AKTUELNO

Studenti su mladi i vredni ljudi, ponos svojih roditelja koji su mnogo uložili u njihovo vaspitanje i obrazovanje. Oni imaju pravo da iskažu svoje nezadovoljstvo, što je temeljno demokratsko pravo, i do sada su to činili mirno i dostojanstveno.

Međutim, postoje indicije i dokazi da različite interesne grupe, opozicione opcije, ali i ekstremističke organizacije spremaju nasilje u koje će želeti da uvuku studente. Ove grupe pokušavaju da iskoriste mladalački entuzijazam i borbeni duh studenata za svoje ciljeve, a posledice mogu biti ozbiljne i dugoročne.

Zato je važno upozoriti i roditelje i studente da 15. mart može biti dan koji će im potpuno promeniti živote i ograničiti budućnost, ukoliko podlegnu uticaju i budu uvučeni u nasilne proteste. Treba imati na umu da u ovakvim situacijama studenti mogu postati žrtve manipulacije i instrumenata za ostvarivanje tuđih političkih i ideoloških ciljeva. Njihova budućnost i obrazovanje su vrednosti koje ne smeju biti ugrožene nepromišljenim potezima.

Koje su posledice po vas ili vaše dete ako bude uhapšeno tokom nasilnih protesta?

Ukoliko vas uhapse tokom nasilnih protesta i narušavanja ustavnog poretka u Srbiji, možete se suočiti sa ozbiljnim krivičnim i prekršajnim posledicama. Kazne zavise od vaših konkretnih postupaka, a neke od posledica mogu vas trajno ograničiti u određenim pravima.

Krivične posledice – Krivični zakonik Republike Srbije

Ako se utvrdi da ste učestvovali u nasilnim protestima koji ugrožavaju ustavni poredak, možete biti optuženi za jedno od sledećih krivičnih dela:

Učestvovanje u grupi koja sprečava službena lica u obavljanju dužnosti (član 323 KZ)

- Ako napadnete policiju ili druge službene osobe, kazna je zatvor od 6 meseci do 5 godina.

- Ako pri tome upotrebite oružje ili dođe do teških povreda, kazna može biti i do 12 godina zatvora.

Izazivanje nereda (član 344 KZ)

- Ako organizujete ili učestvujete u masovnim neredima, tučama ili uništavanju imovine, kazna može biti od 6 meseci do 5 godina zatvora.

- Ako dođe do teške povrede ili smrti, kazna može biti do 12 godina zatvora.

Ugrožavanje ustavnog poretka (član 308 KZ)

- Ako silom ili pretnjom pokušate da promenite ustavni poredak ili srušite institucije države, kazna je od 5 do 15 godina zatvora.

Terorizam (član 391 KZ)

- Ako nasilni protest preraste u napade na državne institucije, infrastrukturu ili civile, može se tretirati kao terorizam, sa kaznom od 5 godina do doživotnog zatvora.

Oštećenje javne imovine (član 212 KZ)

- Ako ste uništili državnu ili privatnu imovinu tokom protesta, možete dobiti zatvorsku kaznu do 5 godina.

2. Prekršajne posledice – Zakon o javnom redu i miru

Ako se vaše delovanje ne kvalifikuje kao krivično delo, ali ste prekršili zakon, možete dobiti novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu do 60 dana.

Mogući prekršaji:

- Učestvovanje u nelegalnom skupu – kazna od 50.000 do 150.000 RSD ili zatvor do 30 dana.

- Omogućavanje nasilja na javnom skupu – kazna od 100.000 do 150.000 RSD ili zatvor do 60 dana.

- Ometanje saobraćaja tokom protesta – kazna do 100.000 RSD.

3. Dugoročne posledice – Šta posle ne možete da radite?

Ukoliko budete osuđeni, to može imati ozbiljne posledice na vaš budući život

Ograničenja u političkom i javnom životu

- Zabrana kandidature za državne funkcije (npr. ne možete postati poslanik, ministar, predsednik).

- Nemogućnost zaposlenja u državnoj službi – sudska presuda može vas diskvalifikovati za rad u državnim institucijama, policiji, vojsci, pravosuđu.

- Zabrana osnivanja političke stranke – ako ste osuđeni za teško krivično delo protiv države.

Problemi sa zaposlenjem

- Mnogi poslodavci traže uverenje o nekažnjavanju, pa može biti teško naći posao, naročito u javnom sektoru.

- Neke privatne firme odbijaju kandidate sa krivičnim dosijeom.Ograničenja pri putovanju i dobijanju viza

- Države poput SAD, Kanade, Velike Britanije i Australije često odbijaju vize osobama sa krivičnim dosijeom.

- Moguće ograničenje ulaska u zemlje EU.

Oduzimanje prava na posedovanje oružja

Ako ste osuđeni za nasilna krivična dela, ne možete legalno posedovati vatreno oružje.

Mirni protesti su demokratsko pravo, ali nasilje može doneti ozbiljne posledice koje će trajno uticati na budućnost studenata. Oni koji podlegnu manipulaciji i budu uvučeni u nezakonite aktivnosti rizikuju ne samo pravne sankcije već i ograničenja u daljem obrazovanju, zapošljavanju i svakodnevnom životu. Zato je važno da studenti ostanu svesni svojih postupaka, a roditelji da budu podrška i savetnici u ovim trenucima. Jedna nepromišljena odluka može promeniti ceo život – zato budimo odgovorni.

Autor: Iva Besarabić