AKTUELNO

Prošle su 22 godine od kako je pao Berlinski zid, čuvena građevina koja je bila glavni simbol Hladnog rata.

Datum 9. novembar, ostao je upamćen u istoriji kao dan kada je pao Berlinski zid i kada su se simbolično ujedinile dve Nemačke. Međutim, evo nekih činjenica o Berlinskom zidu koje možda niste znali.

1. Ključna greška

Jedna greška je imala ključnu ulogu u padu Zida. Gomila ljudi sa jedne i druge strane, koja je dovela do njegovog konačnog rušenja pojavila se tek nakon što je Ginter Šabovski, član istočnonemačkog Politbiroa, 9. novembra 1989. godine greškom objavio da će istočnim Nemcima biti dozvoljen prelazak u Zapadnu Nemačku.

Foto: Pixabay.com

2. Opasna zona

Ono što je ceo svet video kao Berlinski zid su zapravo bile dve betonske barijere između kojih se nalazio prostor od 160 metara na kom su se nalazile stražarske kule, rovovi, psi čuvari i koji je predstavljao vrlo opasnu zonu za one koji bi pokušali da pređu sa jedne na drugu stranu.

3. Delovi Berlinskog zida

Širom sveta je moguće videti razne delove Berlinskog zida. Jedan deo zida se nalazi u muškom toaletu jednog kazina u Las Vegasu, a pisoari su instalirani na segmentu koji je išaran grafitima, a između pisoara i zida se nalazi zaštitno staklo. Jedan deo zida se nalazi čak i u Vatikanu, a američki mediji pišu da već za 10 dolara možete preko „I-beja“ kupiti svoj lični komadić Zida.

4. Period pre dizanja Berlinskog zida

Masovni egzodus Istočnih Nemaca u Zapadnu je počeo gotovo 15 godina pre nego što je Berlinski zid podignut. U stvari, do te 1961. godine se broj stanovnika Istočne Nemačke smanjio za šestinu.

Foto: Tanjug AP/Brynn Anderson

5. Fascinacija američkih predsednika Berlinskim zidom

Nekoliko američkih predsednika je držalo vatrene govore u kojima su govorili o Berlinskom zidu.

Par meseci pre atentata, Kenedi je govorio o važnosti Berlina koji bi na svom primeru svetu mogao da objasni razlike između komunističkog i nekomunističkog sveta.

Godine 1987, Regan se u govoru obratio sovjetskom lideru Gorbačovu i poručio mu da „sruši ovaj zid“.

Kada se 1994. godine u Berlinu obreo Bil Klinton, obratio se okupljenim građanima rečima: „Vi ste dokazali svetu da nijedan zid ne može doveka odolevati moći koju poseduje sloboda“.

Poslednji u nizu, Barak Obama je posetio Berlin 2013. godine i u govoru rekao nešto vrlo slično Klintonovim rečima: „Činjenica da danas stojimo ovde, na mestu gde je grad nekada bio podeljen, govori o večnoj istini: Nijedan zid ne može da se suprotstavi žudnji za pravdom, slobodom i mirom koje su duboko ukorenjene u ljudskom srcu.“

6. Zakasnelo zvanično ujedinjenje

Do zvaničnog ujedinjenja dve Nemačke je došlo nakon gotovo godinu dana – 3. oktobra 1990. godine

Foto: Pixabay.com

7. Uloga Brusa Springstina

Koncert Brusa Springstina iz 1988. godine održan u Istočnom Berlinu je, prema pisanjima američkih medija, „podgrejao teren“ za rušenje Zida. Brus se tada na nemačkom publici obratio rečima: „Došao sam da sviram rokenrol za vas u nadi da će jednom sve barijere biti srušene.“.

8. Slavni delovi Zida

Neki delovi Berlinskog zida su samostalno postali poznati širom sveta. Najpoznatiji kontrolni punkt pod nazivom „Kontrolni punkt C“ je ostao upamćen kao „Čekpoint Čarli“ i danas je sačuvan kao turistička atrakcija.

Takođe, Brandenburška kapija, izgrađena u 18. veku na mestu gde je počinjao put iz Berlina za Brandenburg, iako nije bila deo Berlinskog zida, zbog svoje lokacije je smatrana delom Zida.

9. Konačno rušenje

Berlinski zid je u potpunosti srušen tek tri godine nakon „pada“ - 1992. godine.

Autor: Pink.rs

#Berlinski zid