AKTUELNO

Pokret "Evropa sad" na čelu sa liderom Jakovom Milatovićem osnovan je u junu prošle godine, a u junu ove godine mogao bi da osvoji sve najvažnije funkcije u Crnoj Gori. Taj pokret je, najpre, jesenas pobedio na lokalnim izborima u Podgorici, da bi nakon prvog kruga predsedničkih izbora Milatović postao favorit za predsedničko mesto. Sa tim uspehom "Evropa sad" bi imao najveće šanse da nakon vanrednih parlamentarnih izbora predvodi novu vladu.

Verovatno ni sam Milatović, a ni njegov saborac Milojko Spajić nisu mogli ni da zamisle bolje rezultate po osnivanju zajedničkog pokreta prošlog leta. Ako su nakon lokalnih izbora u oktobru bili najprijatnije iznenađenje i nova politička snaga pošto su dobili mesto gradonačelnika Podgorice, sada su se toliko dobro etablirali u političkom vrhu Crne Gore da su veliki izgledi da će imati ne samo budućeg predsednika države, nego i premijera.

Pokret "Evropa sad"

U prvom krugu predsedničkih izbora u nedelju Milatović nije osvojio najviše glasova već je sa podrškom od oko 29 odsto bio drugi dok je prvo mesto zauzeo Đukanović sa oko 35 procenata glasova. Ipak, Milatović je po svim procenama favorit u drugom krugu izbora zato što su ga već javno podržali predsednički kandidat DF-a Andrija Mandić koji je u prvom krugu osvojio oko 20 odsto glasova i lider Demokrata Aleksa Bečić sa podrškom od oko 11 odsto.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Prosta matematika govori da bi ta podrška Milatoviću bila više nego dovoljna da u drugom krugu 2. aprila pobedi Đukanovića. Ako se ima u vidu, da je dosadašnji predsednik Crne Gore raspustio skupštinu neposredno pre predsedničkih izbora i zakazao vanredne parlamentarne izbore za 11. jun velika je verovatnoća da pokret "Evropa sad" nastavi svoj uspon i na pobedničkom talasu formira novu vladu i dobije mesto premijera.

Obećali povećanja minimalnih plata i penzija

Politički analitičar iz Crne Gore Srđan Vukadinović ističe za "Blic" da se u svakom slučaju trend uspona pokreta "Evropa sad" na čelu sa Jakovom Milatovićem nastavlja.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

- U prvom krugu predsedničkih izbora Milatović je dobio duplo više glasova u centralnom delu zemlje nego na severu što znači da bi u drugom krugu izbora glasovi mogli da se preliju i na druge delove zemlje. "Evropa sad" je mlada grupacija građanskog centra koja je popularnost stekla, pre svega, na ekonomskim i socijalnim temama i idejama o povećanju minimalnih penzija i plata - objašnjava Vukadinović.

Kako kaže, "Evropa sad" nema ciljnu grupu.

- Oni su svojim svojim programom obuhvatili najveću grupaciju penzionera i zaposlenih i pokazali da su pitanja identiteta u Crnoj Gori savršeno nebitna u odnosu na ekonomske i socijalne teme. Reč je o novim licima na političkoj sceni koji imaju priliku da nakon predsedničkog dobiju i mesto premijera - navodi Vukadinović.

Oprez sa podrškom Mandića i Bečića?

Iako su Mandić i Bečić javno odmah nakon prvog kruga predsedničkih izbora podržali Milatovića pred drugi krug glasanja, naš sagovornik je oprezan sa tom podrškom.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

- Treba uzeti u obzir da će biti mnogo glasača Mandića i Bečića koji će apstinirati u drugom krugu izbora, nezadovoljni rezultatom u prvom krugu. Takođe, pitanje je i koliko je iskrena podrška Mandića Milatoviću jer sada "Evropa sad" postaje i zvanično lider tog antiDPS-ovskog bloka. Dakle neprikosnoveni lider tog pokreta nije više DF. Videćemo da li će biti možda revanšizma. Više ni SPC nema tu snagu kakvu je imala sa pokojnim mitropolitom Amfilohijem - poručuje Vukadinović.

Ipak, politički analitičar ne smatra da će revanšizam biti u fokusu pokreta "Evropa sad".

- U tom pokretu će kao i do sada ići na ekonomske i socijalne teme jer su videli da to daje rezultate - predviđa Vukadinović.

"Na parlamentarne izbore bolje da idu sami"

Sa pobedom na predsedničkim izborima "Evropa sad" će biti favorit da kao dominantna stranka nakon vanrednih parlamentarnih izbora formira novu vladu i da mesto premijera.

- Videćemo da li će na te izbore taj pokret ići sam ili u koaliciji sa pokretom URA i SNP-om. Po meni pametno će uraditi ako ne idu sa njima u koaliciju jer su URA i SNP najveći gubitnici prvog kruga izbora. URA je podržala Bečića, SNP Mandića i ni jedan ni drugi kandidat nisu ušli u drugi krug. Pritom URA i SNP imaju podršku od svega nekoliko odsto glasova - ocenjuje Vukadinović.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Kako kaže, verovatno će na vanrednim parlamentarnim izborima DPS osvojiti opet najviše glasova.

- DPS je uspeo da zaustavi svoj dalji pad i sad imaju između 35 i 40 odsto podrške. Međutim, to opet ne znači da će formirati novu vladu. Moja procena je da će na vanrednim parlamentarnim izborima DPS i "Evropa sad" uzeti dve trećine glasova s tim što Milatović ima daleko veći koalicioni potencijal nego DPS - zaključuje Vukadinović.

Snage iz avgusta 2020. uvećale prednost nad Milom?

Zanimljivo da za razliku od Vukadinovića koji smatra da glasače za Milatovića ne bi trebalo svrstavati u pristalice pobedničke većine iz avgusta 2020. godine, politikolog Luka Radonjić ima suprotno mišljenje

- Rezultati predsedničkih izbora u prvom krugu pokazali su da su "snage 30. avgusta 2020" nakon dve i po godine, uvećale prednost nad koalicijom okupljenom oko Mila Đukanovića, a lidersku poziciju na tom velikom, najvećem delu političke scene trenutno ima pokret "Evropa sad". Ministri iz vlade Zdravka Krivokapića dobijaju poverenje naroda prevashodno na bazi ekonomskog programa, koji je delimično već sproveden - ocenjuje Radonjić.

Kako kaže, percepcija javnosti je da njihova retorika stvara novi politički ambijent, rasterećen dosadašnjih ideoloških podela i tenzija.

- A na ruku im ide i moguća zasićenost građana i građanki dosadašnjom kadrovskom i stranačkom strukturom političke scene u Crnoj Gori. Otuda su izuzetno dobre rezultate postigli u centralnoj regiji odnosno u najvećim gradovima: Podgorici i Nikšiću. Milatović je u glavnom gradu Crne Gore osvojio sedam odsto glasova više od Đukanovića - navodi Radonjić.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Političke promene u Crnoj Gori dobile su na ubrzanju.

- Evidentna je potreba za osveženjem, pa se može reći da javnost percipira "Evropu sad" kao vesnike, ne samo novog pokreta, već moguće i novog političkog, post-DPS doba. Milatoviću je za pobedu u drugom krugu potreban Demokratski front i Demokratska Crna Gora, a lideri su već pozvali na masovnu podršku Milatoviću u drugom krugu protiv Đukanovića - zaključuje Radonjić.

Ko je Jakov Milatović?

Jakov Milatović je rođen 1986. godine u Podgorici, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziju Slobodan Škerović sa diplomom Luča. Osnovne studije u oblasti ekonomije završio je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, sa prosečnom ocenom 10 i bio je student generacije. Dobitnik je brojnih domaćih priznanja od Ministarstva prosvete, Univerziteta Crne Gore, Ministarstva spoljnih poslova i drugih, kao i inostranih stipendija.

Kao stipendista američke vlade proveo je jednu studijsku godinu na Univerzitetu savezne države Ilinois (Illinois State University), kao stipendista austrijske vlade jedan semestar na Univerzitetu za ekonomiju i biznis u Beču (WU Wien), a kao stipendista Evropske komisije jednu studijsku godinu na Univerzitetu u Rimu (La Sapienza).

Magistarske studije u oblasti ekonomije završio je na Univerzitetu Oksford i bio je stipendista britanske vlade (Chevening).

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Radno iskustvo započeo je u NLB banci u Podgorici kao deo tima za upravljanje rizikom. Zatim je radio u Dojče banci u Frankfurtu u timu za procenu kreditnog rizika zemalja sa fokusom na zemlje Centralne i Istočne Evrope. Od 2014. godine radio je u Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu, u timu za ekonomsku i političku analizu, prvo kao ekonomski analitičar za region jugoistočne Evrope a nakon unapređenja u poziciju ekonomiste pokrivao je zemlje Zapadnog Balkana iz kancelarije u Podgorici. Godine 2018. biva opet unapređen u glavnog ekonomistu sa zadatkom da pokriva zemlje EU, uključujući Rumuniju, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju iz kancelarije u Bukureštu.

Druga iskustva i usavršavanja sticao je kroz pohađanje programa i škola Ujedinjenih nacija u Njujorku, nemačke Fondacije Konrad Adenauer u Podgorici, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Londonu, Londonske škole ekonomije (LSE) i Univerziteta u Pekingu, Liderske akademije Univerziteta Standford i Univerziteta u Beogradu, i drugih.

Autor je više stručnih radova i ko-autor je dve knjige. Oženjen je i otac troje dece.

Politička karijera

Milatović je bio ministar ekonomskog razvoja u Vladi Zdravka Krivokapića, kao i kandidat za gradonačelnika Podgorice.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Iako su građani hvalili njegove poteze, ekonomisti su smatrali da su reformske mere Milatovića uvod u grčki scenario u Crnoj Gori.

Nakon što je Vlada Crne Gore na čelu sa Krivokapićem pala, Milatović je formirao sopstveni politički projekat koji je dobio naziv po političkim reformama koje je sprovodio.

Prvo iskušenje za pokret bili su lokalni izbori u Crnoj Gori, a Milatović se kao kandidat liste prijavio za poziciju gradonačelnika glavnog grada.

Rezultati izbora pokazali su da je Milatovićev pokret osvojio 21 posto glasova što je uz druge opozicione stranke bilo sasvim dovoljno da formiraju većinu i izbace sa vlasti DPS Mila Đukanovića.

Nakon izbora usledio je niz žalbi na izborni proces, a o kojima je morao odlučivati Ustavni sud. Proces je odblokiran tek krajem februara, odnosno početkom marta čime su se stekli uslovi za prenos vlasti i sprovođenje rezultata izbora.

U međuvremenu, Milatović je odustao od gradonačelničke funkcije i saopštio da će se kandidovati za predsednika Crne Gore, a u svojoj kampanji je naglasio kako će mu fokus biti na borbi protiv korupcije i ekonomskim reformama.

Podsećanja radi, Pokret “Evropa sad” čiji je Jakov predstavnik, našao se u centru skandala sa prvim kandidatom, Milojkom Spajićem. Naime, prvobitno je kandidat PES-a za predsednika Crne Gore trebalo da bude lider pokreta Milojko Spajić, ali DIK nije odobrila njegovu kandidaturu pošto je utvrdila da ima srpsko državljanstvo i prebivalište u Beogradu.

#Crnqa Gora

#Jakov Milatović