AKTUELNO

Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali obratio se javnosti putem TV Tanjug, gde je govorio o postignutim rezultatima u srpskoj ekonomiji, sudbini Poštanske štedionice i projekta Ekspo, ali i o tome kako vidi ekonomski program Studentske liste.

Siniša Mali rekao je da mu je drago što svim građanima Srbije i gledaocima može da iznese nekoliko podataka koji, kako je naveo, prave presek između onoga što je urađeno i onoga što ostavljaju u amanet onima koji dolaze.

Ekonomija radi uprkos haosu

- U ponedeljak, pre dva dana, imali smo naplatu PDV-a. Bila je polovina meseca, 16. u mesecu, i imali smo veću naplatu domaćeg PDV-a nego što smo planirali, i to za milijardu i 200 miliona dinara. Ekonomija nam i dalje radi, uprkos haosu i neizvesnosti koja traje već tri nedelje nakon izbora. Naša ekonomija je i dalje stabilna - rekao je Mali.

On je istakao da Srbija u trećem kvartalu ove godine beleži ekonomski rast od četiri odsto, što je, prema njegovim rečima, svrstava na prvo mesto u Evropi po brzini rasta.

- U ovom trenutku, kada pogledate sve ostale zemlje Evropske unije, mi smo najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Naredne godine, ukoliko bi oni nastavili ekonomski program i ekonomsku politiku koju mi sprovodimo, zajedno sa Ekspom, Srbija bi i dalje bila najbrže rastuća ekonomija u Evropi. To je prvi rezultat koji ostavljamo - naveo je Mali.

Foto: Tanjug/AMIR HAMZAGIĆ

On je podsetio građane da je nastavak ekonomskih aktivnosti, kako je ocenio, pre svega rezultat jednokratne pomoći koju je država isplatila pre oko mesec i po dana.

- Našim najstarijim sugrađanima, našim penzionerima, isplatili smo između 20.000 i 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Pomoć su dobili i oni koji primaju borački dodatak, naši borci, oni koji primaju dečji dodatak i tako dalje. Ljudi imaju dovoljno novca, dovoljno likvidnosti, i to se, na kraju krajeva, vidi u naplati domaćeg PDV-a - rekao je Mali.

Kao prvi važan podatak izdvojio je stopu rasta BDP-a od četiri odsto u trećem kvartalu, ističući da je to rezultat koji ostavljaju kao domaći zadatak onima koji dolaze.

- Na računu trenutno imamo preko 500 milijardi dinara, dakle, više od četiri milijarde evra. Poređenja radi, Aleksandra, samo da znate, u junu 2012. godine nama su ostavili osam milijardi dinara na računu. Ovi koji su se sada, kroz studentsku listu, ponovo vratili na vlast, pre svega mislim na predstavnike Demokratske stranke. Dakle, mi 500 milijardi dinara, oni osam milijardi dinara - rekao je Mali.

Mali je zatim ukazao na podatke o nezaposlenosti, navodeći da je stopa nezaposlenosti u Srbiji istorijski najniža i iznosi 7,2 odsto, dok je 2012. godine, kako je rekao, iznosila 25,9 odsto.

- Domaći zadatak za one koji su nam ostavili stopu nezaposlenosti od 25,9 odsto 2012. godine. Kada pogledate javni dug, malopre ste to pomenuli, 43,5 odsto je danas udeo javnog duga u BDP-u Republike Srbije. U Evropskoj uniji taj prosek je preko 90 odsto - zaključio je Mali.

- To su naši rezultati: skoro 30 milijardi evra deviznih rezervi koje trenutno imamo u Trezoru Narodne banke Srbije i, konačno, Srbija koja je po prvi put u istoriji dobila investicioni kreditni rejting. Ako sve to pogledate, to su naši rezultati. I dalje smo stabilni, a sada ćemo da vidimo kako će i šta uraditi ovi koji dolaze - rekao je Siniša Mali.

On je istakao da su plate u Srbiji već premašile 1.000 evra i da predstoji najavljeno povećanje zarada u javnom sektoru.

- Mi ćemo od 1. decembra povećati plate, kao što smo i rekli. U javnom sektoru sve se sprovodi po planu, za one koji rade u socijalnim ustanovama povećanje će biti 12 odsto, dok će za ostale povećanje iznositi osam odsto. Takođe, po švajcarskoj formuli ide povećanje penzija za naše najstarije sugrađane od 7,5 odsto - naveo je Mali.

Prema njegovim rečima, prosečna plata u Srbiji u decembru će iznositi oko 1.200 evra, dok će prosečna penzija biti 520 evra. Podsetio je i da od 1. januara sledi povećanje minimalne zarade na 600 evra.

- Dakle, to su rezultati, ono što mi ostavljamo u amanet ovima koji dolaze, pa da vidimo kako će i na koji način oni sprovoditi svoju ekonomsku politiku. Što se tiče obezbeđenja novca, ja sam vam malopre rekao da u ovom trenutku imamo 500 milijardi dinara na računu, u odnosu na osam milijardi koje su oni nama ostavili 2012. godine - rekao je Mali.

O Alta banci

On je ocenio da su se odmah nakon izbora dogodili haos i nestabilnost, kao i oduzimanje licence Alta banci, što je, kako je naveo, uticalo na čitav bankarski i finansijski sistem.

- Sve je to imalo efekat na ceo bankarski sistem, na ceo finansijski sistem. Povećalo se nepoverenje prema bankama, ljudi su podizali novac, a mislim da ga i dalje podižu sa računa, ne verujući u stabilnost bankarskog sistema - rekao je Mali.

Istakao je da je Vlada Srbije, imajući u vidu pre svega interese građana, sačekala izveštaje Narodne banke Srbije i Poštanske štedionice pre donošenja odluke o daljim koracima.

Otkup državnih obveznica

- Taj izveštaj smo dobili, ako se ne varam, u četvrtak ili petak prošle nedelje. Sačekali smo takođe i izveštaj Poštanske štedionice. Banka nam je dala svoj izveštaj o tome kakvo je stanje u banci i na osnovu toga je Vlada Republike Srbije u ponedeljak, pre dva dana, donela odluku da otkupi državne obveznice koje u svom portfelju drži Poštanska štedionica i na taj način joj poveća likvidnost - naveo je Mali.

On je precizirao da bi vrednost otkupa mogla da dostigne 50 milijardi dinara, uz napomenu da će konačan iznos zavisiti od realizacije transakcije.

- To je negde do 50 milijardi dinara, videćemo koliko će na kraju biti. S jedne strane, to pokazuje stabilnost naših javnih finansija, odnosno da možete da reagujete kada se pojavi problem. S druge strane, pokazuje i spremnost da pomognemo i sačuvamo stabilnost finansijskog sektora, uprkos, rekao bih, pogrešnim odlukama, ali i velikoj neizvesnosti i brojnim problemima nakon izbora 25. oktobra - rekao je Mali.

Dodao je da će otkup obveznica biti sproveden u nekoliko tranši tokom ove i naredne dve ili tri nedelje, kako bi Poštanska štedionica imala dovoljno novca i likvidnosti za nesmetano poslovanje.

- Mi ćemo taj otkup obveznica sprovesti u nekoliko tranši ove i naredne dve ili tri nedelje. Na takav način Poštanska štedionica biće u potpunosti stabilna, sa dovoljno novca i likvidnosti da isplati sve deponente i da nakon toga nastavi normalno da radi. Za nas je to sistemska banka, za državu je to sistemska banka, tako da smo na ovaj način veoma odgovorno postupili, kao što smo, na kraju krajeva, činili i do sada - istakao je Mali.

O nepoverenju građana i sudbini Poštanskoj štedionici

Na pitanje da li građani i dalje podižu novac iz banaka, Mali je odgovorio da smatra da je reč o reakciji izazvanoj panikom i sećanjima na devedesete godine.

- Ja mislim i da jesu, ali pogledajte, to je jednostavno panika. Ljudi i dalje imaju sećanje na devedesete godine, na ono što se tada dešavalo sa bankama i bankarskim sistemom. Kada vidite da jedna banka propada, onda, naravno, ljudi kreću i u druge banke da podižu svoj novac. Znate, nijedna banka ne može da preživi ako joj svi deponenti u istom trenutku dođu i traže svoje depozite nazad, jer je banka taj novac plasirala u kredite, razne projekte i tako dalje - rekao je Mali.

Mali je istakao da je Srbija, nažalost, zbog iskustava iz devedesetih godina mogla da izbegne situaciju koja se dogodila, ali da je Vlada ipak odgovorno reagovala i donela odluku da podrži Poštansku štedionicu.

- Nažalost, sa tim iskustvima iz devedesetih godina mogli smo verovatno i da izbegnemo ovo što se desilo u Srbiji. Ali, iako nismo, Vlada Republike Srbije je, još jednom kažem, odgovorno donela odluku i mi ćemo podržati Poštansku štedionicu. Mislim da je to dovoljna sigurnost za građane i za sve one koji gledaju ovu emisiju, da znaju da sa te strane neće biti problema i da ćemo to završiti na vreme i na pravi način - rekao je Mali.

Šta će biti sa Ekspom?

Govoreći o projektu Ekspo, Mali je naveo da su više puta tražili od predstavnika Studentske liste da se izjasne o planovima za ovu manifestaciju, jer kompanije koje učestvuju u njenoj organizaciji i izgradnji očekuju odgovore i podršku.

- Mi smo više puta pitali predstavnike Studentske liste šta planiraju sa Ekspom, zato što oni koji rade, koji grade i koji se time bave očekuju neke odgovore i podršku. Imajte u vidu da će oni, kakvu god odluku neko sada da donese ili koji god dokument da potpiše, reći: "Evo, nastavak koruptivnih aktivnosti" i tako dalje. S druge strane, ako se dokumenti ne potpišu i ako se proces ne nastavi, priprema za Ekspo neće biti završena, a onda svi treba da budemo svesni posledica takve odluke, u smislu ugleda Srbije, ali i potencijalnih tužbi koje možemo da imamo - rekao je Mali.

On je ukazao na značaj Ekspa za privredni rast Srbije, navodeći da bi, ukoliko sve bude realizovano kako je planirano i ako naredne godine dođu milioni očekivanih posetilaca, ekonomski rast mogao da premaši četiri odsto.

- I ono što sam malopre govorio o stopi rasta, mi sa Ekspom, ako se to napravi kako treba i ako dođu milioni posetilaca koje očekujemo naredne godine, ići ćemo i na preko četiri odsto rasta. Svaki model ekonomske politike, pošto ovi studenti sada pričaju o tome da treba promeniti ekonomski model koji sprovodimo, ima svoj rezultat, a taj rezultat je stopa rasta BDP-a. Dakle, u trećem kvartalu ove godine mi rastemo četiri odsto. Hajde, ljudi, da vidimo koliko ćete vi da rastete. Ali morate stalno da pronalazite izvore rasta. Ekspo je veliki izvor rasta - naveo je Mali.

Dodao je da u ovom trenutku ne može da kaže da li će projekat biti realizovan, jer ne zna kakvu će politiku prema njemu voditi predstavnici Studentske liste. Istakao je da su odluke usporene i da ljudi koji učestvuju u organizaciji i izgradnji čekaju da vide šta će se dalje događati.

- Jednostavno, ljudi sada ne znaju, čekaju. Vidite i ovaj pritisak, haos, ko god, pravdu da kažem, sprovodi po ulicama, ulazak u institucije. Ljudi osećaju veliki pritisak i veliki strah. Aleksandra, to je strah. Ne znate šta vas čeka, da li će vas neko sačekati na ulici, da li će vas neko pljunuti ili politi jogurtom, kao juče Lidiju. Tako da stvarno imam opravdanje za te ljude, za one koji rade u organizaciji koja se zove Ekspo, ali i za one koji grade. Jednostavno, čekaju ljudi da vide šta će biti i kako će biti. Ako nastave da rade, ovi će reći da nastavljaju koruptivne aktivnosti, a ako ne nastave, država će imati ogroman problem - rekao je Mali.

Prema njegovoj oceni, predstavnici Studentske liste trebalo bi što pre da se izjasne o budućnosti projekta, jer bi to bilo u interesu svih.

- Po meni, normalno bi bilo da dođete kao ljudi koji ste pobedili na izborima. Evo, pobedili ste, dođite, pogledajte, ali dajte podršku i upoznajte te ljude koji to rade. Ako treba, promenite ih, nije problem, oni će otići odmah. Ali samo je pitanje da li vi želite ili ne želite da nastavite aktivnosti koje se odnose na pripremu najvećeg događaja u istoriji naše Srbije i naše najveće razvojne šanse - istakao je Mali.

O ekonomskom programu SL

Na pitanje o ekonomskom programu Studentske liste, koji predviđa ukidanje subvencija za jeftinu radnu snagu, strožu kontrolu trošenja javnog novca, progresivnije oporezivanje i veća ulaganja u domaće kompanije, inovacije i nauku, Mali je rekao da ne zna šta da kaže na takve predloge.

- Ne znam šta da vam kažem. Kao da je neko to uzeo iz ChatGPT-ja, pa napisao ono što lepo zvuči, sabrao i rekao: "To je naš ekonomski program". Znate, kada govorite o uspehu jednog ekonomskog programa, on se reflektuje u stopi rasta - rekao je Mali.

Mali je objasnio da se stopa rasta BDP-a zasniva na nekoliko ključnih faktora, među kojima su investicije, potrošnja i razlika između uvoza i izvoza, koja je, kako je naveo, prvenstveno posledica stranih direktnih investicija.

- Kada pogledate stopu rasta i formulu BDP-a, imate investicije, potrošnju i takozvanu razliku između uvoza i izvoza, što je de fakto posledica, pre svega, stranih direktnih investicija koje otvaraju nova tržišta i tako dalje. Hoćete li, ljudi, da zaustavite investicije? Mi smo u poslednjih 14 godina izgradili 680 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica. Ako ćete da zaustavite infrastrukturu i njenu izgradnju, kojom povezujete Srbiju sa regionom, obezbeđujete brži protok robe i približavate druga tržišta, mislim da je to pogrešno - rekao je Mali.

On je ukazao i na to da u ekonomskom programu Studentske liste nije čuo ništa o ciljevima koji se odnose na plate i penzije, ističući da je njihov realni rast, u odnosu na inflaciju, veoma važan za povećanje potrošnje.

- Ništa nisam čuo o ciljevima kada su plate i penzije u pitanju. Njihova visina i rast, odnosno realan rast u odnosu na inflaciju, izuzetno su važni za drugi faktor rasta BDP-a, a to je potrošnja. Mi smo se uvek trudili da i plate i penzije realno rastu, kako bi ljudi imali novca. Na početku razgovora sam vam rekao da je posledica jednokratne pomoći to što ljudi imaju novca i troše, a samim tim imate i veći BDP - naveo je Mali.

Govoreći o stranim direktnim investicijama, Mali je naglasio da domaće privatne investicije trenutno daju najveći doprinos bruto domaćem proizvodu Srbije.

- Hoću da napomenem da mi u ovom trenutku imamo privatne, domaće investicije, koje daju najveći doprinos BDP-u. Ukupne investicije u BDP-u Srbije trenutno iznose 25 odsto, od čega je sedam odsto učešće državnih, a 18 odsto privatnih investicija - rekao je Mali.

Subvencije za domaće i strane kompanije

Mali je rekao da država subvencioniše i domaće i strane kompanije, ali da je među onima koje dobijaju podršku najveći broj domaćih preduzeća. Ocenio je da se slaže sa stavom da Srbija treba da napusti politiku jeftine radne snage, ali je istakao da se na tome već radi.

- Da, treba napustiti princip ili politiku jeftine radne snage, sa tim se slažemo, na tome i radimo, na kraju krajeva. Ne možete da kažete da je jeftina radna snaga danas u Srbiji, gde je prosečna zarada preko 1.000 evra. Pri tome imate fabrike kao što je fabrika za proizvodnju humanoidnih robota, otvorena u Šapcu, prva u Evropi - rekao je Mali.

Na pitanje o većim ulaganjima u domaće kompanije, Mali je odgovorio da država već pruža takvu podršku, ali da je važno pronaći preduzeća koja mogu da otvaraju nova tržišta i donose nove tehnologije.

- Mi već ulažemo u domaće kompanije. Samo je jedno pitanje: treba naći domaće kompanije koje mogu da vam otvore nova tržišta, koje mogu da vam donesu novu tehnologiju i tako dalje. Obično to mogu više strane kompanije, multinacionalne kompanije koje rade u celom svetu. Dakle, nije to baš tako jednostavno - naveo je Mali.

O progresivnom oporezivanju

Govoreći o progresivnom oporezivanju, istakao je da Srbija već ima takav sistem i da se svake godine povećava neoporezivi deo dohotka. Ipak, postavio je pitanje kakve bi posledice dodatno oporezivanje najplaćenijih radnika imalo po domaću privredu.

- Mi imamo već progresivno oporezivanje, sada ne ulazim u detalje, zato što imamo i svake godine povećavamo neoporezivi deo dohotka. Ali moje pitanje za njih je: oni kažu da hoće progresivnim oporezivanjem da oporezuju one koji više zarađuju. A oni koji više zarađuju, Aleksandra, jesu inženjeri, programeri i svi oni za koje oni žele da grade neku industriju zasnovanu na znanju. Ti ljudi koji najviše zarađuju treba da budu stub i oslonac daljeg rasta i razvoja Srbije. Vi ćete sada njih više da oporezujete, a da li bi onda ostali u Srbiji ili bi otišli negde drugde, pošto se tamo traži takva radna snaga? - upitao je Mali.

On je ponovio da mu predlozi Studentske liste deluju kao skup ideja koje lepo zvuče, ali da će se o njihovom ekonomskom programu konkretnije izjašnjavati kada budu poznati detalji.

- Imam osećaj kao da je ChatGPT napisao nešto što je interesantno, zvuči lepo i tako dalje, a hajde da vidimo u mesecima koji dolaze. Ja sam malopre rekao: četiri odsto stopa rasta, poštovani studenti, 43,5 odsto udeo javnog duga, 7,2 odsto stopa nezaposlenosti, 500 milijardi dinara na računu, 680 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica, skoro 30 milijardi evra deviznih rezervi i investicioni kreditni rejting Srbije. Evo, to ostavljamo u amanet, to je stanje na današnji dan, kao što ste me pitali - rekao je Mali.

Najavio je da će ekonomski program Studentske liste detaljnije komentarisati kada budu poznati konkretni potezi i prvi budžet koji budu pripremili.

- Komentarisaćemo njihov ekonomski model u danima i nedeljama kada budemo videli šta planiraju. To će verovatno biti prvi budžet koji budu napravili, kad god ga budu napravili. U tom budžetu ćemo videti neke elemente njihovog programa, pa ćemo ga tada i komentarisati. Oni vide šta smo mi uradili, a hajde da vidimo šta ćete vi da uradite. Da vidimo kakvu ćete tu pamet sada da pronađete da bi Srbiji bilo bolje. Ja to u ovom trenutku ne vidim, ali neka me vreme ispravi - zaključio je Mali.

Prethodno, Mali je juče najavio da će Vlada Srbije u narednom periodu sprovesti transakcije prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi se poboljšala likvidnost Banke Poštanska štedionica i da bi svim vlasnicima obveznica bila data mogućnost da prodaju hartije.

"Kao odgovorna Vlada, u narednom periodu ćemo sprovesti transakcije prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bismo poboljšali likvidnost kako Banke Poštanska štedionica, tako i dali mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju hartije. Ovu odluku smo doneli nakon što smo, kao Ministarstvo finansija, krajem prošle nedelje dobili izveštaje od Narodne banke Srbije i Poštanske štedionice i analizirali postojeće stanje u toj banci", naveo je Mali na svom Instagram nalogu.

Vlada će na ovaj način, kako kaže Mali, doprineti smirivanju tenzija na finansijskom tržištu, a transakcije će biti realizovane u naredne dve nedelje.

"Stabilnost i predvidivost nemaju cenu i smatramo da je ovo odgovorna odluka u trenutku kada je postojala neizvesnost na finansijskom tržištu. Na taj način, investitorima će se omogućiti dodatna fleksibilnost u upravljanju svojim portfeljima, bankarskom i finansijskom sektoru će se obezbediti dodatni instrument za upravljanje likvidnošću, a država će smanjiti javni dug", rekao je Mali.

Kako kaže, ove transakcije biće realizovane u obimu koji ni na koji način neće ugroziti stabilnost javnih finansija, likvidnost budžeta Srbije, niti redovno izmirivanje svih obaveza države.

"Naprotiv, cilj je da se odgovornim upravljanjem javnim dugom i raspoloživim budžetskim sredstvima dodatno podrže stabilnost, likvidnost i nesmetano funkcionisanje domaćeg finansijskog tržišta, uz istovremeno smanjenje ukupnog iznosa javnog duga Srbije kroz prevremeni otkup, čime se dodatno doprinosi održivosti javnih finansija", navodi Mali.

Istakao je i da je Srbija uvek bila i ostala pouzdan partner finansijskom sektoru i investitorima koji su godinama ukazivali poverenje zemlji, njenim ekonomskim rezultatima i dugoročnoj stabilnosti.

"Kao što smo činili tokom prethodnih godina u vreme globalnih kriza, uključujući i period nakon izbijanja rata u Ukrajini, država je spremna da, kada god je to potrebno, pravovremeno reaguje i obezbedi dodatnu likvidnost i podršku finansijskom tržištu. Napominjem i da nismo želeli da izlazimo u javnost pre nego što dobijemo izveštaje od nadležnih institucija, a kako ne bismo doprineli većoj neizvesnosti", rekao je Mali.

Autor: A.A.