AKTUELNO

Postavljanjem spomenika Bou Bajdenu - pokojnom sinu novoizabranog američkog predsedika Džozefa Bajdena - koji je krajem protekle sedmice otkriven na putu Gnjilane - Uroševac, Albanci nastavljaju da se dodvoravaju Zapadu, odnosno SAD koje smatraju saveznikom.

Prema navodima prištinskih medija na albanskom jeziku, spomenik je postavljen na inicijativu gradonačelnika Gnjilana Ljuftija Hazirija, koji je tom prilikom izrazio zahvalnost Džozefu Bou Bajdenu, jer je "ostavio solidarnost na Kosovu".

Uz podsećanje da je spomenik postavljen pored puta koji takođe nosi ime pokojnog sina američkog predsednika, Aleksandar Gudžić, istoričar iz Gračanice, ističe da praksa postavljanja obeležja i nazivanje ulica po ličnostima značajnim u američkom javnom i političkom životu, traje više do dve decenije.

- Političke elite na Kosovu i kosovska javnost grade društvo na narativu o isključivo srpskoj krivici za rat tokom 1999. godine i na, kako ističu, represiji Slobodana Miloševića, odnosno o isključivoj žrtvi albanskog naroda, ali i američkoj pomoći.

Albanska javnost je kreirana u tom pravcu da su se SAD umešale u sukob na Kosovu kako bi zaustavili navodno etničko čišćenje na KiM koje je vršio Milošević i u tom narativu važno mesto zauzima porodica budućeg predsednika SAD.

Gudžić naglašava da je davanje naziva ulicama, putevima, pa čak i javnim ustanovama, izraz izvesne zahvalnosti za ono što su te ličnosti, po mišljenju albanskog javnog mnjenja, dobro uradile na Kosovu. Međutim, ovaj istoričar opominje da je za ratna dejstva potrebno dvoje, pa i da je zato neophodno objektivnije i realnije sagledavanje situacije.

- Jasno je da albansko društvo i celokupna javnost na Kosovu jednostrano gledaju na sukobe tokom 1999, ali i na ratove koji su prethodili razbijanju Jugoslavije. Međutim, bojim se da im to neće doneti ništa dobro, jer se albanske elite na Kosovu ponašaju kao da je istorija dala poslednju reč i da albanska imperija nema "rok trajanja".

BIĆEMO OČI U OČI

Šta ćemo kada se svetska dešavanja promene i američka imperija posustane, odnosno kada se Srbi i Albanci nađu oči u oči bez američkih predstavnika? - pita istoričar Gudžić. - Mi živimo vekovima ovde i nastavićemo da živimo jedni pored drugih, ali treba misliti o tom trenutku i budućnosti. Jer ovakvim folklorom dovodi se u pitanje i naš dobrosusedski odnos.

Ističući da je na delu "amerikanizacija Kosova" Zoran Vlašković, novinar i publicista sa Kosmeta, podseća da u gotovo svakom gradu na Kosmetu od 1999. po desetak ulica nosi naziv nekog živog ili pokojnog američkog političara i napominje da Bil Klinton u istoimenom bulevaru u Prištini ima svoju bistu u prirodnoj veličini, kao i Medlin Olbrajt čije se obeležje nalazi u samom centru grada.

- Brojne ulice na Kosovu, pa čak i škole zovu se po Bilu i Hilari Klinton, Medlin Olbrajt, Vesliju Klarku, Toniju Bleru, pa čak i po Džordžu Bušu, iako je on ukazom od 26. juna 2001. nekadašnju OVK stavio na listu terorističkih organizacija - naglašava Vlašković i podseća da je desetini pripadnika bivše OVK zabranjen ulazak u SAD.

Vlašković ukazuje i da katolička katedrala u centru Prištine "seče" bulevare Bila Klintona i Džordža Buša. Takođe, hotel nedaleko od Prištine zove se "Avijano", a jedna auto-škola nosi ime Veslija Klarka, u znak sećanja na bombardovanje tadašnje SRJ.

#Bajden

#Priština

#Spomenik