AKTUELNO

Dud je do pre pola veka bio najmnogobrojnije drvo – voćka na ovim prostorima.

Stigao kao i mnoge druge dobre i korisne stvari sa Marijom Terezijom, tačnije sa čuvenim grofom Mersijem koji je od Banata napravio plodnu zemlju. Sistemom kanala građenih pod Mersijevim budnim okom isušene su bare, baruštine, ritovi a stanovnici privedeni poljoprivredi.

Stari spisi kažu da je svaki grad imao deo gde je dudova bilo najviše, pa se zato zvao Dudara. U Zrenjaninu je najviše dudova, kažu, bilo u ulici Đurđa Smederevca a Dudara, istina bez dudova, i danas postoji.

Pre nešto više od pola veka, stigla je naredba da se dudovi povade. Navodno zbog bolesti. I većina je povađena.

Nekad smo imali 2, 6 miliona stabala duda i bili 5 - ta sila u svetu u proizvodnji svile. Pojavom veštačke svile, to je od 1960- te uništeno. Danas ima oko 2.000 stabala. Najviše u Vojvodini oko Vršca. Duda je uvek najviše bilo u Vojvodini , jer u Vojvodini niko nije mogao da se venča dok ne zasadi dud. A gajio se uglavnom beli dud, jer lišćem belog duda se hrani svilena buba.

Crni dud ima veći plod od belog i ima duplo više gvoždja i drugih vitamina, ali crni dud ima dlakavo lišće , pa ga svilene bube ne jedu , pa je crni dud bio za pekmeze, slatko, rakiju dudovaču i slično, a beli za gajenje svilene bube. Inače dud živi nekoliko stotina godina, dud u Bečeju danas ima 400 godina, ili dud u dvorištu Pećke patrijaršije kojeg je iz Sirije doneo 1250 - ih godina Arhiepiskop Sava drugi.

Beli dud je iz Kine, a crni iz Persije.

Foto: Pixabay.com

U Vojvodini je u prošlom veku gotovo nezamislivo bilo da se drvo duda ne nalazi u dvorištu ili na sokacima.

Danas se ta slika izmenila, dudova skoro da nema. U 18. veku je u Vojvodini bilo cak 2 miliona stabala, list belog duda je najbolja hrana za svilene bube koje su se koristile za proizvodnju svile u to vreme.

Beli dud sazreva u junu mesecu i ima sladak ukus. Crni dud stiže pred kraj jula meseca, a njegov ukus plodova je blago gorkast. Obe vrste duda su se mnogo koristile u narodnoj medicini. Koristi se plod, list i kora. Najčešće je korišten u proizvodnji rakije dudovače,sokova i za razna slatka.

U Vojvodini u mestu Kovilj svake godine kad sazreva dud organizuje se tradicionalna rakijada. Simbolični parastos dudu u čast ove krasne biljke koja lagano izumire, a od čijeg ploda su se nekad prehranjivale mnogobrojne porodice jer je proizvodnja svile bila na zavidnom nivou u to vreme.

Ko se nije kao dete umazao plodom duda, propustio je jedan od najlepših doživljaja detinjstva. Uvek su bili najlepši komšijski dudovi.