Nakon što se iz dimnjaka pojavio beli dim, unutar Sikstinske kapele dekan kardinalskog koledža pitao je izabranog kardinala da li prihvata papstvo.
Robert Francis Prevost izabran je danas za novog papu. Kardinali su ga izabrali u četvrtom krugu glasanja. Nakon što se iz dimnjaka pojavio beli dim, unutar Sikstinske kapele dekan kardinalskog koledža pitao je izabranog kardinala da li prihvata papstvo, na šta je on odgovorio potvrdno i automatski postao novi rimokatolički poglavar, odnosno naslednik pape Franje.
Foto: Tanjug AP/Luca Bruno
Sikstinska kapela odoleva vremenu
Sikstinska kapela čuvena je po svojoj arhitekturi i fresko dekoraciji koju su radili najveći majstori renesanse: Mikelanđelo, Rafael, Bernini i Botičeli. Pod patronatom pape Julija II, Mikelanđelo je od 1508. do 1512. oslikao 1100 m² tavanice Sikstinske kapele. Danas se ona smatra Mikelanđelovim najznačajnijim slikarskim dostignućem.
Mikelanđelo je četiri godine i u nekoliko navrata oslikavao Sikstisnku kapelu. Sam proces jednom je prekinut zbog spora oko plaćanja, ali i zbog pojave buđi. Tada je Mikelanđelo morao da prefarba određene delove, samo godinu dana nakon što ih je oslikao, piše Far Out Magazine.
Foto: Tanjug AP/Luca Bruno
Mikelanđelo je svoje remek delo platio zdravljem
Suprotno popularnom verovanju, Mikelanđelo nije slikao ležeći, nego je napravio specijalnu skelu na kojoj je slikao stojeći izvijenog vrata, što je predstavljalo ogromno opterećenje za njegovo telo. Zidove kapele je već oslikalo nekoliko umetnika rane renesanse, kao što su Sandro Botičeli, Domeniko Girlandajo i Pietro Peruđino. Pojedine freske su i dalje ostale. Ali Mikelanđelo je doveden da joj da pravi sjaj. Kapela je trebalo da bude privatna papi, ali i s namerom da se tu sprovodi konklava.
Foto: Tanjug AP/Luca Bruno
Matijas Vivel kaže da su radovi na restauraciji dokazali da su radovi na Sikstinskoj kapeli „u velikoj meri rađeni jednom rukom, osim relativno malih delova koje su radili pomoćnici”.
Pred kraj je Mikelanđelo radio sa crteža, tj sa skica i crteža direktno na gips, što je prilično izvanredno i možda bez presedana", objasnio je on.
Kako je Sikstinska kapela dobila ime
Kapela je dobila ime po papi Sikstu IV, koji je restaurirao staru Veliku kapelu između 1477. i 1480. Tokom ove restauracije Pjetro Peruđino, Sandro Botičeli i Domeniko Girlandajo su naslikali niz fresaka koje opisuju Mojsijev i Hristov život.
Zavirite u tajne sobe Sikstinske kapele u Vatikanu
Foto: Tanjug AP/Luca Bruno
U njima se nalaze predmeti vezani za izbor novog pape: glasačka kutija, specijalne sveće koje proizvode obojeni dim nakon svakog glasanja, ili čuvena crvena sofa poznata kao 'Suze pape', gde tradicija kaže da novi papa sedi i plače nad svojom velikom odgovornošću. Tu su i zanimljive fotografije ličnih stvari pape Razingera i drugih stvari.
Autor: Jovana Nerić