U okviru pravosnažne presude u predmetu "Prlić i ostali", Žalbeno veće Haškog suda u sredu (29.11.) će objaviti i odluku o tome da li je tokom proteklog rata u Bosni i Hercegovini postojao "udruženi zločinački poduhvat" u cilju etničkog čišćenja delova BiH.

Presudom iz 2013. godine bivši premijer tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne (HRHB) Jadranko Prlić, nepravosnažno je osuđen na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić i nekadašnji načelnici Glavnog štaba Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši komandant vojne policije HVO Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmenu zarobljenika Berislav Pušić na deset godina zatvora.

Raspravno veće tada je zaključilo da je sukob između HVO i Armije BiH, zbog umešanosti Republike Hrvatske, imao karakteristike međunarodnog sukoba i da su zločini nad muslimanima počinjeni u okviru "udruženog zločinačkog poduhvata" u kojem je učestvovao i deo vojno-političkog vođstva Hrvatske, ključujući tadašnjeg hrvatskog predsednika Franju Tuđmana.

Prema presudi iz 2013. godine, namera tzv. Herceg-Bosne i njenih pomagača iz Zagreba bila je "formiranje etnički čistog hrvatskog entiteta" i njegovo pripajanje Hrvatskoj. Kao članovi "udruženog zločinačkog poduhvata", pored Franje Tuđmana, nepravosnažnom presudom krivima su proglašeni i bivši ministar odbrane Gojko Šušak, kao i načelnik glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko.

Zabrinuta kvalifikacijama iz optužnice, Hrvatska je više puta pokušala da interveniše u svojstvu "prijatelja suda" kako bi njeni pravnici i istoričari dobili priliku da opovrgnu teze o "udruženom zločinačkom poduhvatu", ali je Sudsko veće te zahteve odbilo, piše DW.