dana pre ovih upozorenja, američki milijarder Elon Mask pozvao je Nemce da se udalje od „krivice iz prošlosti“. “Vreme je da Nemačka nastavi dalje od svoje krivice iz prošlosti", poručio je Mask na mitingu krajnje desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) samo dva dana pre 80. godišnjice oslobođenja Aušvica. „Mislim da se, iskreno, previše fokusa na prošlu krivicu, i moramo da nastavimo dalje. Treba da budemo optimisti i uzbuđeni zbog budućnosti Nemačke. I to je zaista moja poruka“, rekao je Mask, pozvavši na više „samoopredeljenja“ evropskih zemalja i na manje oslanjanja na Brisel.
Ova poruka je bila na tragu pokušaja relativizacije uticaja nacističke ideologije na zločine iz Drugog svetskog rata koji stoje iza prakse istaknutih predstavnika krajnje desnice u Nemačkoj koji redovno osuđuju „erinnerungskultur“ ili „kulturu sećanja“, kao stvaranje društva “ukorenjenog u krivici za zločine koje su počinili nacisti”, tvrdeći da ona uništava nemački duh.
Na Maskovo sve neprimerenije mešanje u unutrašnje poslove evropskih država i podršku ekstremnoj desnici reagovao je i Bil Gejts nazvavši ovu praksu “suludim populističkim mešanjem”. „Želite da promovišete desno krilo, ali kažete da Najdžel Faraž nije dovoljno desno krilo… Mislim, ovo je suludo. Vi ste za AfD u Nemačkoj… Svi možemo da preteramo… Ako je neko super-pametan, a jeste, treba da razmisli kako može da pomogne. Ali ovo je populističko mešanje“, ocenio je on.
Foto: Tanjug AP/Mark Schiefelbein
Povodom rasta uticaja ekstremne desnice oglasio se i lider nemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) poručujući da najveća konzervativna stranka Nemačke neće sarađivati sa krajnjom desnicom. Favorit na predstojećim izborima u Nemačkoj, kandidat demohrišćana za kancelara Fridrih Merc, izjavio je da mu je Alternativa za Nemačku (AfD) glavni protivnik i da njegova konzervativna stranka nikada neće sarađivati sa tom krajnje desnom partijom. Ova reakcija je usledila nakon što je kritikovan zbog saradnje sa AfD prilikom usvajanja oštrijih propisa o migrantima u Bundestagu.
„Veoma jasno uveravam glasače u Nemačkoj u jednu stvar – nećemo raditi sa strankom koja sebe naziva Alternativa za Nemačku — ni pre izbora, ni posle, nikada. Ta stranka se suprotstavlja svemu što je naša partija napravila u Nemačkoj proteklih godina i decenija. Ona je protiv naše zapadne orijentacije, protiv evra, protiv NATO-a“, kazao je Merc na konvenciji CDU, što su okupljeni pozdravili aplauzom. Naveo je da je AfD „najvažniji protivnik“ njegovom konzervativnom bloku Hrišćansko-demokratske unije i Hrišćansko-socijalne unije (CDU-CSU) u kampanji za izbore 23. februara.
Da u svetu današnjice politika pritisaka i sile ipak ne daje rezultate ko pre 80 godina jasno su poručili stanovnici Grenlanda koji su u anketama poručili da 85 odsto stanovnika tog ostrva ne želi da bude deo SAD. Anketa koju je sproveo Verian, a naručio danski dnevni list Berlingske, pokazala je da je samo šest odsto Grenlanđana za to da postanu deo SAD-a, dok je devet odsto neodlučno. Grenlandu, koji je kopneno veći od Meksika i ima oko 57.000 stanovnika, 2009. je dodeljena široka samoupravna autonomija, uključujući pravo da proglasi nezavisnost od Danske putem referenduma. Premijer Grenlanda Mute Egede više puta je rekao da ostrvo nije na prodaju i da je na stanovnicima da odlučuju o svojoj budućnosti.
Istovremeno Grenlandu koji nije ni deo EU, danski poslanik Morten Lokegard je poručio da bi trebalo da razmisli o pristupanju Uniji. Grenland bi trebalo da razmisli o ponovnom pridruživanju Evropskoj uniji radi "zaštite", sada kada je suočen sa pretnjama predsednika SAD Donalda Trampa da će preuzeti arktičko ostrvo, izjavio je danski poslanik. „Živimo u svetu u kome bez obzira koliko želite da budete nezavisni, morate biti član saveza. I po mom mišljenju, EU je najbolji savez u koji možete ući. To važi za Dansku, to važi i za Grenland“, rekao je poslanik iz Danske.
Foto: Pixabay.com
U nastojanju da ispuni svoja predizborna obećanja, Tramp je izdao izvršnu naredbu koja se odnosi na izgradnju američke železne kupole. U suštini radi se o kolokvijalnom nazivu za izgradnju integrisanog višeslojnog sistema protiv-vazdušne odbrane koji po uzoru na izraleski PVO sistem treba da ima pristup 360 stepeni. Ovde se sistem železna kupola uzima kao koncept rada, a ne funkcionalnost sistema. Razlog leži u tome što izraelska višeslojna PVO ima nekoliko slojeva – Strela 2 i 3 za balističke rakete na velikim visinama i sa modernim performansama, Davidova praćka za dugi i srednji domet i na kraju Železna kupola za mali i srednji domet do 75km.
Američki predsednik nije slučajno odabrao naziv Železna kupola za projekat zaštite američkog neba uzimajući u obzir njenu reputaciju kao jednog do najefikasnijih sistema te vrste u svetu. Ko god je boravio u Izraelu, u sećanju mu je ostao zvuk tupih eksplozija kada se lansiraju rakete presretači sa Železne kupole. U američkom slučaju nema ni streli ni praćki već sistemi Aegis, THAAD, Patriot i Nasams. Predsednik Tramp smatra da su pretnje od balističkih, hipersoničnih i krstarećih raketa i drugih naprednih sistema „najkatastrofičnije“ sa kojima se SAD mogu suočiti. On se oslanja na Reganovu inicijativu za stratešku odbranu koja je rezultovala značajnim vojnim inovacijama. Poređenja radi, nekada je Amerika najsofisticiranija oružja razvijala i proizvodila za godinu do dve, dok taj proces danas traje minimum pet godina. Sa druge strane jasno je da su mnogi sporazumi poput START 2 i sličnih, i ako mrtvi, tehnološki prevaziđeni.
Izvršna naredba navodi da se cilj snagom do mira može postići kroz raspored i održavanje napredne generacije raketnog štita radi odbrane građana i kritične infrastrukture usled čega će SAD sačuvati moć uzvratnog udara na napadače. Novi sistem treba da detektuje i uništi pretnju u ranoj fazi napada. Trampova uredba sadrži čitavu specifikaciju funkcionalnosti i predstavlja vid idejnog rešenja koji treba da se realizuje. Istovremeno, SAD se ne povlače iz globalnog prisustva jer uredba potvrđuje da se nastavlja saradnja sa saveznicima na isturenim položajima za raketnu odbranu i poziva na unapređenje bilateralne i multilateralne saradnje na odbrambenim tehnologijama, sposobnostima i operacijama. Bitno je isticanje zaštite saveznika i njihovih teritorija i trupa, ali i civila. Ukoliko se pogleda šta predsednik Tramp želi uviđa se da on adresira problem 40 godina zanemarivanja raketne odbrane. Treba imati na umu da američka doktrina ofanzivne odbrane ne podrazumeva reagovanje u slučaju lansiranja raketa na Ameriku. U suštini ukoliko amerikancima preti napad avionima oni uništavaju aerodrome i avione na zemlji, a ne u vazduhu kada su već napadnuti. Druga bitna stvar postojeći američki PVO sistemi su se dokazali veoma efikasnim protiv najsavremenijih ruskih raketa. Sve za šta je ruski predsednik Putin tvrdio da je superiorno bilo je oboreno baš od tih starih američkih sistema.
Treće treba sačekati i videti kakve će biti konture ovog novog sistema koji ulazi u tajnu fazu razvoja. U mnogim slučajevima ovaj nivo odbrane se naziva „Rat zvezda“. Praktični amerikanci su jednom u tu trku ušli, rezultati su bili impresivni, ali veća korist je bila za civilnu negoli vojnu upotrebu.
U jeku velikih geopolitičkih tema SAD je pogodila avionska nesreća u kojoj su se sudarili avion kompanije Ameriken Erlajns koji je sletao, i vojni helikopter, i pali u reku Potomak u Vašingtonu. Niko od 64 putnika aviona i tri vojnika u helikopteru nije preživeo, a istražitelji su isključili mogućnost da je uzrok nesreće bio teroristički napad. Na konferenciji za novinare povodom nesreće, američki predsednik je rekao da je istraga tek počela, ali da on ima „čvrsto mišljenje“ o uzroku. On je više puta ranije kritikovao zapošljavanja, kako je tvrdio, nekvalifikovanih kontrolora leta, ne navodeći konkretne primere.
Sudar se desio neposredno pred planirano sletanje putničkog aviona na nacionalni aerodrom Regan. Helikopter je bio u trenažnom letu, saopštili su iz američke vojske, prenosi CNN. Predsednik je doveo u pitanje postupanje pilota vojnog helikoptera i kontrolora leta pred sudar aviona i helikoptera, i izneo spekulacije da su za smrt 67 ljudi krive doskora vladajuće demokrate i inicijative o diverzitetu polova, rasa, nacionalnosti, uzrasta, seksualne orijentacije ili identiteta, obrazovanosti, invaliditeta ili verskih uverenja pri zapošljavanju.
U kampanji uklanjanja ostataka bivše adminsitracije AP je javio da Trampova administracija priprema otkaze za agente FBI koji su učestvovali u istragama protiv aktuelnog američkog predsednika. Zvaničnici administracije spremaju se za otpuštanja agenata Federalnog istražnog biroa (FBI) koji su učestvovali u istragama protiv njega, i do toga bi moglo doći u narednim danima, rekli su agenciji AP dva čoveka bliska ovim planovima. Nije poznato koliko bi agenata moglo biti otpušteno, ali se zna da su desetine istražitelja bile uključene u različite istrage u vezi sa Trampom.
Foto: Tanjug AP/Stephanie Scarbrough
Prema rečima dva izvora koja su tražila anonimnost, zvaničnici koji postupaju po naređenjima Trampove administracije rade na tome da identifikuju pojedince koji su učestvovali u politički osetljivim istragama radi mogućeg prekida radnog odnosa. Otkazi bi predstavljali ogroman udarac za istorijsku nezavisnost Federalnog istražnog biroa od Bele kuće i bili bi odraz Trampove odlučnosti da bezbednosne i obaveštajne strukture podredi svojoj volji.
Velika Britanija je obeležila pet godina od Bregzita. Ona je 31. januara 2020. godine zvanično napustila EU posle gotovo pet decenija članstva koje je donelo slobodno kretanje i slobodnu trgovinu između Velike Britanije i 27 drugih evropskih zemalja. Po nedavnoj anketi, 30 odsto Britanaca i dalje veruje da je Bregzit bio dobra stvar, dok se većina od 55 odsto ispitanika izjasnila za povratak u Uniju. Većina Britanaca, tih 55 odsto, podržava povratak u EU, uključujući 20 odsto birača koji su glasali za Bregzit na referendumu. Među njima, 39 odsto ispitanika „snažno podržava povratak u EU“, navodi se u anketi JuGov-a. Laburistički premijer Kir Starmer (Keir) koji je i sam glasao za ostanak Velike Britanije u EU 2016. godine, odbacio je mogućnost povratka u EU.
U jeku pretnji američkog predsednika o uvođenju novih carina za evropske proizvode u SAD, iz članica EU su poručili da Unija ima načina da dogovori na ovu vrstu pritisaka iz Vašingtona. Povodom najava iz Vašingtona Donald Tusk je poručio “da vidi povod za brigu ali ne i za strah, jer Poljska ima dobre odgovore na krize kao što su carinski rat, rat u Ukrajini, rast ekstremne desnice i populista i nelegalna migracija”. Nedeljama unazad Tramp je najavljivao veće carine na robu iz Kanade, Meksika i Kine, a sličnim carinama je zapretio i EU.
U reakciji na ove najave premijer Luksemburga Lik Friden je oštro i borbeno odgovorio poručujući da je EU spremna na carinski rat ukoliko to bude bilo neophodno. „Mi nismo slabiji od SAD, a ako neko hoće trgovinski rat, imaće ga!“, rekao je šezdesetjednogodišnji premijer na samitu EU u Briselu, kao i da treba održati dobre transatlantske veze. Istovremeno i odlazeći nemački kancelar Olaf Šolc je poručio da ЕU ima kapacitet da uzvrati na američke carine. „I SAD i Evropa imaju koristi od trgovine robom i uslugama. Ako trgovinske politike to otežaju, biće loše za obe strane“, kazao je. Šolc je naglasio sposobnost EU da reaguje na američke carine. „Ono što je jasno jeste da, kao jaka ekonomska regija, možemo oblikovati svoje politike kao odgovor na carine vlastitim carinama. To je nešto što moramo i što ćemo učiniti. Cilj bi trebao biti postupanje na način koji vodi ka saradnji“, poručio je Šolc.
Foto: Tanjug AP/Vanden Wijngaert
U nastojanju da vrati dominantni uticaj u zapadnoj hemisferi američka diplomatija je zabeležila prvi značajni uspeh tokom posete državnog sekretara Marka Rubia Panami, njegovoj prvoj poseti inostranstvu od kada je na toj funkciji. Poseta čiji je ambiciozni zadatak bio da Sjedinjene Države ponovo preuzmu Panamski kanal, za koji je američki predsednik Tramp ranije izjavio da nije trebalo da bude prepušten toj centralnoameričkoj zemlji pre 25 godina, završena je odlukom Paname da istupi iz kineske inicijative „Pojas i put“. „Vlada Paname neće obnoviti memorandum o međusobnom razumevanju sa Kinom u okviru inicijative Pojas i put", izjavio je panamski predsednik Hose Raul Mulino nakon razgovora sa Rubiom koji je zahtevao "trenutne promene" u upravljanju Panamskim kanalom, ključnim plovnim putem koji su izgradile SAD početkom 20. veka i predale Panami 1999. godine.
Zajedno sa rešavanjem problema Panamskog kanala Donald Tramp je postigao i privremene dogovore sa Meksikom i Kanadom kojima je odložio uvođenje carina za mesec dana, dok je Kina objavila da uvodi kontra carine na više američkih proizvoda. Tramp je odložio uvođenje carina Kanadi i Meksiku nakon što su te zemlje obećale da će ojačati zaštitu svojih granica sa SAD.
Nasuprot tome, američke carine od dodatnih deset odsto na kinesku robu stupile su na snagu nakon čega je kinesko Ministarstvo trgovine objavilo je da uvodi kontra carine na više američkih proizvoda, kao i da je uložilo žalbu Svetskoj trgovinskoj organizaciji.
I dok se na Bliskom istoku teškim koracima korača ka miru, delegacija terorističkog Hamasa je krajem nedelje otputovala u posetu Moskvi gde su najavljeni razgovori sa vrhom ruskog Ministarstva inostranih poslova. Zamenik šefa političkog krila terorističke grupe Hamas, Musa Abu Marzuk predvodi delegaciju koja od ponedeljak 3. februara boravi u poseti Moskvi, javila je RIA Novosti, pozivajući se na izvor iz delegacije. Ova poseta dodatno je podgrejala ranije sumnje da je Rusija već duže vreme sponzor Hamasa i drugih terorističkih grupa na Bliskom istoku zbog čega je Izrael odlučio da kompletno zaplenjeno naoružanje ruskog porekla, koje je pronađeno u Libanu i pojasu Gase, bude isporučeno Ukrajini. Izrael je takođe pristao d Ukrajini prebaci svoje Patriot sisteme koji će značajno ojačati ukrajinsku odbranu od ruskih napada dronovima i raketama na civilnu infrastrukturu.