AKTUELNO

Da li se i vama čini da život postaje sve komplikovaniji? Da li se i vi ili neko iz vaše okoline sve teže suočava sa svakodnevnim izazovima? Verujemo da je odgovor većine vas, nažalost- da. Pored pandemije od koje se i dalje oporavljamo, ni trenutna situacija u svetu nam ne ide na ruku. Ali, stresu i anksioznosti svakako da!

Nestabilnost, sukobi, poskupljenja, pritisak da sve postignemo, pritisak da – dok sve postižemo – budemo fit, vitki, da se zdravo hranimo, da pružimo deci svoju podršku i svoje slobodne trenutke, da se družimo da prijateljima… Sve to može biti zaista previše i sve to sasvim lako može izazvati osećaj teskobe, stres, napade panike pa čak i hroničnu anksioznost.

Šta je anksioznost?

Anksioznost je prirodna reakcija vašeg tela na stres. Manifestuje se kao neobjašnjivi osećaj straha ili straha od onoga što će doći. Anksiozni poremećaji stanja su u kojima vaša anksioznost ne nestaje ni nakon važnog ili stresnog događaja kojima ste pripisali stanje teskobe (razgovor za posao, važna prezentacija, polaganje ispita, dugovanja…) i koja se vremenom može pogoršati. Simptomi mogu ometati svakodnevne aktivnosti kao što su radni učinak, školski rad pa čak i odnosi sa okolinom.

Kako nastaje anksioznost?

Uzrok anksioznosti je nepoznat. Faktori kao što su genetika, biologija i hemija mozga, stres i vaše okruženje mogu igrati ulogu. Ipak, donekle se može pretpostaviti ko je u opasnosti od anksioznih poremećaja.Doduše, faktori rizika za različite vrste anksioznih poremećaja mogu se razlikovati. Na primer, klasične fobije su češće kod ženske populacije, ali socijalna anksioznost podjednako pogađa muškarce i žene. Ipak, postoje neki opšti faktori rizika za sve vrste anksioznih poremećaja, uključujući:

• Određene osobine ličnosti, kao što je stidljivost ili povučenost kada ste u novim situacijama ili upoznajete nove ljude

• Traumatski događaji u ranom detinjstvu ili odraslom dobu

• Porodična istorija anksioznosti ili drugih mentalnih poremećaja

• Neka stanja fizičkog zdravlja, kao što su problemi sa štitnom žlezdom ili aritmija

Simptomi opšte anksioznosti uključuju:

• povećan broj otkucaja srca

• ubrzano disanje

• nemir

• problemi sa koncentracijom

• teškoće sa spavanjem

Vaši simptomi anksioznosti mogu biti potpuno drugačiji od nečijih drugih. Zato je važno znati sve načine na koje se anksioznost može manifestovati.

Dakle, anksioznost ima simptome koji se mogu razlikovati od osobe do osobe. Osećanja mogu da variraju od “leptirića u stomaku”, znojenja i nesvestice do ubrzanog rada srca. Jedan od simptoma je i osećaj da nemate kontrolu nad sobom, odnosno da postoji nepovezanost između vašeg uma i tela.

Drugi načini na koje ljudi doživljavaju anksioznost uključuju noćne more, napade panike i nevoljne misli ili uspomene koje ne možete kontrolisati. Takođe, može postojati opšti osećaj straha i brige, ili strah od određenog mesta ili događaja.

Kako se dijagnostikuje anksiozni poremećaj?

Da biste dijagnostikovali poremećaje anksioznosti, vaš lekar će vas pitati o vašim simptomima i istoriji bolesti. Takođe možete uraditi fizički pregled i laboratorijske testove kako biste bili sigurni da drugi zdravstveni problem nije uzrok vaših simptoma.Ukoliko se na osnovu tih testova ispostavi da nemate drugi zdravstveni problem, vaš lekar će vas uputiti na psihološku procenu od strane stručnjaka za mentalno zdravlje.

Kada je anksioznost problem mentalnog zdravlja?

Anksioznost može postati problem mentalnog zdravlja ako utiče na vašu sposobnost da živite svoj život onako kako želite, bez nepotrebnih inhibicija. Anksioznost se već smatra problemom i zahteva lekarsku pažnju ukoliko:

• Vaša osećanja anksioznosti su veoma jaka ili traju dugo vremena.

• Vaši strahovi ili brige nisu proporcionalni situaciji.

• Izbegavate situacije koje bi mogle da izazovu osećaj anksioznosti.

• Vaše brige su veoma uznemirujuće ili ih je teško kontrolisati.

• Redovno osećate simptome anksioznosti, koji mogu uključivati i napade panike.

• Teško vam je da se bavite svakodnevnim životom ili radite stvari u kojima uživate.

Koje su vrste anksioznih poremećaja?

Anksioznost je ključni deo nekoliko različitih poremećaja. Ovi uključuju:• Panični poremećaj: napadi panike koji se ponavljaju u neočekivanim trenucima. Osoba sa paničnim poremećajem dodatno živi u strahu od sledećeg napada panike.• Fobija: preterani strah od određenog objekta, situacije ili aktivnosti.• Socijalni anksiozni poremećaj: ekstremni strah od osude drugih u društvenim situacijama.• Opsesivno-kompulzivni poremećaj: ponavljajuće iracionalne misli koje vas dovode do specifičnih obrazaca ponašanja.• Poremećaj anksioznosti pri odvajanju: strah od odsustva od kuće ili voljenih.• Anksiozni poremećaj bolesti je u stvari strah od bolesti, anksioznost koja nastaje od preterane i često iracionalne brige za svoje zdravlje (ranije nazvan hipohondrija).• Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): anksioznost nakon traumatskog događaja.Koji su tretmani za anksiozne poremećaje?Glavni tretmani za dijagnostikovane hronične anksiozne poremećaje su psihoterapija (terapija razgovorom), lekovi ili oboje:Kognitivna bihejvioralna terapija je vrsta psihoterapije koja se često koristi za lečenje anksioznih poremećaja. Ona vas uči različitim načinima razmišljanja i ponašanja i može vam pomoći da promenite način na koji reagujete na stvari koje izazivaju strah i anksioznost. Može uključivati terapiju izloženosti koja se fokusira na to da se suočite sa svojim strahovima kako biste mogli da radite stvari koje ste izbegavali.Lekovi za lečenje anksioznih poremećaja uključuju lekove protiv anksioznosti i određene antidepresive. U ovom slučaju bi trebalo da blisko sarađujete sa zdravstvenim radnicima kako biste identifikovali koji lek je najbolji za vas. Možda ćete morati da isprobate više od jednog leka pre nego što pronađete pravi.Blaga i neredovna anksioznostUkoliko ste ipak još daleko od neophodne lekarske pomoći, potražite rešenje za svoj stres (od kojeg pati veoma veliki broj ljudi) u stilu života. Provodite vreme sa porodicom, družite se sa prijateljima, boravite u prirodi, redovno spavajte, ne opterećujte svoj organizam teškom hranom, slušajte muziku i, generalno, radite stvari u kojima uživate.Olakšajte sebi simptome poput nesanice i napetosti prirodnim putem. Naša preporuka je Magnall®, multimagnezijum brend koji se sastoji od 7 proizvoda preporučenih svima, kako bi organizmu omogućili dnevne potrebe za magnezijumom (375 mg), u kombinaciji sa pažljivo odabranim formulacijama vitamina i minerala.Ukoliko ste pod stresom…Rešenje je Magnall® Relax u formi kapsula biljnog porekla, bez glutena. Magnall® Relax je jedinstvena formulacija magnezijuma i kompleksa vitamina B u visokim dozama, koji na prirodan i siguran način pomaže da ostanete mirni, opušteni i u dobrom raspoloženju (psihički i fizički). Preporučuje se osobama koje puno rade i pod konstantnim su stresom, kod anksioznih i depresivnih osoba, za osobe koji su u situacijama velike napetosti i stresa, osobama sa stalnim glavoboljama.Ukoliko loše spavate…Magnall® Sleep je jedinstvena formulacija magnezijuma sa melatoninom, aktivnim oblikom folne kiseline i vitaminima B6 i B12, i pomaže da se eliminišu simptomi nesanice i poremećaja spavanja.

Foto: Promo/Magnall

On blagotvorno deluje na spavanje kod osoba koje su pod stresom, rade u smenama, menjaju vremenske zone, kao i kod starijih osoba.

Anksioznost je ključni deo nekoliko različitih poremećaja. Ovi uključuju:

• Panični poremećaj: napadi panike koji se ponavljaju u neočekivanim trenucima. Osoba sa paničnim poremećajem dodatno živi u strahu od sledećeg napada panike.• Fobija: preterani strah od određenog objekta, situacije ili aktivnosti.• Socijalni anksiozni poremećaj: ekstremni strah od osude drugih u društvenim situacijama.• Opsesivno-kompulzivni poremećaj: ponavljajuće iracionalne misli koje vas dovode do specifičnih obrazaca ponašanja.• Poremećaj anksioznosti pri odvajanju: strah od odsustva od kuće ili voljenih.• Anksiozni poremećaj bolesti je u stvari strah od bolesti, anksioznost koja nastaje od preterane i često iracionalne brige za svoje zdravlje (ranije nazvan hipohondrija).• Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP): anksioznost nakon traumatskog događaja.

Koji su tretmani za anksiozne poremećaje?

Glavni tretmani za dijagnostikovane hronične anksiozne poremećaje su psihoterapija (terapija razgovorom), lekovi ili oboje:

Kognitivna bihejvioralna terapija je vrsta psihoterapije koja se često koristi za lečenje anksioznih poremećaja. Ona vas uči različitim načinima razmišljanja i ponašanja i može vam pomoći da promenite način na koji reagujete na stvari koje izazivaju strah i anksioznost. Može uključivati terapiju izloženosti koja se fokusira na to da se suočite sa svojim strahovima kako biste mogli da radite stvari koje ste izbegavali.

Lekovi za lečenje anksioznih poremećaja uključuju lekove protiv anksioznosti i određene antidepresive. U ovom slučaju bi trebalo da blisko sarađujete sa zdravstvenim radnicima kako biste identifikovali koji lek je najbolji za vas. Možda ćete morati da isprobate više od jednog leka pre nego što pronađete pravi.

Blaga i neredovna anksioznost

Ukoliko ste ipak još daleko od neophodne lekarske pomoći, potražite rešenje za svoj stres (od kojeg pati veoma veliki broj ljudi) u stilu života. Provodite vreme sa porodicom, družite se sa prijateljima, boravite u prirodi, redovno spavajte, ne opterećujte svoj organizam teškom hranom, slušajte muziku i, generalno, radite stvari u kojima uživate.Olakšajte sebi simptome poput nesanice i napetosti prirodnim putem. Naša preporuka je Magnall®, multimagnezijum brend koji se sastoji od 7 proizvoda preporučenih svima, kako bi organizmu omogućili dnevne potrebe za magnezijumom (375 mg), u kombinaciji sa pažljivo odabranim formulacijama vitamina i minerala.

Ukoliko ste pod stresom…

Rešenje je Magnall® Relax u formi kapsula biljnog porekla, bez glutena. Magnall® Relax je jedinstvena formulacija magnezijuma i kompleksa vitamina B u visokim dozama, koji na prirodan i siguran način pomaže da ostanete mirni, opušteni i u dobrom raspoloženju (psihički i fizički). Preporučuje se osobama koje puno rade i pod konstantnim su stresom, kod anksioznih i depresivnih osoba, za osobe koji su u situacijama velike napetosti i stresa, osobama sa stalnim glavoboljama.

Ukoliko loše spavate…

Magnall® Sleep je jedinstvena formulacija magnezijuma sa melatoninom, aktivnim oblikom folne kiseline i vitaminima B6 i B12, i pomaže da se eliminišu simptomi nesanice i poremećaja spavanja.

On blagotvorno deluje na spavanje kod osoba koje su pod stresom, rade u smenama, menjaju vremenske zone, kao i kod starijih osoba.

Magnall® Sleep dejstvom na ciklus spavanja i buđenja ispoljava trostruki efekat:

1. Olakšava vam da brže zaspite.

2. Poboljšava trajanje i dužinu, kao i kvalitet sna.

3. Budite se odmorniji.  

Autor: Pink.rs