AKTUELNO

Drugi talas korona virusa zapljusnuo je Evropu ranije nego što je bio očekivan. Ne prođe dan da ne čujemo najave o novim merama u nekoj od zemalja, zajedno sa upozorenjima o punim bolničkim jedinicama i strepnjama o susretu korone i sezonskog gripa koji se neminovno bliži.

Rekordno visoki brojevi zaraženih u većini istočnoevropskih zemalja i nagli skokovi u teško pogođenom zapadnom delu, jasno pokazuju da Evropa nikad nije slomila krivu posle prolećnih restriktivnih mera, kao što se nadala.Iako ovo sve može delovati kao repriza marta i aprila, postoje bitne razlike između prvog i drugog talasa.

Svaka zemlja pokušava da pronađe jedinstvenu kombinaciju mera, između lokalne blokade, testiranja, praćenja kontakata, ekonomske podrške i javne komunikacije, kako bi širenje virusa stavila pod kontrolu u susret zimi.

Bez karantina

Na proleće je pandemija novog i opasnog virusa evropske vlade, očekivano, zatekla nespremne. Tada se činilo da manja žarišta "prepisuju" mere od većih, pa smo tako u gotovo svim zemljama imali istu situaciju - karantin na nacionalnom nivou i zatvorene granice, škole i lokale.

Ono što ovoga puta omogućava najveću promenu je testiranje. Zahvaljujući višestruko masovnijem testiranju, daleko je lakše uočiti velike klastere, lokalna žarišta i varijacije među regionima. Takođe je u većini zemalja postala očigledna disproporcija širenja virusa u seoskim i gradskim sredinama, pa se na epidemiju sve više gleda kao na urbani fenomen. Zbog toga odgovor vlada nisu, i malo je verovatno da će ikada ponovo biti, novi nacionalni karantini.

Međutim, to što se zna koje mere neće biti sprovedene, ne znači da je potpuno jasno šta je najbolje činiti. Izgleda da zemlje sada pokušavaju da primenjuju ograničenja što je lokalnije moguće, kako ne bi ispaštali regioni u kojima za time nema potrebe, istovremeno se trudeći da ubodu dobitnu mešavinu mera koja će dati brze rezultate.

U potrazi za dobitnom mešavinom mera

Možda najbolji primer za novi pristup su granice. Dok su na proleće putovanja bila skoro potpuno onemogućena, sada je već većina zemalja prešla na takozvani "semafor" metod. Zatvaranje granica se sprovodi uglavnom na tri nivoa - zelenom, narandžastom i crvenom - pa se u zavisnosti od epidemiološke situacije na listama tih "boja" razvrstavaju zemlje, ali i pojedinačni regioni. Tako se, na primer, na "crvenoj" listi Nemačke nisu našle cele Hrvatska i Slovenija, već samo njihove najrizičnije oblasti. Situacija na "semafor" listama može se menjati iz dana u dan.

I unutar granica evropskih zemalja situacija je šarenolika. U Španiji je Madrid, sa još devet okolnih opština, ponovo u karantinu. Izolovana su i četiri gada u Francuskoj, Liverpul u Velikoj Britaniji... Policijski čas je na snazi u belgijskim provincijama Valonskom Brabantu i Luksemburgu, kao i u nemačkim gradovima Berlin i Frankfurt. Holandske vlasti su, na primer, zabranile putovanja iz unutrašnjosti ka najugroženijim regionima poput Haga, Amsterdama i Roterdama.

Prerano skinute maske

Foto: Tanjug AP/Martin Meissner

Prvo čega se Evropa odrekla kada su brojke počele da padaju na leto su maske. Sada su se propisi o maskama vratili oštriji nego ikada. U gotovo svim zemljama one su ponovo obavezne u zatvorenom prostoru, ali raste broj država u kojima će maske morati da se nose i na otvorenom. Tu su, između ostalih, Francuska (Pariz i okolne regije), Slovačka, Poljska, a uskoro će to pravilo važiti i u Hrvatskoj. Italija je otišla korak dalje, pa Italijani sada moraju da nose maske i kod kuće kada im dolazi neko ko nije član domaćinstva.

Škole za sada ostaju otvorene, i većina vlada poručuje da je to poslednja mera kojoj će se okrenuti. Sa druge strane, evropske vlade su zaključile da građani najlakše mogu da prežive bez zabave. Barovi, noćni klubovi i restorani su prvi kandidati na listi za zatvaranje s obzirom na to da su ta mesta veoma pogodna za širenje virusa.

Privatne zabave su ili direktno zabranjeni, ili praktično onemogućene ograničavanjem okupljanja. I većini zemalja broj ljudi koji može da se okupi u zatvorenom prostoru nije veći od 20, dok su u pojedinim, poput Austrije, zabranjena kućna okupljanja i organizovane proslave.

Ima i dobrih vesti

U razlikama između drugog i prvog talasa postoji i jedna svetla tačka. Doktori su sada spremniji i bolje znaju koje terapije deluju, kažu stručnjaci. Tokom vrhunca epidemije na proleće doktori u Španiji i Italiji davali su pacijentima svaki lek za koji su mislili da će delovati - hidroksihlorokin, lopinavir, ritonavir, ali sa ograničenim uspehom. Sada se ti lekoviskoro i ne koriste, jer se zna da nemaju efekta. Ali, medicinsko lečenje virusa tek je pola borbe. Zvaničnici iz oblasti javnog zdravlja sada se, za razliku od početka pandemije, suočavaju sa protestima građana protiv nošenja maski, negiranjem rizika virusa i zamorom građana, kojima je jednostavno dosta toga da im se govori da drže distancu i uzdrže se od zagrljaja sa voljenim osobama.

#Evropa

#koronavirus