Nova studija američkih naučnika pokazala je da virus Sars-CoV-2 najčešće prodire u organizam kroz sluzokožu nosa, a ne ždrela, kako se do sada pretpostavljalo.
Naučnici iz Severne Karoline, okupljeni oko Jusiana Houa, u studiji objavljenoj u časopisu „Cell“ došli su do zaključka da virus prvo napada ćelije nosnih šupljina, odakle preko telesnih tečnosti dospeva u dublje slojeve pluća. Nos bi mogao da bude „stanica“ sa koje virus dospeva i u mozak, do koga, prema aktuelnim naučnim saznanjima, može da dopre i da ga ošteti, prenosi „Frankfurter rundšau“.
Da bi analizirali puteve virusa, naučnici su u laboratoriji na osnovu postojećih podataka o genetskom materijalu virusa Sars-Cov-2 konstruisali njegovog veštačkog dvojnika, koji pod fluorescentnom svetlošću emituje zelenu svetlost. Osim toga, analizirali su različite tipove ćelija sluzokože nosa, ždrela i bronhija kako bi utvrdili koliko receptora ACE2 ima u njima. Ovaj receptor je važan, jer se virus vezuje za njega kako bi prodro u unutrašnjost ćelija.
Ždrelo je mišićno-sluzokožni organ koji predstavlja deo sistema organa za varenje i disanje. Digestivni trakt se iz usne duplje nastavlja preko ždrela u jednjak i ostale ostale delove sistema organa za varenje.
Naučnici su utvrdili da gustina receptora opada od gornjih disajnih puteva ka donjim i da ih najviše ima u nosu. U skladu sa ovim otkrićem jeste i činjenica da je virus u većoj meri inficirao gornje disajne puteve.
Istraživanje je takođe pokazalo da su u svim delovima disajnih puteva infekcijom zahvaćene pre svega ćelija treplji, nastavaka ćelija koje imaju važnu ulogu u prenošenju signala iz okruženja. Tako njihovi pokreti u donjim disajnim putevima omogućavaju izbacivanje sluzi.
Zaraženi virusom Sars-CoV-2 stiču delimični imunitet posle infekcije drugim korona virusima
U drugom delu studije, naučnici su uz pomoć veštačkog korona virusa analizirali ukrštenu reaktivnost sa antitelima srodnih korona virusa SARS-1 i MERS i utvrdili da antitela kakva u krvi razvijaju pacijenti posle infekcije virusom SARS u laboratorijskom eksprimentu u manjem obimu sprečavaju i širenje virusa Sars-CoV-2, što bi moglo da znači da su ljudi koji su preživeli SARS ili MERS delimično zaštićeni u slučaji infekcija virusom Sars-CoV-2, zbog čega se bolest manifestuje u slabijem intenzitetu.
Na osnovu studije se, međutim, ne može izvesti neposredan zaključak o tome kako sprečiti infekciju kovida-19.
U svakom slučaju put virusa je kroz disajne puteve, pa je zbog toga specifična prevencija “teško zamisliva” – navodi se u studiji. Ali ako pođemo od pretpostavke da se infekcija prvo javlja u nosu, da bi tek kasnije virus napao sluzokožu pluća, to bi značilo da ostaje malo vremena da se odgovarajućom terapijom spreči infekcija pluća, prenosi „Frankfurter rundšau“, pozivajući se na studiju američkih naučnika.