1699 - Danska, Rusija, Pruska i Poljska potpisale su posle pobede nad švedskom vojskom sporazum o podeli dotadašnjih švedskih poseda.

1819 - Rođena je engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot. Realistički je opisivala englesku provinciju, uz duboku osećajnost često pomešanu s humorom. Dela: "Vodenica na Flosi", "Adam Bid", "Sajlas Marner", "Romola".

1868 - Održana je prva pozorišna predstava novoustanovljenog, jula te 1868. godine, nacionalnog teatra u Beogradu, komad "Djurađ Branković" Karla Obernjika. Pošto je zgrada pozorišta bila u izgradnji, predstava je održana u sali gostionice "Kod engleske kraljice".

1869 - Rođen je francuski pisac Andre Žid, izuzetan stilista i tvorac niza antikonformističkih dela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1947. Dela: romani "Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija", "Zemaljska hrana", putopisi "Povratak iz Sovjetskog Saveza", "Putovanje u Kongo" i izuzetno poetski "Dnevnik".

1877 - Rođen je mađarski pisac Endre Adi, čija je poezija označila prelom u modernoj mađarskoj lirici. Dela: "Nove pesme", "Krv i zlato", "Na kolima Ilije Gromovnika", "Voleo bih da me vole", "Ko je mene video?", "Na čelu mrtvih".

1890 - Rođen je francuski državnik Šarl de Gol, osnivač i prvi predsednik Pete republike, koji je kao vođa pokreta "Slobodna Francuska" u Drugom svetskom ratu predvodio francuski otpor nacistima. Kad je maršal Filip Peten formirao marionetsku vladu otišao je u London, odakle je 18. juna 1940. pozvao Francuze na borbu protiv okupatora. Posle rata rukovodio je privremenom vladom, a od 1947. do 1953. bio je predsednik Francuske. Posle "alžirskog puča" 1958. postao je predsednik vlade, a 1959. predsednik Pete republike. Ojačao je izvršnu vlast i prerogative šefa države. Okončao je rat u Alžiru napuštanjem te teritorije i uopšte raspuštanjem francuskog kolonijalnog carstva. Politički se često razilazio sa saveznicima u NATO, posebno sa SAD, u težnji da povrati uticaj Francuske u Evropi. Pošto nije dobio većinu na referendumu o regionalizaciji zemlje i ukidanju senata, 1969. se povukao s položaja. Dela: "Ratni memoari", "Memoari nade".

1906 - Međunarodna radio-telegrafska konferencija u Berlinu uvela je svetski signal za brodove u opasnosti - SOS.

1913 - Rođen je engleski kompozitor Edvard Bendžamin Britn. Briljantan tehničar, stvarao je pod uticajem različitih muzičkih tradicija. Dela: opere "Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Albert Hering", kompozicije za orkestar "Ratni rekvijem", "Jednostavna simfonija", Prolećna simfonija", "Varijacije na temu Franka Bridža", ciklusi solo pesama.

1916 - Umro je američki književnik Džek London, jedan od najčitanijih autora prve polovine 20. veka. Njegova dela imaju istovremeno i avanturističku i socijalnu notu. Radio je kao raznosač novina, kopač zlata, ratni dopisnik za vreme Rusko-japanskog rata. Težak život, naporan rad, novčane nedaće, ali i sklonost alkoholu, proizveli su nervno rastrojstvo i samoubistvo u 40. godini. Bio je otvoreno politički opredeljen i angažovan kao ubeđeni komunist. Napisao je oko 50 pripovedaka i romana. Dela: "Zov divljine", "Beli očnjak", "Gvozdena peta", "Martin Idn", "Ljudi sa ponora", "Zlato", "Kralj alkohol", "Džeri ostrvljanin", "Morski vuk", "Mesečeva dolina", "Priče s južnih mora".

1943 - Liban je stekao nezavisnost posle ukidanja mandata koji je od 1920. nad njim imala Francuska. Do Prvog svetskog rata on je bio sastavni deo Turske.

1954 - Umro je sovjetski pravni stručnjak i diplomata Andrej Januarjevič Višinski, vrhovni tužilac u vreme velikih čistki u drugoj polovini tridesetih godina 20. veka. Bila je to serija sudskih procesa posle kojih su likvidirani brojni stari kadrovi sovjetske partije. Za vrhovnog državnog tužioca postavljen je 1935. Šef sovjetske diplomatije postao je 1949. a potom stalni predstavnik Sovjetskog Saveza u UN i na toj dužnosti je i umro.

1963 - Ubijen je predsednik SAD Džon Ficdžerald Kenedi, koji je tri godine pre nego što se našao na meti atentatora u Dalasu postao najmlađi šef države u američkoj istoriji. U Drugom svetskom ratu služio je u mornarici, potom je nakratko bio novinar. U Kongres je izabran 1947. a senator je postao 1952. Za predsednika je izabran u 43. godini života kao kandidat Demokratske stranke. Posle, kako izgleda, traljavo vođene istrage nije pouzdano utvrđeno ko je ubica. Kao atentator je zvanično označen Li Osvald, koji je pod sumnjivim okolnostima i sam ubijen dva dana kasnije u policijskoj stanici u Dalasu.

1963 - Umro je engleski pisac Oldos Haksli, ironičan i duhovit posmatrač superiornog obrazovanja, skeptik i satirik, kojeg su najviše privlačili odnosi između obrazovanih ljudi u dekadentnom društvu. Dela: romani "Vrli novi svet", "Jalovo lišće", "Kontrapunkt života", "Posle mnogo leta", "Vreme mora da stane", zbirke pripovedaka "Mali Meksikanac", "Dve, ili tri gracije", eseji i studije "Zajedljivi Pilat", "Muzika u noći", "Večna filozofija", "Nauka, sloboda i mir".

1972 - Predsednik SAD Ričard Nikson ukinuo je 22 godine staru zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.

1974 - Generalna skupština UN izglasala je status posmatrača za Palestinsku oslobodilačku organizaciju.

1975 - Na čelo Španije došao je kralj Huan Karlos I de Burbon-Parma, dva dana posle smrti Franciska Franka, postavši prvi španski monarh posle Alfonsa XIII, koji je 1931. otišao u izbeglištvo. Pod Frankom Španija je samo zvanično bila monarhija.

1980 - Umrla je američka filmska glumica Me Vest, koja se iskazala kao izuzetan komičar, ali su je mnogi kritičari prevashodno smatrali seks simbolom. Zbog uloge u predstavi "Seks" 1926. u jednom brodvejskom pozorištu, čak je osuđena na osam dana zatvora. Filmovi: "Seks", "Dijamantska Lili", "Nisam anđeo", "Klondajk Eni", "Svaki dan je praznik", "Idi na zapad, mladi čoveče", "Mura rekendridž", "Učinila mu je krivo".

1989 - Jugoslavija je priznala Republiku Koreju (Južna Koreja) i odlučila je da s njom uspostavi diplomatske odnose.

1989 - Predsednik Libana Rene Muavad ubijen je u bombaškom napadu, u kojem je poginulo još 16 osoba.

1990 - Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije Margaret Tačer podnela je ostavku posle 11,5 godina vladavine.

1991 - Egipatski diplomata Butros Butros Gali izabran je za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija.

1992 - Ratni brodovi NATO i Zapadnoevropske unije počeli su u Jadranu pomorsku blokadu da bi SRJ onemogućili snabdevanje naftom i drugim strateškim materijalima.

1995 - Posle 1.253 dana blokade, Savet bezbednosti UN jednoglasno je suspendovao sankcije protiv SRJ.

1998 - Vodeći iranski opozicionar, nacionalista i veliki protivnik dinastije Pahlavi a potom protivnik islamističkih vlasti, Darijuš Foruhar i njegova supruga, pronađeni su ubijeni u svom stanu u Teheranu.

2000 - Umro je češki sportista Emil Zatopek, jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednim Olimpijskim igrama. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 1948. a tri zlatne medalje u Helsinkiju 1952. - u trkama na 5.000 i 10.000 metara i u maratonu.

2005 - Predsednik Demohrišćanske partije (CDU) Angela Merkel izabrana je za novog kancelara Nemačke i tako postala prva žena na čelu Savezne vlade u istoriji Nemačke.

2007 - Umro je Moris Bežar, znameniti francuski koreograf. Rođen je u Marselju, kao sin filozofa Gastona Beržea. Karijeru baletskog igrača počeo je s 14 godina, u pariskoj "Operi". Prvi balet je postavio 1951. godine u Stokholmu, a 1961. u Belgiji kreira koreografiju za "Bolero" Morisa Ravela, koja će postati jedna od najčuvenijih baletskih kreacija 20. veka. Autor je više od 250 baletskih predstava. Bežar je umnogome doprineo razvoju savremenog baleta i jedan je od simbola savremene koreografije. Među njegovim čuvenim koreografijama su i "Buđenje proleća", "Romeo i Julija", "Nižinski", "Petruška", "Zaratustra".

2010 - U Pnom Penu, Kambodža, tokom lokalnog "Festivala vode" na mostu koji spaja Pnom Pen sa obližnjim rečnim ostrvom, dogodio se stampedo, usled napada panike izazvane glasinama da je nekolicina prisutnih doživela strujni udar i da se most ruši. Usledio je stampedo u kojem je stradalo 347 osoba a povređeno je gotovo 800.