AKTUELNO

Sunce je naša najbliža zvezda i već hiljadama godina igra važnu ulogu u životima ljudi. Koliko god naučnici proučavali Sunce, ono ih svojim tajnama i dalje iznenađuje, piše Dnevnik.hr.

Tako su nove slike koje je objavila NASA-a, a koje su nastale pomoću nuklearnog spektroskopskog teleskopa (NuSTAR), otkrile svetlost na površini Sunca koja je inače skrivena od pogleda.

Fotografija koja je objavljena sastavljena je od nekoliko fotografija koje su uhvatile svetlost različitih frekvencija. NuSTAR-ovi podaci prikazani su plavom bojom, a prekriveni su zelenom bojom koja predstavlja opažanja rendgenskog teleskopa (XRT) na misiji Hinode Japanske agencije za istraživanje svemira, te crvenom bojom koja predstavlja podatke dobivene s Atmospheric Imaging Assembly (AIA) na NASA-inom dinamičnom sunčevom opservatoriju (SDO).

Konačna fotografija, koja prikazuje potpuno drugačiju sliku Sunca, zapravo je mozaik od 25 slika, snimljenih u junu 2022. godine.

Kako su pojasnili iz NASA-e, rendgenske zrake visoke energije koje posmatra NuSTAR pojavljuju se na samo nekoliko mesta u Sunčevoj atmosferi. S druge strane, Hinodeov XRT detektira niskoenergetske rendgenske zrake, a SDO-ov AIA detektuje ultraljubičasto svetlo – talasne dužine koje se emituju preko cele površine Sunca.

Kombinacija ovih podataka mogla bi pomoći naučnicima u rešavanju jedne od najvećih misterija - zašto Sunčeva spoljna atmosfera doseže neverovatne temperature od više od milion stepeni, što je barem 100 puta toplije od njegove površine. Ovaj fenomen zbunjuje naučnike jer Sunčeva toplina potiče iz njegovog jezgra i putuje napolje. Kako su to slikovito objasnili iz NASA-e, kao da je zrak oko vatre 100 puta topliji od plamena.

Naučnici nagađaju kako bi izvor topline korone (spoljne atmosfere Sunca) mogle biti male erupcije u Sunčevoj atmosferi koje se zovu nanobaklje. Baklje su veliki izboji topline, svetlosti i čestica vidljivi velikom broju opservatorija. Nanobaklje su mnogo manji događaji, ali obe vrste proizvode materijal čak i topliji od prosečne temperature korone.

Problem je što se baklje ne pojavljuju dovoljno često da bi koronu zadržale na visokim temperaturama. Međutim, nanobaklje se mogu dogoditi mnogo češće – možda dovoljno često da zajedno zagreju koronu.

Svoja opažanja i teorije,naučnici će moći i proveriti zahvaljujući solarnoj sondi Parker, koja leti Suncu bliže nego bilo koja druga letelica u istoriji. Ona, naime, prikuplja direktne uzorke solarne okoline. To znači, da bismo u budućnosti mogli otkriti još neke Sunčeve tajne.