AKTUELNO

Osnivač Centra za evroatlantske studije (CEAS) Jelena Milić objavila je novi autorski tekst koji prenosimo u celosti:

Znate li onaj  kad Staljin umre i sveti Petar mu daje turu po paklu da bira gde će da do the time?(Nemojte mi sad teološko factcheckovanje, znam, znam, rimokatolička zabluda…).Prolaze tako pored raznih scena užasa: soba sa kadama sa zmijama i sumporom;soba sa zilion ekrana i na svim beskonačno gledanje uskršnje emisije Dobrojutro Srbijo;  ambise pune paukova ibubašvaba; you get the drift… Odjednom Staljin ugleda jedna odškrinuta vrata.Proviri, kad tamo bogata biblioteka, zidna oplata od prelepog drveta, mirisdobrog duvana, otvorena flaša dobrog viskija, čuje se klasična muzika, ulaze iizlaze mlade i zgodne sobarice sa svih strana sveta…. Staljin već poludeo,majku mu hladnoratovsku, mora da je ovo ćelija nekog Amerikanca koji je i bogapotkupio.  Zaleti se u sobu kad tamo zaogromnim luksuznim radnim stolom u uglu pored prozora kroz koji probijaju zracisunca  Hitler. Oće Staljin Dumre drugi put, kad mu iza leđa priđe sveti Petar i kaže: „A da, vas dvojca se znate, evo ga Hitler ovde za vijek vjekova prevodi Kapital Karla Marksa na hebrejski.“ 

Nisam vernik ali se nadam se da je Staljin dobio isto koliko i Hitler. 

Ovih dana, posle decenija nagoveštaja raznih predsednika, američka administracija je,  kroz kratki  govor predsednika  Džo Bajdena, 24. aprila, 2021. na 106. godišnjicu sećanja na taj zločin,  ubistva i progone više oko milion ipo Jermena „subjekata Carstvaotomanskog“ proglasila GENOCIDOM. Masovnih zločina nad Jermenima koji su živeliu Otomanskom carstvu, i drugih naravno, bili je i pre, Britanika kaže stotine hiljada samo Jermena.   Vladajuće političke opcija u  Carstvu koje se raspadalo tada bili su Mladi Turci -pobedničke frakcije u borbama  osnovne wanna be reformističkestrukture Komiteta unije i progresa. Ukratko, malo više  političkih sloboda (za neke) ali što etnički čistija Turska. Poznato?  Britanica kaže i da su gubitci iz Balkanskih ratova pre toga, doveli do velikog antihrišćanskog raspoloženja među Turcima.

Ne zaboravite, tokom balkanskih ratova Carstvo je izgubilo svoje  velike evropske delove, otud sentiment. Još jedna napomena, bitna za poentu ovog teksta, Jermeni su u otomanskoj Turskoj u jednom periodu od nekih  bili viđeni  možda slično kao Jevreji u Nemačkoj, zbog poslova kojima su se bavili i finansijskog stanja. (Neodređenosti i izbegavanje generalizacija u ovoj rečenici su namerne.) Biće interesantno pratiti ne samo kako će  ova odluka uticati na tursko-američke odnose, već kako će se tumačiti i u političkim i komentatorskim krugovima na Zapadnom Balkanu. 

Džo Bajden, koji je i tokom kampanje nagoveštavao da će ovo učiniti, je ovim aktom potvrdio da će ljudska prava uistinu biti bitan element njegove spoljne politike. Stručnjaci primećuju da su SAD u ovom gestu bile vrlo obazrive i zločine opisale kao počinjene tokom otomanske ere ne spominjući reči Turska i Turci. Nije to mala razlika.


Ova dezignacija jednog zločina genocidom, iako se desio pre nego što je sam termin genocid ušao u međunarodne odnose i međunarodno pravo, od najuticajnije zemlje zemlja sveta znači mnogo. Ne samo zbog Jermena i države Jermenije, već i za narode nad čijim su pripadnicima počinjeni drugi ogromni zločini u tom periodu-prvoj polovini dvadesetog veka a pre uvođenja pojam genocid. Obratite pažnju, neretko se uz spominjanje genocida nad Jermenima čuje i fraza „prvi na evropskom tlu u dvadesetom veku.“ Cilj ovakvih odluka je i prevencija. Predsednik Bajden u spomenutom govoru kaže: “We honor their story. We see that pain. We affirm the history. We do this not to cast blame but to ensure that what happened is never repeated.“ Poruka Kinezima oko Ujgura? Verovatno. To je politika upotrebe definicije genocid.

O pravniku Rafaelu Lemkinu, poljskom Jevrejinu ruskog porekla, koji je prvi uveo termin genocid, o istoriji definicije genocida, i arbitrarnim procenam šta jeste a šta nije genocid , te ko je relevantan da to proceni a ko ne, verovatno ste nažalost ovih dana i vi dosta slušali od Vojislava Šešelja, osuđenog ratnog zločinca. Ima ga na mnogim TV non stop, daje wanna be crash corses iz međunarodnog prava kojima je zamenio lekcije o zdravoj ishrani. Punim netačnosti i spinova BTW. Em nemoralno, em kontraproduktivno. I’ll get there.


Lemkina su upravo genocid nad Jermenima i sudbina jednog od najodgovornijih, Talata Paše, podstakli na razmišljanja o ovim strašnim temama, te da uloži ogroman trud u operacionalizaciju definicije genocida i njegovu kažnjivost na osnovu međunarodnog prava.

Pitao je jednom nekog konzervativnog poljskog profesora zašto se Talatu, koga je ubio jermenski student u atentatu u Berlinu 1921. godine, nije moglo suditi pred nemačkim sudovima. BTW student je boravio u jednom periodu i u Srbiji. Upitani profesor, koji je inače smatrao da Ukrajince i Jevreje treba izbaciti iz Poljske ako se ne asimiluju, odgovorio je da je koncept suverenosti države takav da se državimože unutar svojih granica da radi šta hoće. Dao mu je primer.  Farmer ima kokošarnik, njegove kokoške, može s njima da radi šta hoće  uključujući ida ih sve pobije. Na to je Lemkin odgovorio da Jermeni nisu kokoške.

Lemkin je smatrao da se suverenitet ne može začeti tako da daje pravo da se ubijaju milioni nevinih ljudi. "Sovereignty, I argued, cannot be conceived as the right to kill millions of innocent people". I otud je posle drugog svetskog rata i užasa Holokausta, tokom formiranja Ujedinjenih nacija, u Glavi 7 Povelje UN stoje odredbe koje obavezuju države na spoljnu intervenciju da bi se zaustavili masovni zločini u nekoj zemlji. Otud i usvajanje Konvencije o Genocidu 1948. godine (Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida), koju je Lemkin inicirao, i njena ratifikacija i primena u međunarodnom pravu. Ne zaboravimo, i tokom Nirburgških suđenja Lemkin je jednog od tužilaca ubedio da koristi termin genocid u optužnici, kažu da je bio odličan pregovarač. Suverenost države, kao i ljudske slobode imaju svoje limite. Otud i UN norma Odgovornost da se zaštiti kasnije. Presude znače i prevenciju, prevencija je deo Glave 7, elem otud joj pravo da formira ad hock sudove, ne verujte Šešelju.

No, pre usvajanja Konvencije 1948, Generalna skupština UN je u 1946. usvojila Rezoluciju 96 koja definiše genocid nešto šire , nego sama Konvencija. „…Affirms that genocide is a crime under international law which the civilized world condemns, and for the commission of which principals and accomplices whether private individuals, public officials or statesmen, and whether the crime is committed on religious, racial, POLITICAL or any other grounds - are punishable…“

Bold na političku osnovu po kojoj je moguće neki zločin proglasiti i kazniti kao genocid je moj. Kažu da su se u te dve godine od usvajanja prve UNGA definicije genocida koja je sadržala i politički osnov kao moguć za činjenje i kažnjavanje genocida, do 1948. i usvajanja Konvencije u kojoj NEMA EKSPLICITNO IZREČENOG POLITIČKOG OSNOVA, uvek su tu znate već etnički, rasni i verski osnovi oko njih nema dileme, vodile teške pravne i moralne bitke-duboko obeležene početkom hladnog rata. Nemci su već kažnjeni, Japanci takođe, linije podela su išle sada između demokratskog sveta koji je sve više širio domen sloboda svojih građana, ali je bio svestan i zle vlastite legacije još uvek aktuelnog kolonijalizma s jedne strane, te SSSR i Kine za koje je već bilo jasno da im ljudska prava i slobode svojih građana nisu visoko na listi, da svoju suverenost vide pre kao onaj Lemkinov kolega nego Lemkin sam, s druge. Pre ratifikacije Konvencije u američkom Senatu su se vodile rasprave na zahtev predsednika Trumana da mu se da savet upravo zbog toga što je iz Konvencije izostavljen politički osnov.

Vratimo se sada na genocid nad Jermenima, često predstavljen kao „prvi u dvadesetom veku na tlu Evrope.“ Mnogi i kod nas znaju za njega. Po logici brojki i znanja o zločinu genocida i zločinima protiv čovečnosti generalno, a morali bi o tome svi znati više nego neki drugi narodi i države, šta bi za vas bio DRUGI GENOCID u dvadesetom veku na tlu Evrope?

Ne znam koliko Srba zna za Holodomor, masovnu nasilnu glad koji je SSSR za vreme Staljina zaveo u Ukrajini i Moldaviji 1932-1933.

Nisam Šešelj, nisam ni osuđena za ratne zločine s jedne strane, zagovaram kažnjivost za sve počinjene i a jesam o svemu ovome puno čitala i pratila godinama, s druge strane. Dajem sebi pravo da smatram da je upravo Holodomor bio DRUGI GENOCID NA TLU EVROPE U DVADESETOM VEKU, čak i po ovoj „konzervativnijoj“ definiciji genocida. Valjda neću upasti opet u cancel culture rupu, ne znam jel ima i neka za proglašavače ne samo za negatore genocida. Tužno mi je kad čitam rasprave u kojima se smatra da se Holodomor, jezička kovanica kao i genocid, koristi navodno da bi se Hitlerova zla i Holokaust izjednačili sa Staljinovim zlima. Što sam starija i više znam, sve sam ubeđenija da sličnosti ima više nego razlika. I u efektima.

U izjavi Ujedinjenih nacija koju je 2003. godine potpisalo 25 zemalja procenjuje se da je usled Holodomora iščezlo između 7 i 10 miliona ljudi. Istraživanja su u međuvremenu procenu svela na između 3.3 miliona i 7.5 miliona ljudi. Sama presuda apelacionog suda u Kijevu iz 2010. godine sadrži procenu da je ukupan demografski gubitak Ukrajine od Staljinovog i SSSR Holodomora deset miliona. 10 MILIONA. Oko 3.9 miliona ljudi umrlo je direktno od gladi 32-33, a procenjuje se da se oko 6.1. MILIONA ljudi manje rodilo nego što bi bio prosek, kao posledica Holodomora.

Spomenuta Konvencija o genocidu kaže u Članu dva ovo: „Deliberately inflicting on the group conditions of life calculated to bring about its physical destruction in whole or in part“. U mom prevodu otprilike ovako: „Namerno izazvati takve uslove života grupe sračunate da se njima izazove fizički uništavanje grupe u celini ili delom“.


Čak i ako se kulaci, prisiljeni na kolektivizaciju, nisu smatrali direktno „političkim protivnicima“, a smatram da jesu, čak iako političkog osnova nema u Konvenciji o genocidu, ima mnogo istorijskih navoda neupitnih koji ukazuju da su Holodomorom bili daleko najviše pogođeni Ukrajinci i u tadašnjoj sovjetskoj Ukrajini ali i u sovjetskoj Rusiji. „Staljinu se omakla greška usled pogrešno planirane agrarne reforme“, my ass. Ne mogu mrtvi milioni, biti samo greška! Za njega su mrtvi milioni samo statistika doduše, za mene genocid.

Spomenute razmere kojom su upravo Ukrajinci bili pogođeni, bez obzira što mnogi levičari u svetu tvrde da su komunistička zla bila „samo“ ideološke prirode, inače je cvetalo „bratstvo i jedinstvo“, su etnički osnov u definiciji genocida koji se za Holodomor može primeniti. Kao što rekoh i Poljaci i drugi bi imali šta reći da li je baš kod staljinista i SSSR sve bilo „samo“ ideologija. Koliko ljudi kod nas zna za deportacije stanovnika Baltičkih zemalja u Sibir?

Srbija i Izrael nisu među petnaestak zemalja koje Holodomor smatraju genocidom. Nije ni Rusija, gle slučajnosti. Ovo je vrlo relevantno za moj nastavak priče o hronologiji genocida na tlu Evrope u dvadesetom veku po mojim kriterijima. Za mene je u Jasenovcu nad Srbima i Romima počinjen treći genocid na tlu Evrope u dvadesetom veku od strane NDH (Ako se Holokaust vodi kao poseban, sve jedno četvrti)! U stvari, ova okolnost je bitna za eventualnu državnu strategiju kako Amerikance ubediti da ga tako nazovu. Mislim da bi ta eksplicitna dezignacija, a ne neodređena o „Slovenima pobijenim u Holokaustu“, mnogo značilo za naše bilateralane odnose i put Srbije na Zapad. O gladi u Ukrajini se, BTW, u SSSR počelo skromno pričati tek osamdesetih za vreme Glasnosti.

Oba doma američkog Kongresa su usvojila rezolucije koje Holodomor definišu kao genocid. Izvršna vlast, koja je genocid nad Jermenima upravo nazvala kako treba, još nije. No Džo Bajden se još kao senator izjašnjavao da smatra Holodomor genocidom. Bio je, u stvari, među najglasnijim američkim demokratama i u Odboru za spoljne poslove, koji je podržavao rezoluciju koju je Senat o tome usvojio 2003.

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao 2018. izjavio da bi, kada bih mogao vratiti vreme, sprečio raspad Sovjetskog Saveza 1991. godine. Putin je 2005. izjavio da je raspad SSSR bio „najveća geopolitička katastrofa veka“.

Šešelj u svojim TV litanijama kao vodećeg svetskog neupitnog stručnjaka za pitanja genocida navodi Kanađanina koji predaje u Velikoj Britaniji Vilijama Šabaza, iz prostog razloga jer i on tvrdi da u Srebrenici nije bilo genocida. Videla žaba da se konji potkivaju. Za razliku od Šešelja, Šabaz jeste veliko ime u nauci o genocidu. Šabaz pripada školi koja smatra da pojam genocida mora biti rigidan i da ga ne treba preklapati sa drugim zločinima protiv čovečnosti. Za Šabaza postoje samo četiri genocida: nad Jermenima, nad Romima i Jevrejima za vreme Drugog svetskog rata, i genocid u Ruandi. Šabaz zločine nad Slovenima u WW2 i Staljinov Holodomor ne smatra genocidima. Za mene je, za razliku od Šešelja, američka vlada uvek bila jedna od ključnih referentnih tačaka o ovim pitanjima.

Stay tuned for scenes from our next episodes. Indonezija. Kambodža. Timor. Sudan. Ruanda. Srebrenica. Indija, o da. ….