AKTUELNO

Naučite da zaštitite zdravlje vašeg srca na vreme.

Već smo u prethodnom tekstu analizirali i zaključili da je visok stepen stresa, izgaranja na poslu, ljutnje, anksioznosti ili depresije direktno povezan sa potencijalnim oštećenjima srca, najčešće u vidu pojave nepravlinog srčanog ritma. tj. atrijalne fibrilacije, razvojem bolesti koronarnih arterija i srčanom insuficijencijom. Da bismo shvatili uzročnu vezu između stresa i nepravilnog srčanog ritma koji se javlja u tom stanju, obratićemo pažnju na istraživanja koja su vršena u vezi ovog pitanja. Prethodna istraživanja o vezi između atrijalne fibrilacije i mentalnog zdravlja su mešovita.

U jednoj studiji (1), osobe mlađe i srednje populacije sa postttraumatskim stresnim poremećajem imali su veći rizik od razvoja atrijalne fibrilacije. 

Druga studija (2) ističe da je navedena tvrdnja možda dvosmerna ulica: atrijalna fibrilacija može izazvati depresiju i anksioznost, ali depresija i anksioznost mogu takođe stvoriti okruženje koje srcu omogućava da se nepravilni srčani rad pokrene ili pogorša.

Lekari su istakli da izgaranje može povećati nečiji rizik od nepravilnog srčanog ritma. Kada su pacijenti pod stresom, nivo adrenalina im raste i to može dovesti do atrijalne fibrilacije. 

Foto: Unsplash.com

Efekat burnouta na atrijalnu fibrilaciju

U novoj studiji (3), Garg i njegove kolege pratili su više od 11.000 ljudi skoro 25 godina, tražeći znakove vitalne iscrpljenosti, besa, upotrebe antidepresiva i slabe socijalne podrške. Istraživači su otkrili da su ljudi sa najvišim nivoom vitalne iscrpljenosti imali veći rizik od razvoja atrijalne fibrilacije tokom praćenja u poređenju sa onima koji nemaju, ili imaju nizak nivo vitalne iscrpljenosti.

Osobe koji su prijavile da koriste antidepresive takođe su imali veći rizik od razvoja atrijalne fibrilacije, mada je taj efekat nestao kada su istraživači uzeli u obzir druge faktore koji mogu doprineti nepravilnom srčanom ritmu.

Ova istraživanja su otkrila da je 20,7 % najiscrpljenijih ljudi razvilo atrijalnu fibrilaciju, dok je broj ljudi koji nisu razvili srčana oboljenja pri jakom stresu i iscrpljivanju bilo “samo” 18,2 %. Postoji nekoliko drugih dobro utvrđenih faktora rizika za atrijalnu fibrilaciju na koje možete da utičete, kao što su povišen krvni pritisak, srčane bolesti i konzumacija alkohola.

Stres može aktivirati fiziološki odgovor tela i izazvati oslobađanje pro-upalnih molekula. Ovi molekuli mogu oštetiti srčano tkivo, što može dovesti do razvoja atrijalne fibrilacije. Postoji indicija da povećani nivo markera zapaljenja i povećani stres na neki način menjaju električni sistem srca, da bi na kraju prouzrokovali nepravilan srčani rad.

Foto: Unsplash.com

Naučite da upravljate stresom

Iako je spomenuta studija je otkrila ne toliko jak efekat izgaranja na rizik od razvoja atrijalne fibrilacije, hronični stres može uticati na telo i na druge načine.

Ljudi koji su u riziku da se osećaju hronično demoralizovani, iznemogli i sa malo sposobnosti da utiču na pozitivne promene u svom životu, mogu se naći pod većim ukupnim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, ističu kardiolozi.  

Dakle, čak i ako je rizik od atrijlne fibrilacije nizak, učenje za uklanjanje ili upravljanje stresom je neophodno kako biste unapredili i sačuvali svoje zdravlje, pogotovu zdravlje vašeg srca.

Sve osobe bi trebalo da nastoje da pronađu načine ublažavanja stresa kada osete izgaranje, bilo da je to putem vežbanja, drugih interesa ili, naravno, promenom okruženja. Mentalno zdravlje takođe može negativno uticati na vaše fizičko zdravlje, pa je preporuka i obratiti pažnju na svoje psihičko stanje, svakodnevne misli, navike, poboljšati sposobnost pozitivnog mišljenja i delovanja.

Pozitivne psihološke intervencije, poput povećanja zahvalnosti i oproštaja, dovode do poboljšanja markera upale i ukupnog kardiovaskularnog zdravlja, ističu kardiolozi.Ako se pitate kako da na jednostavan i potpuno prirodan način zaštitite zdravlje vašeg srca odgovor je CARDIOvitamin®.

Foto: Promo/Abela Pharm

CARDIOvitamin® sadrži optimalnu kombinaciju vitamina koji deluju na smanjenje homocisteina u krvi, čuva srce i krvne sudove od oštećenja, doprinosi elastičnosti krvnih sudova, pomaže regenaraciju krvnih sudova i jača srčani mišić.

Zbog toga je CARDIOvitamin® idealna kombinacija za smanjenje rizika od moždanog i srčanog udara, i oboljenja krvnih sudova.

(1) Lindsey Rosman , Rachel Lampert, Christine M. Ramsey, James Dziura, Phillip W. Chui, Cynthia Brandt, Sally Haskell, and Matthew M. Burg ; Posttraumatic Stress Disorder and Risk for Early Incident Atrial Fibrillation: A Prospective Cohort Study of 1.1 Million Young Adults; https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/JAHA.119.013741

(2) Dimpi Patel, 1 ,* Nathaniel D. Mc Conkey, 1 Ryann Sohaney, 1 Ashley Mc Neil, 1 Andy Jedrzejczyk, 1 and Luciana Armaganijan 2; A Systematic Review of Depression and Anxiety in Patients with Atrial Fibrillation: The Mind-Heart Link; https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3655604/?report=classic 

(3) Parveen K Garg, J’Neka S Claxton, Elsayed Z Soliman ; “Associations of anger, vital exhaustion, anti-depressant use, and poor social ties with incident atrial fibrillation”: The Atherosclerosis Risk in Communities Study, 2019.; https://journals.sagepub.com/doi/full/10.1177/2047487319897163# 

Autor: Pink.rs