AKTUELNO

Ovo pitanje postavlja sve više ljudi. Odgovor na njega zavisi od slučaja do slučaja ali, jedno je sigurno. Ukoliko povremena poteškoća da se zaspi postane hronična stvar, najverovatnije je u pitanju insomnija.

Naime, nesanica je poremećaj sna u kojem imate problema sa uspavljivanjem i/ili spavanjem. Stanje može biti kratkotrajno (akutno) ili može trajati dugo (hronično). Takođe, može se javiti ili nestati, a da nikada ne saznate uzrok. Akutna nesanica traje od 1 noći do nekoliko nedelja. Nesanica je hronična kada se dešava najmanje 3 noći nedeljno tokom 3 meseca ili više.

Vrste nesanice

Postoje dve vrste nesanice: primarna i sekundarna.Ukoliko je vaša dijagnoza primarna nesanica, to znači da vaši problemi sa spavanjem nisu povezani sa bilo kojim drugim zdravstvenim stanjem ili problemom. Ako je, pak, sekundarna nesanica- znači da imate problema sa spavanjem zbog zdravstvenog stanja (kao što su astma, depresija, artritis, rak ili žgaravica); ili je u pitanju bol, upotreba lekova ili supstanci (poput alkohola i opijata).

Zašto nastaje nesanica?

Primarni uzroci nesanice uključuju stres povezan sa velikim životnim događajima, poput gubitka posla ili promene, smrti voljene osobe, razvoda ili selidbe. Ambijent sa stvarima oko vas poput buke, svetlosti ili temperature. Promene u vašem rasporedu spavanja kao što je pomeranje rutine, nova smena na poslu ili loše navike koje ste stekli kada ste imali druge probleme sa spavanjem.Jedan od uzroka mogu biti čak i geni! Istraživanje je pokazalo da sklonost ka nesanici može biti prisutna u porodicama.Postoje i sekundarni uzroci nesanice, i to su uglavnom problemi sa mentalnim zdravljem kao što su depresija i anksioznost, trenutna upotreba lekova za prehladu, alergije, depresiju, visok krvni pritisak i astmu. Trenutna bol ili nelagodnost noću, prekomerna upotreba kofeina, duvana ili alkohola, kao i upotreba zabranjenih droga. Uzrok mogu biti i hipertireoza i drugi endokrini problema, kao i drugi poremećaji spavanja, poput apneje u snu ili sindroma nemirnih nogu.

Nesanica VS povremena nesanica

Čak 35% ljudi povremeno iskusi simptome slične nesanici, kao što je uspavljivanje ili problemi pri spavanju. Ipak, to ne znači nužno da osoba ima formalno definisan poremećaj spavanja tj. nesanicu.Poteškoće sa spavanjem kategorišu se kao nesanica kada uzrokuju uznemirenost osobe, i počnu negativno da utiču na ostale aspekte njenog života, poput posla ili odnosa. Da bi se klasifikovali kao hronična nesanica, simptomi moraju da traju najmanje tri meseca!

Somnifobija ili strah od spavanja

Pored nesanice i poremećenog sna, postoji još jedan poremećaj koji se vezuje za noć. U pitanju je somnifobija, koja izaziva ekstremnu anksioznost i strah od same pomisli na odlazak u krevet. Ova fobija je takođe poznata kao hipnofobija, klinofobija, anksioznost u snu ili strah od spavanja.U pitanju je nekada i sam začarani krug poremećaja. Recimo, ukoliko patite od nesanice, tokom dana biste mogli da brinete da li ćete moći da zaspite te noći. Često doživljavanje noćnih mora ili paralize sna takođe doprinosi zabrinutosti u vezi sa spavanjem. Kod somnifobije, kao i kod svih fobija, strah koji izaziva je generalno dovoljno intenzivan da utiče na vaš svakodnevni život, uobičajene aktivnosti i opšte blagostanje.

Foto: Promo/Bivits

Tretmani za nesanicu

Na svu sreću, postoji više tretmana za poremećaje sna, odnosno nesanicu.U slučaju kratkotrajne nesanice, medicinski stručnjaci često samo pružaju informacije o nesanici i objašnjavaju korake koje treba preduzeti. Oni takođe mogu razgovarati o stresorima koji su možda izazvali kratkoročnu nesanicu.Kognitivna bihejvioralna terapija za nesanicu (CBT-I) je nešto kompleksniji pristup insomniji. Stručnjaci u SAD i Evropi smatraju da je kognitivna bihejvioralna terapija za nesanicu idealni početni tretman za hronični poremećaj nesanice. CBT-I pomaže ljudima da upravljaju anksioznošću, koju osećaju zbog problema sa spavanjem i uspostave bolje navike spavanja.Kada osoba doživi značajne simptome nesanice, mogu se preporučiti razni preparati, koji mogu poboljšati san, smanjiti anksioznost zbog problema sa spavanjem i smanjiti oštećenja tokom dana.

Kako prepoznati nesanicu?

Ovo su neki simptomi koji se javljaju zbog nesanice:

• budite se prerano a uveče ne možete da zaspite

• provodite veliki broj noći u budnom stanju, brinući se da nećete zaspati

• postoji dosledan obrazac prekinutog sna koji vas ne odmara

Kao rezultat poremećaja i neurednog sna, možete početi da doživljavate druge simptome povezane sa nesanicom, uključujući umor, razdražljivost i druge promene raspoloženja, poteškoće u koncentraciji ili pamćenju.

Nesanica kod starijih

Prema istraživanju iz 2019. godine, do 75 % starijih osoba ima neke simptome nesanice. Više različitih faktora doprinosi nesanici u starijoj odrasloj dobi, a oni mogu biti poput domino efekta. Ako ste u penziji, možda više nemate dosledan dnevni raspored ili redovnu društvenu interakciju, što može doprineti nesanici. Društvena izolacija može doprineti usamljenosti i povećati vaše šanse da doživite depresiju, što takođe može povećati rizik od problema sa spavanjem.Jedan od faktora su i zdravstveni problemi povezani sa starenjem, uključujući hronične bolove. Dalje, ako ne spavate dovoljno noću, osećate se pospano i umorno tokom dana, a kao rezultat toga, možda ćete biti skloniji da dremate. Dremanje otklanja umor, te na spavanje odlazite odmorniji, što podstiče ciklus nesanice.

Kako protiv nesanice?

Pre svega, držite se striktnog i urednog rasporeda spavanja. Neka vam vreme za spavanje i buđenje budu dosledni iz dana u dan, uključujući i vikende. Budite aktivni i izbegavajte ili barem ograničite dremke. Ne koristite nikotin, kofein i alkohol jer znatno pogoršavaju nesanicu. Nemojte trpeti bol u dužem vremenskom periodu. Izbegavajte velike obroke i pića pre spavanja. Provetrite prostoriju u kojoj spavajte i pobrinite se da je posteljina čista i mirisna. Možete koristiti i nežnu muziku kao i esencijalna umirujuća ulja poput lavande. Pokušajte i sa meditacijom.

Suplementi i nesanica

Pored gore navedenog, u borbi protiv nesanice mogu vam pomoći i kvalitetni i prirodni suplementi. BiVits® ima posebnu liniju koktelskih suplemenata specijalno namenjenih nervnom sistemu, koji sadrže kalcijum, cink, magnezijum-citrat sa vitaminom B6, vitamin D3, folnu kiselinu, vitamin B i alfa-lipoinsku kiselinu. Ipak, jedan BiVits prirodni dodatak se razlikuje i dodatno doprinosi urednom snu. U pitanju je BiVits® ACTIVA Melatonin, koji olakšava prilagođavanje unutrašnjeg sata organizma i ciklusa spavanja i budnog stanja. Skraćuje vreme uspavljivanja, poboljšava kvalitet sna, doprinosi održanju kontinuiteta sna i pomaže organizmu u adaptiranju unutrašnjeg sata i ciklusa spavanja- budnog stanja.

Autor: Pink.rs