Nakon brojnih incidenata u Splitu, uključujući i napad na vaterpoliste Crvene Zvezde, najnovije istraživanje o aktuelnim trendovima, ponašanju i stravovima mladih u Hrvatskoj, pokazalo je da je došlo do porasta nacionalne isključivosti.
Incidenti u Hrvatskoj, zasnovani na nacionalnoj osnovi, odavno nisu retkost. U poslednjih mesec dana zabaležno je nekoliko skandaloznih napada na Srbe - od prebijanja vaterpolista i ispisivanja poruka mržnje, do spaljivanja lutke Milorada Pupovca.
Imajući poslednja dešavanja u Splitu, ali i Hrvatskoj uopšte, čini se da bi rezultati istraživanja Fondacije Friedrić Ebert Stiftung, koje je sprovedeno na uzorku od 1.500 mladih starosti od 14 do 29 godina trebalo da zabrinu javnost.
Kako prenosi hrvatski portal Novosti.hr, ovo istraživanje je pokazalo da je u odnosu na 2012. godinu, u Hrvatskoj je došlo do povećanja nacionalne isključivosti.
Rezultati istraživanja pokazali su da je Domovinski rat imao snažne posledice na gotovo sve društvene aspekte, pa i na izražen antagonistički stav prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.
Samo 30 odsto ispitanika starosti od 14 do 29 godina smatra da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, a 23 odsto podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.
Foto: Printscreen YouTube/Slobodna Dalmacija, Printscreen YouTube/Jutarnji list
Da postoje kvalitetni uslovi za suživot Hrvata i Srba u nekad ratom zahvaćenim područjima, smatra manje od trećine ispitanika (30 posto), pri čemu manje od četvrtine (23 posto) podržava pravo nacionalne manjine da koristi vlastito pismo i jezik u službenim prostorijama institucija.
Istraživanjem je utvrđeno da među mladima prevladava empatija prema građanima koji su kao civili stradali u ratnim događanjima (65 posto).
Svaki drugi ispitanik smatra da je javnost u određenoj meri zasićena temama vezanima uz Domovinski rat te da bi evociranje prošlosti trebalo zameniti javnim diskusijama o budućnosti društva.
Takođe, gotovo polovina ispitanika slaže se sa stavom da se nedavna prošlost stavi u okvire istorije kao nauka i struke. Visok udeo ispitanika (dve petine) odbija ideju procesuiranja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, što implicira - ističu istraživači - da je jednakost pred zakonom za značajan deo ispitanika relativan koncept.
Četvrtina se slaže s cenzurom ili ograničavanjem slobode govora u javnim debatama čije se teme tiču Domovinskog rata. S druge strane, izostanak interesa za nedavnu prošlost izražava 36 posto ispitanika.
