AKTUELNO

Pola veka nakon što je Apolo 11 sleteo na Mesec, u toku je druga faza trke za svemir i čini se da je Evropa rešila da se priključi.

U novembru će se ministri sa svih strana kontinenta sastati u Španiji i odlučiti koje će projekte finansirati pod okriljem Evropske svemirske agencije, kluba od 22 zemlje koje upravljaju satelitima i istraživanjima kosmosa.

Ministri će morati da odluče da li žele da zajedno sa NASA finansiraju projekat za skretanje asteroida, ali i koliko žele da budu ambiciozni njihovi budući projekti. Ono što će biti sporna tačka satanka je odluka da li Evropa želi da se priključi rastućoj militarizaciji svemira oko koje su podeljene države Starog kontinenta.

Skup u Sevilji najavljen je nakon što je EU tražila od glavnih gradova da se uključe u svemirski program bloka, dok drugi globalni igrači poput SAD, Kine, Rusije i Indije povlače svoje, ne uvek benigne, poteze.

- Trka za svemir je ponovo pokrenuta. To nije više takmičenje između SAD i Rusije, već je mnogo šire. Kao kada su Evropljani došli u Ameriku. To su prvo bili Britanci, Španci, Portugalci i Holanđani, a onda je krenuo masovni talas - rekao je Marko Fuš, generalni direktor vazduhoplovne kompanije OHB iz Bremena.

- Cene lansiranja su pale i postale pristupačne i za manje igrače - rekao je on za "Politiko".

Samo nekoliko miliona evra pokriva troškove nabavke i lansiranja malog satelita u orbitu, a to mogu da priušte i mnoga privatna preduzeća. Ukupan broj registrovanih satelita u orbiti premašuje 5.000. Budući da je orbita Zemlje toliko bitna za svaki aspekt života, raste pritisak da se ona militarizuje.

'