AKTUELNO

Faktori koji su odgovorni za dugovečnost već duže vreme interesuju naučnike.

Ovoga puta su odlučili da saznaju šta razlikuje krv ljudi koji žive duže od drugih. Istraživanje nije bilo lako jer uključuje razotkrivanje složene interakcije između genetskih predispozicija i načina života, kao i načina na koji ova dva faktora deluju zajedno.

U septembru 2023. godine naučni časopis "GeroScience" objavio je rezultate istraživanja tima koji upoređuje biomarkere ljudi koji su živeli do 100 godina i njihovih vršnjaka koji su kraće živeli. Studija je obuhvatila 44.000 ljudi. Kod Šveđana, čiji su zdravstveni parametri procenjivani u periodu od 35 godina, 1.224 osoba (2,7 odsto) živelo je do 100 godina, a od 85 odsto od njih bile su žene.

Studija je uključila dvanaest analiza krvi koje se odnose na upalu, metabolizam, funkciju jetre i bubrega, potencijalnu pothranjenost i anemiju. U prethodnim studijama, ovi faktori su prvenstveno bili povezani sa starenjem ili smrtnošću. Istraživači su takođe posmatrali metaboličke funkcije tela, uključujući nivo ukupnog holesterola i glukoze, kao i tumorske markere jetre. Testirani su nivoi kreatinina, gvožđa i albumina - količinskog najbrojnijeg proteina u krvi.

Stogodišnjaci imaju niže rezultate

Ljudi koji su doživeli 100. rođendan, imali su niže nivoe glukoze, kreatinina i mokraćne kiseline nakon što su napunili 60 godina. Iako se srednje vrednosti za većinu analiza nisu značajno razlikovale između stogodišnjaka i onih koji nisu stogodišnjaci, stogodišnjaci nikada nisu imali posebno visoke ili niske nivoe pojedinačnih parametara.

Za neke analize, razlike su bile zaista značajne. Primer za to je mokraćna kiselina. Ljudi iz grupe sa niskim nivoima imali su 4 odsto šanse da dožive stotu. U slučaju visokih vrednosti, ove šanse su se smanjile na 1,5 odsto. Istraživanje ukazuje na vezu između metaboličkog zdravlja, ishrane i dugovečnosti.

Ipak, istraživači naglašavaju da studija ne dozvoljava da tačno procene koji faktori životnog stila i gena su odgovorni za vrednosti biomarkera. Prema naučnicima, ishrana i alkohol imaju značajan uticaj na to koliko ćemo živeti. Zbog toga apeluju na redovnu proveru krvne slike, uzimajući u obzir parametre bubrega, jetre, mokraćne kiseline i nivoa glukoze.