AKTUELNO

Bebe se rađaju sa 300 kostiju ali, telo odraslog čoveka sadrži “tek” nešto više od 200 kostiju. Tačnije, 206. Pod uslovom da imate, kao većina ljudi 12, a ne 13 rebara, što retkim pojedincima može da se desi. Kako dolazi do smanjenja broja kostiju? Objašnjenje je veoma jednostavno. Sitne kosti se spajaju i formiraju veće kosti u skeletnom sistemu.

Inače, više od polovine kostiju nalazi se u rukama i stopalima. Najmanje kosti nalaze se u uhu, a najveći zglob je u kolenu. U zglobu kolena spajaju se tri kosti: butna kost, tibija i patela.

A da li ste znali da je kost živo tkivo? Kolagen u kostima se stalno obnavlja i to je doživotna ćelijska aktivnost. Svake godine se zameni oko 10 odsto kostiju. Kako se sadržaj minerala u kostima obnavlja, novi skelet se formira otprilike svakih 10 godina.

Kosti deluju kao „temelj“ tela i pomažu da sva mehanika tela pravilno funkcioniše. Ako je jedna kost slomljena, sve kosti oko nje ne mogu pravilno obavljati svoju dužnost. Potrebno je 12 nedelja da kost zaraste. Generalno, dečije kosti zarastaju brže od kostiju odraslih. Čim vam se kosti slome, vaše telo kreće u akciju da izleči povredu. U roku od nekoliko sati, oko loma se formira krvni ugrušak. Zatim se oko preloma stvara meki kalus napravljen uglavnom od kolagena, a zatim dve nedelje nakon loma počinje da se formira tvrdi kalus. U zavisnosti od starosti i zdravlja osobe, ovaj proces se završava nakon 6 do 12 nedelja.

Skeletni sistem

Skeletni sistem sastoji se od gustih, tvrdih kostiju zvanih kortikalne kosti, i koje se smatraju „strukturalnim“ kostima. Pored njih, skelet ima i meke i sunđeraste kosti koje se nazivaju trabekularne kosti. One se nalaze unutar velikih kostiju, karlice, rebara i lobanje.

Kosti igraju mnoge uloge u telu- obezbeđuju strukturu, štite organe, učvršćuju mišiće i čuvaju kalcijum. One, takoreći, pružaju okvir za podršku telu. Mišići, tetive i ligamenti se vezuju za kosti. Bez te podrške, mišići ne bi mogli da pomeraju telo. Takođe, kosti štite unutrašnje organe tela. Na primer, lobanja štiti mozak, dok rebra štite srce i pluća.

Šta je kost i od čega se sastoji?

Kost je krut organ koji čini deo skeleta većine kičmenjaka. Kosti štite razne druge organe u telu, proizvode crvena i bela krvna zrnca, skladište minerale, pružaju strukturu i podršku telu i omogućavaju pokretljivost. Kosti postoje u različitim oblicima i veličinama i imaju složenu unutrašnju i spoljašnju strukturu.

Koštano tkivo je vrsta specijalizovanog tvrdog vezivnog tkiva. Unutra ima matricu nalik saću, koja pomaže kosti da bude kruta, kako bi obavljala svoju funkciju. Koštano tkivo se sastoji od različitih vrsta koštanih ćelija. Osteoblasti i osteociti su uključeni u formiranje i mineralizaciju kostiju; osteoklasti su uključeni u resorpciju koštanog tkiva. Modifikovani (spljošteni) osteoblasti postaju ćelije obloge koje formiraju zaštitni sloj na površini kosti. Mineralizovani matriks koštanog tkiva sadrži organsku komponentu, uglavnom kolagena, zvanu osein i neorgansku komponentu koštanog minerala sačinjenu od različitih soli.

Druge vrste tkiva koje se nalaze u kostima uključuju koštanu srž, endosteum, periosteum, nerve, krvne sudove i hrskavicu.

Kost i zdravlje

Vaše kosti se neprestano menjaju- stvara se nova a stara se razgrađuje. Kada ste mladi, vaše telo pravi novu kost brže nego što razgrađuje staru kost, a vaša koštana masa se povećava. Većina ljudi dostiže svoj vrhunac koštane mase oko 30. godine. Nakon toga, remodeliranje kosti se nastavlja, ali gubite nešto više koštane mase nego što dobijate. Kolika je verovatnoća da ćete razviti osteoporozu- stanje koje uzrokuje da kosti postanu slabe i lomljive- zavisi od toga koliko koštane mase postignete do 30. godine i koliko brzo ćete je izgubiti nakon toga.

Što je veća vaša koštana masa, to je više kostiju „u banci“ i manja je verovatnoća da ćete razviti osteoporozu kako starite.

Iako je važno izgraditi jake i zdrave kosti tokom detinjstva i adolescencije, možete preduzeti korake i tokom odraslog doba da zaštitite zdravlje kostiju.

Zašto je zdravlje kostiju važno?

Brojni faktori mogu uticati na zdravlje kostiju.

Ishrana sa malo kalcijuma doprinosi smanjenju gustine kostiju, ranom gubitku kostiju i povećanom riziku od preloma. Ljudi koji su fizički neaktivni imaju veći rizik od osteoporoze.

Još neki od faktora za slabije kosti su konzumiranje alkohola i duvana, starost, hormonski poremećaji, prekomerna težina ali, i preterana mršavost, poremećaji hrane, pol, rasa, podneblje… Sve u svemu, kosti su u povećanom riziku od slabljenja ukoliko ne vodite adekvatno računa o njihovom zdravlju. Jednom kada poremetite ravnotežu zdrave kosti, posledice su nesagledive. Za početak, nesnosni bol u kostima će vam zagorčati svaki dan i otežati kretanje, pa samim tim i kvalitet života!

Šta može izazvati bol u kostima?

Definicija bolnih kostiju je, naravno prvo bol ali, i osetljivost i druge vrste nelagodnost. Postoji mnogo mogućih uzroka bola u kostima, koji uključuju artritis, prelom nakon nesreće ili druge traumatske povrede, infekciju kostiju (osteomijelitis), osteoporozu, stanje u kojem nedostatak kalcijuma i vitamina D uzrokuje da kosti budu krhke, prekid dovoda krvi u kosti (kao što se dešava kod anemije srpastih ćelija), prebrzi rast kod dece i tinejdžera.

Naravno, najkomplikovaniji uzrok bola u kostima je svakako rak.

U pitanju može biti sekundarni (ili metastatski) rak kostiju, koji je rak koji se proširio na kosti nakon razvoja u drugom delu tela ili leukemija, vrsta raka koja počinje u koštanoj srži.

Kako da kost ostane zdrava?

Održanje zdravih kostiju je izuzetno važno za sveukupno stanje organizma. Minerali se ugrađuju u vaše kosti tokom detinjstva, adolescencije i ranog odraslog doba. I taj proces traje do 30. godine. Ako se za to vreme ne stvori dovoljna koštana masa ili dođe do oštećenja kostiju kasnije u životu, rizik od razvoja krhkih kostiju koje se lako lome se povećava.

Srećom, mnoge navike u ishrani i načinu života mogu vam pomoći da izgradite jake kosti i održite ih takvim kako starite.

Jedite puno povrća jer je ono odlično za vaše kosti. Praktikujte aktivnost, a ukoliko ste u dobroj fizičkoj snazi i stanju, okrenite se treningu snage i vežbama sa opterećenjem. Konzumirajte dovoljno proteína. Jedite hranu bogatu kalcijumom, magnezijumom, omega 3 mastima i cinkom. Ukoliko niste u mogućnosti da toliko detaljno isplanirate svoju ishranu, okrenite se kvalitetnim i prirodnim suplementima. Uzmajte dosta vitamina D i vitamina K i izbegavajte veoma niskokalorične dijete. Održavajte stabilnu, zdravu težinu.

Exedol- za zdrave kosti i zglobove

Ukoliko ipak “kuburite” sa bolnim kostima, naša preporuka je izvrsni Exedol, jedinstven bioaktivni kompleks za pomoć vašim zglobovima! Ako patite od ukočenosti zglobova, bola, smanjene pokretljivosti zglobova, kao i njihove otečenosti – sve to je znak da se okrenete zdravlju svojih kostiju i predupredite njihovo dalje oštećenje. Exedol vam pomaže u efikasnom elimisanju simptoma bolnih kostiju.

Zbog svog sastava (hondroitin + glukozamin + S-adenozil metionin + kompleks vitamina i minerala) Exedol kapsule efikasno smanjuju simptome osteoartritisa.

Foto: Promo/Exedol Abela Pharm

Sa druge strane, sprej Exedol ispoljava momentalno lokalno analgetsko i antiinflamatorno dejstvo. Na mestu nanošenja, pojačava cirkulaciju u tretiranom području, što dovodi do povećanja lokalnog protoka krvi izazivajući prijatan osećaj hlađenja a zatim zagrevanja. Exedol sprej pomaže u ublažavanju bola tako što se impulsi bola ne prenose do mozga.

Kada uspešno otklinite simptome oslabljenih ili oštećenih kostiju, vreme je da se pobrinete i za njihov oporavak. U vidu promene načina života ali, i kroz uvođenje prirodnih suplemenata.

Postoji čvrst razlog za to – zdrave kosti, zdravo telo!

Autor: