AKTUELNO

Da li je vreme da nastavimo da živimo kao pre pandemije koronavirusa - jedno je od pitanja koje postavio urednik za zdravstvene teme na BBC-u Fergus Volš.

Volš je takođe postavio i sledeća pitanja: da li vlasti i mediji preteruju kada je u pitanju koronavirus i zašto se smanjuje broj osoba koje umiru od koronavirusa, a povećava se broj zaraženih? Za njega su to, kako je naveo, velika pitanja s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo.

Kao pozitivno u Velikoj Britaniji izdvojio je to što, kako je napisao za BBC, koronavirus skoro i da ne postoji na društvenim mrežama, to što se smanjuje broj osoba koje su teško pogođene virusom i to što je manji broj ljudi u bolnicama zbog virusa. Osim toga, ukazao je i da se smanjuje broj ljudi koji su priključeni na respiratore i da se se smanjuje broj onih koji umiru zbog virusa.

Foto: Unsplash.com

Podsetio je da raste broj osoba zaraženih koronavirusom te je kao jedan od razloga naveo to što se testira veći broj ljudi. Tvrdi da se broj testiranih u Velikoj Britaniji utrostručio od početka jula. Za njega je to pokazatelj da su se okolnosti znatno promenile od početka pandemije.

"U martu ili aprilu bilo je mnogo više zaraženih ljudi, a koji su spadali u rizične grupe. U domovima za stare osobe bilo je po hiljadu zaraženih sedmično. Oni koji se sada zaraze su mnogo mlađi i manje su pogođeni virusom", naglasio je profesor na Univerzitetu Oksford Karl Henegan.

Henegan smatra da je cirkulacija virusa na znatno manjem nivou. Ocenio je i da je fizičko distanciranje doprinelo da situacija sa pandemijom bude nešto bolja.

BBC-ov Volš je takođe podsetio i na to da medicinski radnici imaju mnogo više iskustva sa koronavirusom i da zbog toga znaju kako adekvatnije tretirati pacijente. U nastavku teksta je odgovorio na pitanje da li treba nastaviti da se živi normalno.

Foto: Pixabay.com

Ako to znači povratak dece u školske učionice, onda je odgovor da, smatra Volš dodajući da se pokazalo da deca nisu među rizičnim grupama, ali da mnogo rizikuju ako nastavu ne pohađaju u školama.

Ali, ukazao je Volš to nije slučaj sa ostatkom populacije - neke druge grupe stanovništva jesu u riziku. Smatra da će presudno biti koliko brzo će se virus prenositi u budućnosti, posebno prilikom početka nastave u školama i fakultetima kao i tokom završetka godišnjih odmora.

Profesorka Imperijal koledža Vendi Barkli je upozorila da se stvari mogu pogoršati tokom zime. U Francuskoj već postoje znakovi pogoršanja epidemiološke situacije.

Foto: Tanjug AP/Francisco Seco

Profesor Henegan je takođe podsetio da virus još postoji i zbog toga je savetovao da se stanovništvo i dalje pridržava epidemioloških mera. Priželjkuje da se deluje onako kako se delovalo u Švedskoj u kojoj mere nisu bile toliko restriktivne kao u većini država u svetu. Upravo su u ovoj zemlji škole ostale otvorene.

"Nisu ništa posebno učinili, već su samo pozivali na odgovorno kolektivno ponašanje. Restorani su ostali otvoreni, ali su se ljudi fizički distancirali i bili su pažljiviji. Bili su svesni onoga što se od njih traži", dodao je Henegan.

Volš zaključuje da svaki pojedinac ima ulogu u suzbijanju pandemije i to, pre svega fizičkim distanciranjem i higijenom.

#koronavirus