AKTUELNO

Da li će biti razvijena kvalitetna zaštita od virusa ne zavisi isključivo od vakcine, već od samog organizma, da li je u pitanju mlad organizam, osoba koja ima dobru imunologiju, jer oni će stvoriti veoma visok nivo zaštite iznad 90-95 odsto.

Ali, kod onih koji su slabijeg imuniteta, kod starijih osoba, kao i kod onih koji imaju hronično oboljenje, kod njih će vakcina obezbediti 60-70 odsto, znači da će izbeći teže oblike bolesti i moguće komplikacije.To je jedna od dilema koju razrešava za "Blic" epidemiolog i član Kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović. Mnoga se pitanja nameću kada je reč o imunizaciji, a mi ćemo ovom prilikom pokušati da damo najvažnije odgovore. Masovna vakcinacija počela je pre nekoliko dana u Srbiji i do sada je vakcinisano više od 250.000 ljudi, kako objašnjavaju nadležni, odziv je dobar, a na listi zainteresovanih prijavilo se više od pola miliona ljudi.

Taj broj se menja iz sata u sat, što je dobar pokazatelj da ćemo u neko dogledno vreme konačno uspeti da epidemiji stanemo na put. U ovom trenutku građani mogu da biraju tri dostupne vakcine, "Sputnjik V", ruskog proizvođača, "Fajzer-Biontek", američko-nemačkih kompanija, i "Sinofarm", vakcinu kineskog proizvođača. Prema najavama, uskoro u Srbiju stiže i vakcina razvijena na Univerzitet Oksford, britansko-švedske kompanije "AstraZeneka". Evo nekih dilema kad je reč o vakcinaciji.

Koliko šiti vakcina

Nijedna vakcina na svetu ne štiti 100 odsto, to se zna, ali svakako štiti od odlaska u bolnicu, od razvoja težeg oblika bolesti, što u velikoj meri znači svakom hroničnom bolesniku, objašnjava epidemiolog i član Kriznog štaba, prof. dr Branislav Tiodorović.

Foto: Tanjug/Zoran Žestić

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar je apelovao na građane da se ne opuštaju ni nakon vakcinacije. Makismalan oprez je neophodan u naredne tri nedelje, do revakcinacije, pa nakon toga sedam do deset dana.

Kada smo bezbedni

Za davanje kompletne doze potrebno je u proseku 25 dana, što zavisi od toga koju vakcinu ste primili, za Fajzerovu period između dve doze je tri nedelje, za kinesku druga doza se može dati već posle dve nedelje, a za rusku 28 dana. Nakon druge doze, sledi i period od nedelju do 10 dana.

- Ako uzmete u obzir dve doze, kod kineske je najkraće, posle dve nedelje može da se da druga doza, kažu dve ili četiri, svejedno, ona ima najkraći period u davanju doza. Uzmimo prosečno da bude 28 dana za rusku, 21 dan za Fajzer, onda uzmimo da je neophodno 25 dana, pa još barem sedam do 10 dana, tako možemo računati potreban je period nešto više od mesec dana - objašnjava epidemiolog Tiodorović.

Kada je reč o kolektivnom imunitetu, to zavisi od brzine vakcinacije, ali s obzirom da određeni broj građana već ima stečena antitela, doktor očekuje se da ćemo već u martu imati tačniju i preciznu sliku o tome koliko smo zaštićeni.

- Već sredinom februara imaćemo prve podatke i o broju vakcinisanih koji su primili dve doze, i koji su stekli taj nivo zaštite, na drugoj strani imamo i one koji su preležali kovid. Do kraja februara svakako ćemo imati mnogo jasniju sliku u kom pravcu idemo i koje poteze dalje treba povlačiti. Dalje, mart nam daje jednu kompletnu sliku, tada će biti urađena i studija koja će nam dati nekakve smernice. Opuštanja nema u svakom slučaju i to je odgovornost koju već ima svaki pojedinac - kaže profesor Tiodorović.Kaže, slobodnije ćemo se osećati početkom letnjih meseci, što je optimistična procena.

Ima li rizika?

Dr Miloš Babić, neurobiolog i molekularni biolog iz San Dijega, nedavno je objasnio za "Blic" kakvi su rizici od vakcine. - Rezultati koji su do sada objavljeni izgledaju jako dobro. Meni, lično i profesionalno, vakcine izgledaju zaista sigurno. Moj predlog je sledeći: pogledajte vakcinu sa stanovišta procene rizika. Virus je sada endemski, toliko se proširio da neće biti iskorenjen. Znači, ako se ne vakcinišete, pre ili kasnije ćete se zaraziti. Rizici virusa bi do sada trebalo da vam budu makar donekle jasni. Ako imate 60 godina i srčani ste bolesnik, virus je ogromna pretnja. Ako spadate u relativno niskorizičnu grupu, i dalje se kockate sa 1 u 500 šansom smrti - objasnio je za dr Babić.

Kontrola epidemije

Virusolog Milanko Šekler je pre nekoliko dana istakao da je imunizacija je jedan od najbitnijih koraka u suzbijanju epidemije.

- Imunizacija je jedan od najbitnijih koraka u suzbijanju epidemije uz prokužavanje i ovo do sada što smo preživeli skoro godinu dana. Vakcina je jedini način da se stvar stavi pod kontrolu, odnosno da se epidemija privede kraju i da se potpuno kontroliše. Rokovi su vrlo bitni iz prostog razloga što ukoliko bi se vakcinacija rastegla u dužem periodu, ona bi počela da gubi smisao. Da bi se stvorio kolektivni imunitet, potrebno je da uz one ljude koji su preležali i bili asimptomatski i imaju nekakav imunitet, da ovaj drugi deo ranjivih kategorija, odnosno ugroženijih, kao što su zdravstveni radnici, stariji, delovi državnog sistema da se i oni vakcinišu u što kraćem periodu da bi se te dve stvari spojile i da bi u jednom trenutku te dve grupacije činile preko 85-90 odsto - objasnio je Šekler za RTS.

Kako je virusolog dalje objasnio, na taj način virus više neće moći, niti imati koga da zarazi i može da nestane.

- Ukoliko bi se vakcinacija razvukla i to trajalo godinu dana, onda već će početi da dolazi do onih ljudi kod kojih je imunitet nestao, pa će početi i oni da se inficiraju. Onda ulazimo u vrzino kolo. Zato je potrebno u što kraćem periodu što veći broj ljudi - rekao je Šekler.

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Koliko ljudi da se vakciniše

Kako epidemiolog objašnjava, najbolje bi bilo obaviti vakcinaciju tri miliona ljudi, ali da je za tako nešto potrebno oko šest miliona doza, što je pravi izazov i za bogatije zemlje od naše. Ipak, kako dalje objašnjava, vakcinacija ima svoj tok i ona se odvija dobro.

- Mi imamo na raspolaganju vakcine više proizvođača, kolike su naše potrebe, nema tu prostora da se nešto bira, ali eto, naša zemlja je obezbedila i tu mogućnost. Da se razumemo, svaka vakcina je dobra, bezbedna, pa i moje kolege i ja savetujemo svima, uzmite onu koja vam je dostupna. Ipak, svako pristupa onako kako smatra da treba pa, eto, želi da primi vakcinu određenog proizvođača, što je sada dostupno. Što se nas tiče, bilo bi sjajno da vakcinišemo tri miliona stanovnika, puta dve doze, to je šest miliona doza, a to ne mogu da obezbede ni mnogo bogatije i mnogo jače zemlje od nas. Svakako, što više ljudi zašititmo, imaćemo bolju situaciju, uz onaj broj koji je stvorio kolektivni imunitet do sada i to bi trebalo da bude visok, dobar kolektivni imunitet - kaže profesor Tiodorović.

- Zadovoljan sam i prijatno iznenađen interesovanjem za vakcinacijom, ali ne smemo se opuštati još uvek. Moramo biti oprezni i napraviti što veći obuhvat vakcinacije, što više ljudi vakcinišemo, biće bolje - kaže profesor Tiodorović.

#Zdravlje