Haški tribunal objaviće prvostepenu presudu nekadašnjem vrhovnom komadantu Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću po optužnici koja ga tereti za genocid nad muslimanima i druge ratne zločine.
Izricanje presude koje je zakazano da 10 časova u sudnici 1 Haškog tribunala, javnost će moći da prati uživo putem interneta.
Nakon tri i po godine suđenja i još godinu dana većanja, prvostepenu presudu donelo je sudsko veće na čelu sa sudijom Alfonsom Orijeom.
Orijeovo veće je odbilo zahtev Mladićevih branilaca da razmatra njegovu procesnu sposobonst (sposobnost da učestvuje u postupku) kao i da odloži izricanje presude, jer smatra da ti zahtevi nisu osnovani.
Glavni lekar pritvorske jedinice Pol Falke je zabranio posete lekara Mladiću do izricenja presude, "jer to može da naškodi njegovom zdravlju".
Sa druge strane Mladićeva odbrana svakodnevno insistira na poseti i pregledu sprskih lekara, koji su uvidom u njegovu medicinsku dokumentaciju dali mišljenje da je Mladić životno ugrožen.
Tribunal, inače, prestaje da radi 30. novembra, nakon 24 godina od formiranja, a postupke po žalbama, revizije i izvršenje kazni u njegovo ime ubuduće će vršiti Mehanizam za krivične sudove sa sedištem u Hagu.
Haško tuilaštvo je u završnoj reči u decembru 2016. godine zatražilo od sudskog veća da Mladića osudi na doživotni zatvor, uz obrazloenje da bi kraća kazna bila "uvreda za rtve, ive i mrtve i uvreda za pravdu", dok je odbrana tražila oslobađajuću presudu.
Suđenje generalu VRS počelo je u maju 2012. godine, a okončano 15. decembra 2016. godine.
Mladić je uhapšen maju 2011. godine, nakon 12 godina skrivanja u okolini Lazarevca i izručen Hagu.
Vlada Srbije nedavno je na zahtev njegovih branilaca i porodine dala garancije za Mladićevo puštanje na privremenu slobodu iz pritvora Haškog tribunala radi lečenja, a odgovor Haga se i dalje čeka.
Haško tužilaštvo je 25. jula 1995. godine Tribunalu podnelo prvu optužnicu protiv Ratka Mladića na kojoj je bio zajedno sa prvim predsednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem.
Optužnica je vie puta proirivana, a konačno je precizirana 2002. godine. Budući da su u razmaku od tri godine uhapšeni da im je suđenje počelo u razlčitim periodima optužnice protiv su njih razvojene i sudilo im se u odvojenim postupcima.
Karadžić u martu 2016. godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora i čeka pravosnažnu odluku Tribunala u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu.
Kao vrhovni komandant srpskih snaga u Bosni i Hercegovini Mladić je optuen za planiranje, podsticanje i naređivanje svih zločina koje su njegovi potčinjeni izvršili.
Prema haškoj optužnici od 8. novembra 2002. godine, Mladić se tereti za genocid, progone, istrebljenje i ubistva, deportacije i nečovečno postupanje, navodno terorisanje civila, okrutno postupanje, napade na civile, uzimanje talaca iz redova osoblja mirovne misije UN-a.
Pod njegovom komandom, kako se tvrdi u optužnici, ubijeno je oko 7.000 muslimanskih zarobljenika na području Srebrenice. Mladića terete i za granatiranje Sarajeva, kao i za logore "Omarska", "Keraterm", "Manjaca" i "Trnopolje".
Mladić je optužen za jedan slučaj genocida, sedam slučajeva saucesnitva u genocidu i est slucajeva krenja zakona i običaja rata, uključujući ubistva, sprovodenje terora nad civilima i uzimanja talaca.
U delu optunice koji se odnosi na zločine u optinama koje su bosanski Srbi smatrali svojom teritorijom ostaje isti broj opština - šest je pre dve godine uklonjeno iz optužnice (Bihać-Ripac, Bosanska Gradiška, Doboj, Gacko, Nevesinje i Teslić), a šest novih dodato (Hadići, Ilidža, Novo Sarajevo, Pale, Sokolac i Trnovo).
Iako je zadrala isti broj optina, izmijenjena optunica oslanja se na već ranije presudene slučajeve procesuirane u Hakom tribunalu.
Maldić je tokom suđenja negirao krivicu a sa timom svojih branilaca pokušao da ospori navode tužilaštva i iskaze svedoka.
Budući da je lošeg zdravstvenog stanja, njegova porodica i branioci su tražili da mu se omogući lečenje na slobodi, ali Haški tribunal te zahteve do danas nije usvojio.
