AKTUELNO

Na današnji dan navršava se 76. godina od kada je svet potresla druga nukelarna eksplozija, koja je ovaj put bačena na japanski industrijski grad Nagasaki.

Napad na Nagasaki dogodio se tri dana posle stravičnog napada na Hirošimu. od samog početka ovo poslednje bacanje nuklearne bobme pratili su pehovi. Sve je počelo od vremenske prognoze. Meteorolozi su za 9. avgust 1945 nad japnom najavili lepo vreme, a sledećih pet dana oblačno, Amerikanci su odlučili da napad izvedu 9. avgusta i to dva dana pred planirani datum.

Prvobitni cilj nije trebao biti Nagasakih, nego gradić Kokura u kome se nalazilo veliko vojno skladište puno municije i eksploziva za vojsku. Hirošima je bila sekundarni cilj iako je bila lučki, aili i industrijski grad u kome se nalazilo nekoliko vojnih fabrika koje su proizvodile avione i torpeda. Ta odluka biće promenjena tokom leta.

Ni samo poletanje leteće tvrđave B-29 nije bilo izvedeno u normalnim uslovima. Naime na Tinianu je besnela oluja i jaka kiša, a bombarder je uprkos tome poleteo noseći u trupu atomsku bombu. Kako se bombarder približavao gradu Kokura oblačnost je bila sve gušća i veoma niska. Bilo je skoro nemoguće pronaći rupu u nebu odakle bi avion mogao da se probije i baci bombu. Leteća tvrđava je nekoliko puta napravila krug i pošto je bilo nemoguće izvesti napad, doneta je odluka da se pređe na alternativni cilj, a to je bio Nagasaki.

Posada je ovaj put imala "sreću" jer nad Nagasakijem nije bilo kompaktne oblačnosti, a nebo je uglavnom bilo jasno, zato je i pilot major Čarls Svini doneo odluku da nuklearna bomba koja je nosila kodni naziv "Debeljko" (Fat man) bude bačena.

Tačno u 11.02 po lokanom vremenu na visini od 500 metara iznad Nagasakija eksplodirala je druga atomska bomba. Eksplozija je stvorila oblak u vidu pečurke, koja se podigla čak 16 kilometara u visinu. Eksplozija atomske bombe bila je ekvivalnetu eksplozije 22.000 tona TNT-a.

Za razliku od Hirošime koja je bila u nizini, reljef u slučaju Nagasakija donekle je ublažio eksploziju, jer je sam grad bio okružen brdima, zato je i broj stradalih bio manji.

U ovom napadu stradalo je 64.000 stanovnika Nagasakija, a njih oko 60.000 teško je povređeno.

Drugog dana posle eksplozije bombe nad Nagasakijem japanska vlada uprkos otporu vojnih esktremista odlučila je da prihvati saveznički ultimatum o predaji sa uslovom da posebna prava cara kao suvernog vladara ostaju nedodirljive. To naravno nije bilo u saglasnosti sa potsadamskom deklaracijom, koja je zahtevala bezuslovnu kapitulaciju. Posle te odluke saveznički ratni brodovi krenuli su prema Tokiju gde je 2. septembra na bojnom brodu Misouri 2. septembra 1945 i zvanično potpisana kapitulacija i završen time Drugi svetski rat.

Autor:

#Atomska bomba

#Nagasaki

#Napad