AKTUELNO

Sve što nam do sada nikako nije bilo jasno, dr Marija otkriva kako virus "bira" koje organe će napasti – da li pluća, srce, nerve ili jetru.

Svi svetski i domaći stručnjaci ističu da nije prošlo dovoljno vremena prošlo da bi moglo da se sigurnošću kaže kakve dugoročne posledice po zdravlje ostavlja infekcija korona virusom. Ono što su pak brojne studije u poslednjih godinu dana potvrdile, jeste da virus SARS-CoV-2 utiče na pluća i kardiovaskularni sistem, pogotovo kod ljudi koji već imaju problema sa srčanim oboljenjima.

Međutim, primećeno je da virus često napada i druge organe... O tome kako SARS-CoV-2 deluje na organe, kako uništava i do kojih sve saznanja su došli strani domaći stručnjaci, pričala je kardiolog dr Marija Zdravković, direktorka KBC Bežanijska kosa.

"Postoje nerološke manifestacije korone, a za koje do sada nismo znali, a to je povremeno paraliza facijalisa, pojava novih neuroloških problema kao što je zapaljenje nerava. Sada smo imali jedan interesantan slučaj pojave Parkinsonove bolesti indukovane koronom kod mlađe osobe. To je virus koji je specifičan za ćelije koje postoje u svim organima i po novim saznanjima mi mislimo da je to virus koji se vezuje za endotelne ćelije. Endotelne ćelije su ćelije koje postoje sa unutrašnje strane krvnog suda, a krvni sudovi postoje u svim organima, tako da je prosto ruski rulet koji će vam organ biti napadnut. Verovatno napada onaj organ koji ima najmanju sposobnost da se odbrani."

Ključno pitanje jeste koliko dugo traju posledice kod izlečenih od kovida.

"Ono što je dobro kod ovog oboljenja, kao i kod drugih virusnih, jeste dasu te posledice prolazne i da se najčšće završavaju potpunim izlečenjem, koliko mi do sada imamo sazanja“, kaže dr Zdravković i napominje da se ipak radi o novom virusu koji je za ceo naučni svet još uvek nedovoljno ispitan. Za sada možemo jedino da se nadamo da težih posledica neće biti. 

"Nažalost, postoji jedan broj pacijenata koji zbog izuzetno teških formi ove bolesti i zbog imunog sistema koji je bio ranjiv prema ovoj bolesti, razvijaju nešto izraženije posledice koje se obično ogledaju u fibrozi pluća. Često nam pacijenti kažu da imaju problem sa jetrom. Poznato je da napada i bubrežno tkivo i da se razvijaju najčešće prolazne bubrežne insuficijencije“, kaže dr Marija i dodaje da ipak kod nekih ljudi te posledice ostaju. 

Korona uništava srce

"Srčani mišić je izrazito plemenito tkivo, postoji veza između srca i pluća i ta dva organa zajedno funkcionišu da bi svaka ćelija našeg tela dobila dovoljno kiseonika. A pošto je kovid najveći borac protiv ulaska kiseonika u naše telo, on pre svega oštećuje ta dva organa.“

Kad kažemo da korona napada prvenstveno kardiovaskularni sistem, to nije uvek samo srce. Stradaju i drugi organi.

"Ono što je karakteristično za koronu kod pacijenata koji imaju najteže forme bolesti, a koje se poznaju po najtežim skener nalazima na plućima, jeste da kod njih posle nekog vremena dolazi do oporavljanja pluća i vraćanja disajne funkcije, ali dolazi do nepovratnog kvara na krvim sudovima i do pojave rezistentne hipotenzije. To znači da krvi sudovi dolaze u jednu fazu otkazivanja. Organizam može da izdrži hipotenziju u nekom periodu, ali ako ona traje satima, danima, dolazi do sifunkcije svih organa.“

Kakve su moguće komplikacije kada korona napadne srce?

"Kad je srčani mišić zahvaćen, kad je reč o srednje teškim i teškim formama kovida, postoje studije koje su pokazale da velika većina pacijenata, čak dve trećine, imaju blage miokradite koje mi i ne osetimo. Imamo situaciju da korona kod dva od tri pacijenta pravi neko blago zapaljenje srčanog mišića. U nekih 15 odsto, po naučnim publikacijama koje su do sada dostupne, dolazi do ozbiljnijih miokarditisa. On može biti izvor vrlo ozbiljnih aritmija, koje mogu naglo nastati, u toj meri da obore bukvalno čoveka na zemlju i dovedu do smrtnog ishoda. Određeni broj pacijenata koji su vrlo mladi i na prvi pogled nisu imali teške forme korone u tom trenutku, dešavalo se da se bolest završi naglom smrću. To je nagla srčana smrt“, objašnjava dr Zdravković koja kaže da su u pozadini aritmije i zapaljenja srčanog mišića.

Dr Marija Zdravković se podsetila i jednog slučaja na samom početku epidemije gde je korona prvo izazvala infarkt kod mladića sa čistim krvnim sudovima, a potom promene na plućima.

“Korona je posebno opasna jer, pored srca koje zahvata i krvih sudova, dovodi do pojačanog stvaranja trombova u organizmu. To je poseban problem jer na ranjivo srce i krvne sudove dolazi do stvaranja trombova, a s druge strane na drugim delovima cirkulacije sklonost ka krvarenju. Kad se poremeti taj balans, to je neverovatno teško da se leči.“

Nisu sve forme korone iste 

"Kod jednog broja ljudi oslabljenog imuniteta i kod takve genske formacije virusa, a nisu sve forme korone iste u istoj populaciji, dolazi do stvaranja firboznog tkiva, koje kako postoji u plućima, sada postoji u srcu. Tu je još opasnije jer je izvor nekonreolisanih aritmija. Ni to nije situacija koje ne može da se reši, postoje lekovi i postoji elektrofiziologija koja se u našoj zemlji polako, ali sigurno razvija. Finim sitnim kateterom, odnosno spaljivanjem se uklanja zona“, objašnjava i dodaje da jedina metoda koja pokazuje odale se javljaju aritmije jeste kardio-magnetna rezonanca.

Nažalost, tromb može da se pojavi i kod osoba koje su imale lakši kliničku sliku, odnosno koje su virus preležale "na nogama".

"Najveće greška je kada neko ima tegobe da ostane kod kuće i čeka da tegobe prođu. To može da se desi, ali sa obzirom na vrlo loš potencijal ovog virusa, mnogo je veća verovatnoća da se situacija komplikuje. I zbog toga je bitno na vreme se javiti, uraditi pregled i na vreme dobiti terapiju. Mi tu terapiju koja se prima dok ne stignu rezultati PCR testa nazivamo profilaktičkom. Ukoliko se ispostavi da je test pozitivan, onda se dodaju i neki drugi lekovi“, zaključuje dr Zdravković.

#Marija Zdravković

#koronavirus