AKTUELNO

Rezultati ovog istraživanja preplavili su internet.

U jeku masovnih demonstracija i nereda u SAD čija je centralna tema borba protiv rasizma, na domaćim društvenim mrežama osvanulo je staro-novo istraživanje po kome je Srbija zemlja sa najmanje rasnih predrasuda u Evropi.

Mapa koja prikazuje ovakvo stanje stvari danima se deli po društvenim mrežama, i na njoj je Srbija najbolje rangirana, čak i bolje nego pojedine evropske zemlje koje važe za multikulturalne, i u kojima su, bar kako se smatra, rasne razlike nešto na šta se ne obraća pažnja.

Odmah ispod nje su još dve balkanske zemlje, Slovenija i Crna Gora, a zatim i Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Novreška, Velika Britanija i Irska.

Sa druge strane, kao zemlje sa najviše rasnih predrasuda rangirane su Češka, Litvanija, Belorusija, Rusija i Ukrajina.

Inače, ovo istraživanje je tokom 13 godina (2002-2015), sproveo tim sa Univerziteta Harvard, koji je izradio mapu zemlja Evrope sa stepenom implicitnih rasnih predrasuda, i zaključio da ih u Srbiji ima najmanje.

Mapa je urađena na osnovu testa "Project Implicit", odnosno kratkog interaktivnog kviza u kome učesnici uparuju reči i slike.

Jedna od komponenti testa uključuje povezivanja pozitivnih sa crnim licima i negativnih sa belim licima. Ovo koristi "implicitni test povezivanja" i terminologiju kao što je "dobar", "loš" i "zao".

Rezultati istraživanja kreću se od 0,298 za učesnike iz Srbije do 0,557 za one iz Češke.

Opšti zaključak testa jeste da ljudi iz svake evropske zemlje sporije povezuju crna lica sa pozitivnim opisima nego bela. Takođe, istraživači su zaključili da nepostojanje rasisitičkih gledišta ne štiti od implicitnih predrasuda o drugim rasama.

Autori studije su ipak istakli da je definicija "implicitnog" problematična i priznali ograničenja studije, jer se porede crna i bela lica, dok stavovi prema etničkim grupama imaju mnogo drugih oblika.

- Iako kao pojedinci ne moramo imati rasistička verovanja, ideje koje povezujemo s rasom mogu biti konstruisane kulturom koja opisuje ljude različitih etniciteta na konzistentne načine, i načine koji su konzistentno manje ili više pozitivni. Gledano iz ove perspektive, ovaj test, koji je u najboljem slučaju jedno slabo merilo individualne psihologije, može biti najkorisniji ako su pojedinačni rezultati sakupljeni tako da omoguće refleksiju o kolektivnom društvenom svetu koji nastanjujemo - naveli su oni.

Takođe, studija Univerziteta Viskonsin u Medisonu, Harvarda i Univerziteta Virdžinije iz 2016. ukazuju da je povezanost između rasističkih misli i rasističkog ponašanja možda slabija nego što je to sugerisano u ovom projektu.

#Evropa

#SAD

#Srbija

#rasizam

'