1789 - Rođen je američki pisac Džejms Fenimor Kuper,začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradioje literarni tip pionira na granici, časnog, usamljenog, odanogheroja, prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i ufilmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na brojne evropske piscepustolovnih romana. Dela: romani "Špijun", "Pilot", "The Bravo","Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi" ("Lovac najelene", "Poslednji Mohikanac", "Izvidnik", "Pioniri", "Prerija").

1821 - Bivše španske kolonije, sadašnje države
Gvatemala, San Salvador i Kostarika proglasile su nezavisnost.

1830 - Rođen je meksički general i državnik Porfirio
Dijas, predsednik Meksika od 1877. do 1880. i od 1884. do 1911.
Iskoristio je popularnost stečenu u borbi protiv francuskih
intervencionističkih trupa da 1876. vojnim prevratom osvoji
vlast, zavede diktaturu sa osloncem na SAD i omogući prodor
američkog i britanskog kapitala. Nagomilano nezadovoljstvo seljaka,
ali i građanstva i poslovnih krugova, izazvalo je revoluciju u
kojoj je oboren 1911. posle čega je emigrirao i 1915. umro je
u Parizu.

1857 - Rođen je američki državnik Vilijam Hauard Taft,
predsednik SAD od 1909. do 1913. Tokom predsedničkog mandata vojno
je intervenisao u Nikaragvi, koja je potom bila pod američkom
okupacijom od 1912. do 1925. i od 1926. do 1933.

1864 - Tokom lova na jarebice, nesrećnim slučajem ubio se
engleski istraživač Džon Haning Spik, prvi Evropljanin koji je u
avgustu 1858. video afričko jezero Viktorija, tvrdeći da je ono
izvorište Nila. Prethodno je u januaru iste godine s Ričardom
Bartonom, koji je predvodio ekspediciju, otkrio jezero Tanganjika.
Njegovu teoriju o izvorištu najveće afričke reke osporavao je
Barton, koji je smatrao da je Tanganjika izvorište Nila, pa je
Spik kao predvodnik nove ekspedicije u julu 1862. uspeo da stigne
do mesta na kojem Nil ističe iz jezera Viktorija. Spik je poginuo
uoči rasprave dvojice istraživača zakazane u Kraljevskom
geografskom društvu u Londonu. U stvari Nil nastaje spajanjem kod
Kartuma u Sudanu, Belog Nila koji izvire iz Viktorijinog jezera i
Plavog Nila koji izvire iz jezera Tana u Etiopiji.

1884 - Otpočeo je redovni železnički saobraćaj na
relaciji Beograd - Niš. Početak gradnje pruge u julu 1881.
simbolično je srebrnim budakom obeležio kralj Milan Obrenović.
Prva svečana kompozicija tom prugom prošla je 4. septembra 1884.
Bila je to prva redovna železnička linija na teritoriji tadašnje
Kraljevine Srbije. Datum početka redovnog saobraćaja na ovoj
relaciji prihvaćen je kasnije kao - Dan železničara. Najstarija
pruga na teritoriji današnje Srbije puštena je u rad avgusta 1854.
i povezivala je Belu Crkvu sa delom Banata koji se danas nalazi u
Rumuniji.

1890 - Rođena je engleska književnica Agata Kristi, autor
niza detektivskih romana. Dela: "Ubistvo Rodžera Ajkrofta", "Leš
u sarkofagu", "Ubistvo u Orijent ekspresu", "Deset malih crnaca",
"Vašar zločina", "Karibijska zagonetka", "Nikotin", "Tajna zamka
Čimniz", "Tajna sedam brojčanika", "Otvorenih karata", "Ubistvo u
Mesopotamiji", "Mišolovka". Napisala je i autobiografiju.

1894 - Rođen je francuski filmski režiser Žan Renoar,
sin slikara Ogista Renoara, tvorac takozvanog poetskog filmskog
realizma. U njegovim filmovima izmešani su san i realnost, radost
i tuga svakidašnjeg života. Pred Drugi svetski rat snimio je
nekoliko antiratnih filmova koji su snažno uticali na duhovno
stanje nacije. Napisao je knjige "Renoar, moj otac" i "Moj život
i moji filmovi". Filmovi: "Nana", "Kučka", "Madam Bovari", "Toni",
"Zločin gospodina Lanža", "Izlet", "Velika iluzija", "Marseljeza",
"Čovek-zver", "Pravilo igre", "Močvara", "Ova zemlja je moja",
"Žena na obali", "Reka", "Helena i muškarci", "Frenč kankan",
"Testament doktora Kordelijera", "Doručak na travi".

1904 - Rođen je italijanski kralj Umberto II, poslednji
monarh Italije, koji je na prestolu proveo samo mesec dana. Postao
je kralj u maju 1946, posle abdikacije oca Vitorija Emanuela III,
ali je i sam abdicirao u junu 1946, pošto su Italijani referendumom
oborili monarhiju. Savojska dinastija je tada otišla u emigraciju.

1911 - Umrla je Engleskinja Adelina Paulina Irbi, veliki
dobrotvor Srba u Bosni, u koju je došla u vreme ustanka Srba protiv
Turaka od 1875. do 1878. Potresena stradanjima dece izbeglica
otišla je u Britaniju da upozna svetsku javnost s njihovim patnjama
i formirala je odbor za sakupljanje priloga. Prikupila je oko 240.000
kruna i tim novcem i o svom trošku kupovala je hranu i odeću i
otvorila 19 škola u Slavoniji za izbegličku decu. Ceo imetak
zaveštala je srpskom kulturno-prosvetnom društvu "Prosvjeta",
osnovanom 1902. radi širenja prosvete i srpske nacionalne misli
u Bosni i Hercegovini, i internatu za vaspitanje ženske siročadi
koji je osnovala u Sarajevu, u kojem je ostala do smrti. Objavila
je knjigu "Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi".

1915 - Umro je srpski kompozitor i muzički pisac Isidor
Bajić. Muziku je studirao kod Keslera u Budimpešti. Bio je
nastavnik u Srpskoj gimnaziji, horovođa i organizator muzičkog
života u Novom Sadu, autor vokalnih i klavirskih dela i scenske
muzike. Posebnu pažnju je posvetio obradi dela utemeljenih na
srpskim narodnim motivima, a bavio se i teorijom muzike. U Novom
Sadu je 1903. pokrenuo "Srpski muzički list" i "Srpsku muzičku
biblioteku" u kojoj je pretežno objavljivao kompozicije savremenih
autora. Osnovao je Muzičku školu 1909. i jedan je od pokretača
Saveza srpskih pevačkih društava. Dela: opera "Knez Ivo od
Semberije", "Srpska rapsodija", zbirka solo pesama "Pesme ljubavi",
horske pesme "Sokoli", "Ej, ko ti kupi", "Zračak viri", "Iz srpske
gradine", autor je i pesme "Jesen stiže dunjo moja".

1916 - U bici na Somi u Prvom svetskom ratu Britanci su
prvi put upotrebili tenkove, napravljene prema nacrtu Ernesta
Svintona.

1916 - Rođena je Olga Lepešinskaja, balerina.
Po okončanju moskovske Koreografske škole dospela je u Boljšoj
teatar u kojem je radila od 1933. do 1963. Proslavila se ulogama
u baletima "Don Kihot", "Krcko Oraščić", "Uspavana lepotica".
Podučavala je klasični balet, osim u negdašnjem Sovjetskom
Savezu, u Francuskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Švedskoj
i Kini. Bila je četvorostruki laureat nekada najviše umetničke,
Staljinove nagrade.

1918 - Probijen je Solunski front. Prva i Druga srpska armija
bile su nosioci proboja, što se ispostavilo kao odlučujuće za slom
Centralnih sila u Prvom svetskom ratu - mesec i po dana potom kapitulirala
je Austro-Ugarska, a ubrzo i Nemačka. Srpske snage presekle su bugarsku
vojsku i prisilile Bugarsku da 30. septembra 1918. položi oružje. Srbi
su prilikom oslobađanja otadžbine nastupali tako brzo da je francuska
komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje.

1935 - U nacističkoj Nemačkoj Jevreji su stavljeni van
zakona (u sklopu nacističkog rasnog koncepta), a svastika (kukasti
krst) ranije partijska oznaka, postala je zvanični simbol i
stavljena je na heraldička znamenja nemačke države.

1945 - Umro je austrijski kompozitor Anton Fridrih Ernst
fon Vebern, jedan od najistaknutijih ekspresionista, čiju su muziku
zabranili nacisti. Dela: kamerna - za gudački kvartet "Pet
stavova", "Šest bagatela", orkestarska - "Šest komada", "Pet
komada", "Simfonija za kamerni orkestar", "Varijacije", solo pesme.

1946 - U Bugarskoj je referendumom odbačena monarhija i
proglašena je Narodna Republika Bugarska.

1949 - Konrad Adenauer izabran je za prvog kancelara
Zapadne Nemačke (Savezna Republika Nemačka) a Teodor Hojs za prvog
predsednika.

1961 - Rođena je Sonja Savić, srpska glumica koja
je obeležila srpsku i kinematografiju bivše Jugoslavije izuzetnom
i beskompromisnim pojavom i životnim stilom. Debitovala je u
"Leptirovom oblaku" 1977, igrala je u nizu filmova i televizijskih
serija, a širu popularnost stekla je 1983. ulogom Dečke u
"Šećernoj vodici" Bate Prelića. Uloge u filmovima "Davitelj
protiv davitelja" (Šijan), "Una" (Miša Radivojević), "Život je
lep" (Bora Drašković) učinile su je popularnom širom negdašnje
Jugoslavije. Druge uloge: "Mi nismo anđeli", "Uvod u drugi život",
"Ni na nebu ni na zemlji", "Urnebesna tragedija", "Tango je tužna
misao koja se pleše","Hleb i mleko" ("Zlatni lav" u Veneciji 2001.),
"Od groba do groba", "Jug jugoistok", "Vratiće se rode".

1967 - Komandant egipatskih snaga u katastrofalnom
šestodnevnom ratu Arapa sa Izraelom u junu 1967. feldmaršal Abdel
Hakim Amer izvršio je samoubistvo.

1973 - Umro je švedski kralj Gustav VI Adolf, kojeg je
nasledio unuk Karl XVI Gustav.

1983 - Predsednik vlade Izraela Menahem Begin podneo je
ostavku.

1989 - Umro je američki pisac Robert Pen Voren, u čijem
je najboljem romanu "Svi kraljevi ljudi" naslikan uspon i pad
političara kod kojeg su neodvojivo sjedinjeni porok i vrlina.
Poznat je i kao suptilan pesnik i pouzdan tumač moderne
književnosti. Ostala dela: romani "Noćni jahač", "Na vratima
neba", "Bujica", "Pećina", "Mesto gde valja doći", "Brat
zmajevima", zbirke pesama "Jedanaest pesama na istu temu",
"Obećanja", "Inkarnacije", "Odabrane pesme", eseji "Razumevanje
proze", "Razumevanje poezije", "Ko govori za crnca?", "Demokratija
i poezija".

1995 - Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija produžio je za
još šest meseci delimičnu suspenziju sankcija protiv SRJ.

1996 - Vođa italijanske secesionističke partije "Severna
liga" Umberto Bosi proglasio je sever Italije Federalnom Republikom
Padanijom, što su oštro osudile druge političke snage u zemlji.

2000 - U francuskom delu Baskije uhapšen je najtraženiji
španski begunac Injasio Grasija Aregui, prema zvaničnom Madridu
vođa baskijske terorističke grupe ETA.

2001 - Predsednik Džordž Buš prvi put je izjavio da su
SAD "u ratu", označivši vođu islamističke terorističke mreže
Al Kaida, Saudijca Osamu bin Ladena, kao organizatora terorističkih
napada četiri dana ranije na Njujork i Vašington.

2002 - Južna i Severna Koreja sporazumele su se da
otpočnu uklanjanje mina duž granice dveju zemalja.

2006 - Preminula je Orijana Falači čuvena italijanska
novinarka i ratni izveštač. Falači je postala poznata po
beskompromisnim nastupima prilikom intervjua koje je vodila sa
ličnostima poput bivšeg američkog državnog sekretara Henrija
Kisindžera ili palestinskog lidera Jasera Arafata. U njenoj
najprodavanijoj knjizi "Bes i ponos", koju je napisala kao odgovor
na terorističke napade 11. septembra u SAD, Falačijeva je
istupila s veoma oštrim antimuslimanskim stavovima.

2008 - Obelodanjeno je da je bankrotirala "Liman braders"
četvrta po veličini američka banka. Formalno "Liman braders" je
tada zatražila zaštitu od bankrotstva pred poveriocima njujorškom
sudu za bankrotstva. Ispostavilo se da je "Liman braders", koja je
postojala 158 godina i u trenutku propasti zapošljavala gotovo
26.000 ljudi bila dužna 613 milijardi dolara, iako su prethodno
godinama plasirani lažni bilansi. Bio je to uvod u finansijsku krizu
sveta kakva se nije dogodila od kraha berze oktobra 1929. Vrednost
akcija pala je 40 odsto, i pored činjenice da je Uprava federalnih
rezervi SAD intervenisala ogromnim sredstvima. Usledilo je opšte
nepoverenju u svetu finansija i globalna svetska kriza.

2017 - Nakon dve decenije okončana je NASA-ina Misija
Kasini-Hajgens, jedna od najvažnijih i najproduktivnijih operacija
u Svemiru u istoriji istraživanja, kojom je podrobno izučen
Saturn i njegovi sateliti. Misija, vredna 3.26 milijardi dolara,
lansirana je 1997. i proputovala je 7.9 milijardi kilometara,
napravila 453.000 fotografija i prikupila 635 gigabajta naučnih
podataka a naučnicima je dala uvid u fizičku i hemijsku strukturu
Saturnovih satelita Evrope, Encelada i Titana.

2018 - NASA je lansirala satelit tehnički opremljen za
precizno merenje promena u ledenom pokrivaču, glečerima i vegetaciji
na Zemlji. Raketa Delta 2 lansirana je iz vazdušne baze Vandenberg,
Kalifornija, preko Pacifika put polarne orbite.

2018 - Preminuo je Žarko Petrović, kompozitor, pisac,
pesnik. Godine 1955, kada je imao 23 godine komponovao je hit koji ga
je proslavio "Sve moje jeseni su tužne". Bio je to evergrin standard,
prepevan na čak 30 jezika. Sarađivao je s nizom muzičara i pevača
bivše Jugoslavije, komponovao muziku za pozorišne komade, dokumentarne
filmove, balet, za decu. Autor je preko 600 aranžmana. Ssiroku
popularnost uživale su i njegove kompozicije: "Dve crvene ruže",
"Serenada Beogradu". Pored drugog, predano je sakupljao pesme i druge
materijale na temu Solunskog fronta i uopšte učešća Srbije u
Prvom svetskom ratu.

Autor: