AKTUELNO

Osim logora u Cahanu i Kukešu na severu Albanije, koji su pomenuti kao mesta zločina u optužnici Specijalnog suda protiv vrhuške terorističke OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija, na mapi izveštaja specijalnog izvestioca Saveta Evrope Dika Martija, nalaze se i Bicaj, Burelj, Ripe, Fuše Kruje i Drač - označeni kao ruta trgovine ljudima i organima.

To što se među, makar u javnim delovima optužnice protiv četvorice terorista, ne pominje čuvena "žuta kuća", ne mora da znači da se ubijanje prevashodno Srba i prodavanje njihovih organa na crnim tržištima širom sveta neće biti predmet procesa u Hagu.

Portparol Specijalizovanog tužilaštva Kristofer Benet više puta je ponavljao da je i "žuta kuća" tema istražitelja, a na pitanje "Novosti" da li je tretirana možda u tajnim delovima optužnice protiv Tačija i ostalih, rekao da je "ne može da da dodatno tumačenje odnosno objašnjenje".

Advokat Zoran Živanović, koji je prijavljen da zastupa žrtve pred Specijalnim sudom, kaže da je optužnica protiv Tačija i ostalih redigovana i da su izostavljeni detalji - neka mesta zločina, imena ljudi, pa se "ne može reći ima li u njoj ili nema slučaja "Žuta kuća":

- Ona može da se menja i dopuni i uključe neki zločini koji sada možda nisu navedeni. Interesantno je da su sva četvorica optužena za udruženi zločinački poduhvat i ako njime bude obuhvaćena "žuta kuća", znači da će i trgovina organima biti UZP. Tužioci još nisu završili celu istragu, a proveraju se zločini sve do kraja 2000. godine. Takođe, za "žutu kuću" može da se pokrene i odvojena optužnica kojom može da bude obuhvaćena ova četvorka, ali i drugi ljudi.

Ono što je izvesno je da se Martijevi pogledi na pritvaranje i mučenje zatvorenika u Cahanu i Kukešu poklapaju sa rečenicama tužioca iz optužnice koja se vezuje za period od marta 1998. do septembra 1999. Specijalni sud je fokusiran na zločine na KiM od 1. januara 1998. do 31. decembra 2000. Prema mišljenju Martija, trgovina organima prolazila je preko Albanije i mesecima posle završetka ratnih sukoba. Kako primećuje, od leta 1999. i povlačenja srpskih snaga, granica između tzv. Kosova i Albanije je praktično prestala da postoji.

- "Žuta kuća" u mestu Ripe, blizu Burelja, bila je samo jedna od mnogih u ovoj epizodi. Ponašanje nekih članova porodice koji sada tu žive pokrenulo je niz pitanja, posebno kada su davali različita objašnjenja otkud krv u dnevnoj sobi ispod stola, što je otkriveno luminolom. Rekli su da su tu klane životinje, a zatim i da se jedna žena iz porodice baš ovde porodila - naveo je Marti u izveštaju.

On je opisivao da su zatvorenici prebacivani od objekta do objekta na najmanje šest lokacija, o čemu svedoče vozači, telohranitelji, pripadnici logistike... Na poslednju lokaciju u Fuše Kruje, stizali su oni zdravstveno jaki da "doniraju" organ, vađena im je krv i rađena "tipizacija tkiva" da se vidi nivo kompatilibilnosti sa onima kojima je njihova smrt donosila život. Navodno, piše Marti, svesni o čemu se radi, molili su dželate da ih ne seckaju na komade.

OD 15 GODINA DO DOŽIVOTNE

Prema Zakonu o Specijalnom sudu maksimalna kazna je doživotni zatvor. U njemu se navodi da sudije mogu da odrede visinu kazni na osnovu Krivičnog zakonika tzv. Kosova, gde piše da su za ratne zločine - ubistva, kidnapovanja, mučenja, prisilna zatvaranja... kazne od najmanje 15 godina do doživotnog zatvora.

- U svedočenjima se pominje da su zarobljenici ubijani pucnjem u glavu, vađeni su im organi, a najviše bubrezi - napisao je Marti.

Primetio je da su Tači, Džavit Haliti, Azem Sulja, Fatmir Ljimaj i Kadri Veselji izgradili strahovitu bazu moći u kriminalnim organizacijama - od trgovine ljudima, preko prodaje kola do prostitucije. Oni su, kako je rekao, više puta bili tema istraživanja ratnih zločina, ali nisu odgovarali. Naveo je da podatke o njima imaju i analitičari NATO, kao i eksperti makar četiri nezavisne vlade.

- Tači je svoj uspon dugovao tome što je obezbedio podršku SAD i drugih zapadnih sila što mu je pružilo osećaj da je "nedodirljiv". Naši izvori iz prve ruke opisali su Haljitija, Veseljija, Sulju, Ljimaja i Tačija, da su naređivali, a u nekim slučajevima i lično nadgledali atentate, zatvaranja, premlaćivanja i ispitivanja ljudi na KiM i severu Albanije. Čini mi se da lideri "dreničke grupe" snose najveću odgovornost za vođenje pritvorskih objekata u kojim su bili zatvorenici, među kojima i žrtve trgovine organima. Bitnu ulogu imao je i Šaip Muja, glavni doktor OVK, ali i Tačija, tokom rata i posle njega - piše Marti.

Inače, Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi će se pred sudom opet pojaviti 18. novembra na statusnoj konferenciji. Iz advokatskih krugova su se pojavile informacije da će se u Hagu uskoro naći i Ramuš Haradinaj, Agim Čeku i Fatmir Ljimaj.

#Hag

#Hašim Tači

#Kosovo

#Ratni zločin

#Suđenje

#Žuta kuća