AKTUELNO

Prototip vakcine uspešno štiti majmune od korona virusa, objavili su naučnici, a to otkriće pruža novu nadu da će uskoro biti dostupna i delotvorna vakcina i za ljude, piše Njujork Tajms.

Naučnici već testiraju neke vakcine na ljudima, ali početna testiranja usmerena su ka tome da pokažu da li je vakcina bezbedna, ali ne i da li u isto vreme štiti od Kovida-19. Istraživanje objavljeno juče objašnjava šta tačno znači da je neka vakcina delotvorna i kako se to određuje.

- Za mene ovo predstavlja dokaz da je vakcina moguća - rekao je doktor Nelson Mišel, direktor istraživačkog odeljenja Centra za zarazne bolesti pri Institutu Valter Rid.

Naučnici širom sveta u potrazi su za vakcinom protiv virusa korona. Pokrenuto je više od stotinu istraživačkih projekata; rane studije o sigurnosti za primenu na ljudima su pokrenute ili već završene u ukupno njih devet.

Sledeća na redu su ispitivanja koja bi trebalo da utvrde ne samo da li su vakcine bezbedne, već i da li su delotvorne. Ali, ovi rezultati mogu da budu poznati tek za nekoliko meseci.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

U međuvremenu, doktor Dan Barouč, virusolog s Bet Izrael medicinskog centra u Bostonu i njegove kolege započele su seriju eksperimenata na majmunima kako bi utvrdili kako virus utiče na njihove organizme i da li vakcina pomaže u borbi protiv patogena. Njihov rad objavljen je u prestižnom časopisu "Science".

Doktor Barouč radi u partnerstvu sa kompanijom "Džonson i Džonson" koja pokušava da proizvede vakcinu u kojoj je korišćen posebno modifikovan virus Ad26.

- Novo istraživanje na majmunima temelj je daljih naučnih istraživanja - kaže doktor Barouch.

U martu je federalna vlada dodelila 450 miliona dolara kompaniji "Džensen Farmaceutikal", koja posluje kao deo "Džonson i Džonsona", za razvoj vakcine protiv korona virusa. Naučnici su počeli da proučavaju da li su majmuni imuni na virus nakon što su preboleli Kovid-19. Naučnici su zarazili devet nevakcinisanih rezus makakija novim korona virusom, nakon čega su se kod njih pojavili simptomi nalik blagim simptomima Kovida-19, uključujući upalu pluća. Majmuni su se nakon par dana oporavili, posle čega su naučnici otkrili da su organizmi majmuna razvili antitela na korona virus. Neka od njih pretvorila su se u tzv. neutralina antitela, što znači da su bila u stanju da spreče virus da uđe u ćeliju i tamo se razmnoži.

Foto: Tanjug AP/Felipe Dana

Potom, 35 dana posle prvobitnog izlaganja majmuna virusu, naučnici su sprejem uneli novu dozu virusa u noseve životinja. Njihova tela proizvela su veliku količinu antitela. Korona virus je uspeo da izazove malu infekciju u nosevima majmuna, ali to je ubrzo bilo rešeno.

Ovi rezultati ne znače nužno i da ljudi stvaraju jak i dugoročan imunitet na korona virus. Ipak, doktor Barouč i drugi ove rezultate smatraju ohrabrujućim.

- Da smo ponovno testirali našu studiju i da stvar nije proradila, implikacije bi bile potpuna propast napora da se proizvede vakcina - rekao je Barouč. -To bi bila zaista loša vest za svih sedam milijardi ljudi.

U zasebnom eksperimentu, doktor Barouč i kolege testirali su prototip vakcine na rezus makakijima. Svaki majmun primio je dio DNA koje su njihove ćelije pretvorile u proteine dizajnirane da uvežbaju imunološki sistem da prepozna virus. I makaki majmuni i ljudi proizvode neutralizirajuća antitela protiv korona virusa koja napadaju posebno jedan deo virusa: protein koji prekriva površinu virusa i koji se naziva šiljak protein.

Većina vakcina protiv korona virusa trebalo bi da podstakne imunološki sistem da proizvede antitela koja se spajaju s tim šiljak proteinima i uništavaju virus. Doktor Barouč i njegove kolege ispitali su šest varijacija. Naučnici su svaku vakcinu ubrizgali u četiri ili pet majmuna. Zatim su pustili da majmuni razviju imunološki odgovor za 21 dan, pa su im tada ponovno ušpricali virus u nozdrve. Neke vakcine pružile su samo delimičnu zaštitu. Korona virus nije sasvim iskorenjen iz pluća ili nosa, iako je količina virusa bila manja nego kod nevakcinisanih majmuna.

Foto: Pixabay.com

Ali, neke druge vakcine bile su delotvornije. Ona koja je napravila najbolji posao isprovocirala je imunološki sistem da prepozna i napadne šiljak protein korona virusa. Nakon toga, kod osam majmuna naučnici više nisu mogli da detektuju virus.

- Mislim da je ovo vrlo dobra vest za sve koji se trude da proizvedu vakcinu - rekao je doktor Barouč. - Ovo povećava našu nadu da je vakcina protiv novog korona virusa moguća.

Florian Kramer, virusolog iz medicinske škole Ičan u Njujorku, koji nije bio uključen u studiju, kaže kako je nivo antitela u organizmima majmuna obećavajuć.

- Ovo je nešto što bi vas moglo zaštititi od bolesti - rekao je Kramer. - Nije savršeno, ali ipak predstavlja određenu zaštitu.

Dva druga tima istraživača – oni sa Univerziteta Oksford i iz kineske kompanije Sinovak – takođe su testirali vakcinu na rezus makakijima. Ovog meseca objavili su da su i njihove vakcine pružile životinjama određenu zaštitu od korona virusa.

Nova studija pruža dublji uvid u način na koji vakcina štiti majmune, a možda jednog dana i ljude.

Zajedno s neutralizirajućim antitelima, imunološki sistem ima još oružja koje može da upotrebi protiv patogena. Neke ćelije imunološkog sistema mogu da prepoznaju zaražene ćelije i da ih unište.

Doktor Barouč i njegove kolege pronašle su snažnu vezu između neutralizirajućih antitela i toga koliko dobro vakcina deluje: vakcina koja je majmunima pružila najbolju zaštitu, proizvela je najviše neutralizirajućih antitela.

Foto: Pixabay.com/TheDigitalArtist

Pamela Bjorkman, molekularni biolog koja nije bila uključena u studiju, rekla je da joj ova korelacija nudi više vere u otkriće doktora Barouča:

- Mislim da je ovo zaista ohrabrujuće.

Doktor Mišel je kazao da će ovo omogućiti proveru sigurnosti vakcina i na ljudima.

Kad nova vakcina krene u fazu testiranja, prva faza pokazuje da li je li ona sigurna. Tek nakon toga naučnici idu na sledeći korak, kada pokušavaju da ustanove da li je vakcina i delotvorna, odnosno da li štiti od određene bolesti.

Dizajneri vakcine često iskušavaju različite doze i pokušavaju da ustanove koja ja najmanja moguća doza koja pruža zaštitu. Studija doktora Barouča sugeriše da merenje nivoa neutralizirajućih antitela može biti indikator da li će neka doza biti dovoljno snažna zaštita.

Malkom Martin, virusolog iz Nacionalnog naučnog instituta i koji nije bio uključen u istraživanje, upozorio je da se majmuni ipak umnogome razlikuju od ljudi.

Nijedan od zaraženih i nevakcinisanih majmuna nije razvio teže simptome kakvi su zabeleženi kod ljudi.

- Činilo se da su majmuni tek prehlađeni - rekao je Martin.

Lisa Tostanoski, doktorand koja radi s doktorom Baroučom i koja je takođe učestvovala u ovoj studiji, kaže je da ova studija daje tek naznake toga kako bi vakcina mogla da deluje 21 dan posle primene.

- Moguće je da vakcina štiti majmune od zaraze kroz dugi niz godina ili da zaštita iščezne mnogo ranije. Koliko imunitet na korona virus traje, odrediće da li će ljudima biti potrebna jedna ili više vakcina. Možda će biti potrebno da ljudi dobiju revakcinu kako bi pandemija sasvim bila suzbijena - kaže Tostanoski.

- Možda govorimo o ponovnom vakcinisanju na svake tri godine. Ali, ni to ne znači da vakcina nije delotvorna - kaže doktor Kramer.

#Test

#Vakcina

#koronavirus

#majmuni

'