AKTUELNO

1262 - Snage kastiljanskog kralja Alfonsa X Učenog zauzele su luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1321 - Umro je italijanski pisac i mislilac Dante Aligijeri(pravo ime Aligijeri Durante) najveći italijanski pesnik. Izučavaoje jezike, pravo i filozofiju, a bavio se i politikom, zbog čegaje 1302. doživotno proteran iz rodne Firence. Odbio je da se vratiu Firencu i kada je 1316. pomilovan, pa je i umro u izgnanstvu, uRaveni. U delu "Božanstvena komedija" pominje i srpskog (raškog)kralja Milutina. Ostala dela: "Novi život" (sa autobiografskimcrtama), "O pisanju na vulgarnom jeziku", "Rime", filozofski spis"Gozba", "O monarhiji", "Ekloge", "Poslanice".

1523 - Umro je papa Adrijan VI, jedini Holanđanin poglavar
rimokatoličke crkve u njenoj istoriji. Papa je postao u januaru
1522. i njegov pontifikat trajao je nepune dve godine. Nije uspeo da
ostvari zamisao o zajedništvu evropskih zemalja u ratu protiv
Turske.

1547 - Rođen je holandski državnik Johan van
Oldenbarnevelt, otac moderne holandske države. Zajedno s Viljemom
Oranskim, koji se nalazio na čelu novostvorene protestanske
republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske, predvodio je krajem
16. veka pobunu protiv Španaca. Pobuna je bila i verski motivisana,
zbog strogog rimokatolicizma Španije. Odlučujuće je doprineo
ekonomskom poletu Holandije, trgovinskoj ekspanziji i osnivanju
Holandske istočnoindijske kompanije, ali je njegov umereni
protestantizam toliko zasmetao Viljemovom sinu princu Morisu od
Nasaua da ga je uhapsio pod optužbom za religioznu subverziju i
1619. pogubio, što istoričari smatraju najtamnijom mrljom rane
holandske istorije.

1580 - Rođen je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo
i Viljegas, satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog
pera bio i povlašćen na dvoru i zatvaran. Izvanredno je slikao
život ulice. Ali njegova lirika je izraz izuzetne barokne
istančanosti. Dela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov
svinjac", "Dom poludelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima
i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri
poslednje kastiljanske Muze".

1752 - Velika Britanija i njene kolonije prihvatile su
Gregorijanski kalendar, pa je umesto 3. septembra prema Julijanskom
kalendaru računanje vremena nastavljeno 14. septembrom.
Protestantske zemlje teško su prihvatale reformu kalendara iz
okrilja rimokatoličke crkve.

1812 - Francuski car Napoleon I ušao je u Moskvu, koju su
Rusi u povlačenju zapalili, sprečivši zimovanje i snabdevanje
njegovih trupa. Francuske trupe će ubrzo početi povlačenje pošto
im je bilo onemogućeno svako snabdevanje. Iz Rusije se na kraju
povuklo svega nekoliko desetina hiljada vojnika iako je Napoleon u
pohod na Rusiju krenuo s vojskom od oko 600.000 vojnika.

1829 - Posle poraza u ratu koji je 1828. započela protiv
Rusije, Turska je u Jedrenu potpisala mirovni ugovor kojim je Rusiji
prepustila deltu Dunava i kavkasku crnomorsku obalu. Na osnovu
Jedrenskog mira, 1830. Srbija je dobila hatišerif (sultanov ukaz) o
samoupravi, a Grčka nezavisnost.

1842 - Aleksandra Karađorđevića, sina vođe Prvog
srpskog ustanka Karađorđa, Narodna skupština održana na
Vračaru, proglasila je za kneza Srbije, pošto su ustavobranitelji
proterali Mihaila Obrenovića. U vreme njegove vladavine donet je
Građanski zakonik (1844.) i reformisano sudstvo, a Srbiji su 1856.
na Pariskom kongresu date garancije velikih sila. Knez Aleksandar
doveo je u tadašnju Srbiju mnoštvo školovanih Srba iz Austrije,
većinom iz Vojvodine. Zbog suprotstavljanja Savetu i delimičnog
vezivanja za Austriju, jedna struja ustavobranitelja zbaciće ga
1858. na Svetoandrejskoj skupštini, kada će na presto
biti vraćen knjaz Miloš Obrenović.

1851 - Umro je američki pisac Džejms Fenimor Kuper,
začetnik istorijskog romana u američkoj literaturi. Izgradio je
literarni tip pionira na granici, časnog, usamljenog, odanog
heroja, prauzora mnogih junaka u američkoj književnosti i u
filmovima o Divljem zapadu. Uticao je i na brojne evropske pisce
pustolovnih romana. Dela: romani "Špijun", "Pilot", "The Bravo",
"Indijanci", ciklus romana "Priče o Kožnoj Čarapi" ("Lovac na
jelene", "Poslednji Mohikanac", "Izvidnik", "Pioniri", "Prerija").

1852 - Umro je britanski vojskovođa i državnik
feldmaršal Velington Artur Velzli, koji se proslavio ratovima
protiv francuskog cara Napoleona I. Kada se Napoleon 1815. vratio
na vlast, nakon bega sa Elbe, Velington je postao vrhovni
saveznički komandant i porazio ga je 18. juna 1815. kod Vaterloa
(danas Belgija). Kao predsednik vlade od 1828. do 1830. opirao
se izbornoj reformi.

1886 - Rođen je češki diplomata Jan Masarik, šef
čehoslovačke diplomatije od 1940, potom od 1945. do 1948, sin
prvog predsednika Čehoslovačke Tomaša Masarika. U martu 1948.
izvršio je samoubistvo, kako je zvanično saopšteno.

1911 - Ruski predsednik vlade Petar Stolipin smrtno je
ranjen u atentatu u pozorištu u Kijevu i umro je četiri dana
docnije. Kao šef vlade od 1906. sprovodio je krupne liberalne
reforme, čiji se učinak različito tumači.

1914 - General Erih fon Falkenhajn zamenio je u Prvom
svetskom ratu generala Helmuta fon Moltkea na mestu načelnika
štaba nemačke Vrhovne komande.

1918 - Na Solunskom frontu počela je masivna
artiljerijska priprema za ofanzivu, odnosno proboj fronta.
Priprema je trajala do početka proboja 15. septembra u 5:30
časova kada je oko 2.000 artiljerijskih cevi oglasilo početak
napada savezničkih armija, pri čemu su udarni deo proboja
izneli Srbi. Ovaj datum prihvaćen je danas kao Dan artiljerije
i Dan Mešovite artiljerijske brigade Vojske Srbije

1920 - Rođen je Mario Benedeti, urugvajski književnik
i jedan od najvećih latinoameričkih pisaca. Autor preko 80
zbirki pesama, novela, eseja i pozorišnih komada, Benedeti je
postao poznat romanom "Odmor" (1960.) koji je preveden na čak
19 jezika. Bio je društveno angažovan, godine 1971. osnovao
je "Pokret 26. mart" levičarsku koaliciju koja je decenijama
docnije preuzela vlast u Urugvaju.

1927 - U automobilskoj nesreći poginula je američka
igračica Isidora Dankan, jedna od najznačajnijih balerina 20.
veka, začetnik modernog baletskog pravca u kojem slobodno
oblikovan igrački pokret izražava emocije. Napisala je više
članaka i rasprava o baletu i autobiografiju "Moj život".

1937 - Umro je čehoslovački državnik Tomaš Masarik,
profesor Praškog univerziteta, filozof. Bio je prvi predsednik
Čehoslovačke od 1918. do 1935. Osnovao je 1900. Narodnu stranku,
koja je 1905. preimenovana u Progresivnu partiju. Od 1907. bio je
poslanik u skupštini (rajhsratu) Austrije u kojem se borio protiv
režima Austro-Ugarske monarhije, odnosno za veća prava Čeha.
Protivio se agresivnoj austrougarskoj politici na Balkanu i
aneksiji Bosne i Hercegovine i veoma je uticao na srpsku (i
jugoslovensku uopšte) nacionalističku omladinu uoči Prvog
svetskog rata. Rat je proveo u emigraciji, nastojeći da dobije
saglasnost saveznika za nezavisnost Čehoslovačke. Dela:
"Socijalno pitanje", "Principi morala Dejvida Hjuma", "Osnove
konkretne logike", "Ideali humaniteta", "Najnovija filozofija
religije".

1939 - Helikopter "VS-300" ruskog konstruktora Igora
Sikorskog, koji je emigrirao u SAD, izveo je prvi uspešan
helikopterski let u istoriji vazduhoplovstva.

1941 - Rođen je Bogdan Tirnanić Jedan od
najoriginalnijih autora srpskog novinarstva i publicistike, filmski
kritičar i kolumnista. Rođen u Beogradu, novinarstvom je
počeo da se bavi šezdesetih 20. v. Bio je urednik avangardnog
omladinskog časopisa "Susret", glavni urednik "RTV revije",
urednik kulturne rubrike magazina "NIN", glavni urednik časopisa
"Nju moment". Objavljivao je i u "Politici", "Borbi", "Dnevnom
telegrafu". Dobitnik je nagrada "Laza Kostić", "Jug Grizelj",
"Veselko Tenžera". Uživao je retku popularnost kod široke
čitalačke publike. Knjige: "Beograd za početnike", "Ogled o Paja
Patku", "Coca-Cola art", "Crni talas". Uloge: "Rani radovi"
Želimira Žilnika ("Zlatni medved" u Berlinu), "Crni bombarder",
"Živeti kao sav normalan svet", "Zbog jedne divne crne žene",
serija "Otpisani". Koscenarista je filmova "Dečko koji obećava",
"Poslednji krug u Monci".

1959 - Sovjetska "Luna 2" postala je prvi vasionski brod
koji se spustio na Mesec.

1960 - U Bagdadu je okončan sastanak predstavnika zemalja
proizvođača nafte na kojem je donesena odluka o osnivanju OPEK
(Organizacija zemalja izvoznica nafte).

1982 - Dan posle automobilske nesreće, umrla je princeza
Grejs od Monaka, bivša američka filmska glumica Grejs Keli.
Filmovi: "Tačno u podne", "Provincijalka" (Oskar), "Pozovi M radi
ubistva", "Visoko društvo", "Prozor u dvorište".

1982 - U eksploziji bombe koju su u središte libanske
Hrišćanske partije Falange podmetnuli islamski teroristi, poginuo
je predsednik Libana Bešir Džemail i još 20 osoba.

1995 - Ruski predsednik Boris Jeljcin odbio je da potpiše
zakone Državne dume kojima bi se Rusija odrekla primene sankcija
protiv SR Jugoslavije i uvela ih protiv Hrvatske.

1996 - Kambodžanski kralj Norodom Sihanuk objavio je
formalni oprost jednom od vođa maoističke organizacije "Crveni
Kmeri" Jengu Sariju, optuženom zbog uloge koju je imao u periodu
njihove vlade. Crveni Kmeri, odnosno njihov vođa Pol Pot vladali
su Kambodžom od aprila 1975. do januara 1979.

1997 - U požaru u rafineriji nafte u Visakapatamu na jugu
Indije poginulo je najmanje 56 osoba, a istog dana u centralnom delu
te zemlje poginuo je 81 putnik kada se pet vagona ekspresnog voza
survalo s mosta u reku.

1997 - U sudaru američkog i nemačkog vojnog aviona iznad
Atlantskog okeana blizu obale Namibije poginule su 33 osobe.

1999 - U Jajce su, iz Splita, vraćeni posmrtni ostaci poslednjeg
vladara srednjovekovne Srpske despotovine i Bosne Stjepana Tomaševića,
gde su položeni u renovirani rimokatolički manastir Svetog Luke.
Tomašević, koji je bio oženjen Jelenom Branković najstarijom kćerkom
srpskog despota Lazara Brankovića, bio je despot Srbije od marta do juna
1459. a od 1461. do 1463. je vladao Bosnom s titulom "kralj Srba, Bosne,
Primorja, Humske zemlje, Donjih Kraja, Usore, Soli, Podrinja i Zapadnih
strana". Pogubio ga je turski sultan Mehmed II 1463.

2000 - Visoki funkcioner kineske skupštine Čeng Kedži
pogubljen je pod optužbom da je primio mito od pet miliona dolara.
Čeng Kedži je najviši kineski zvaničnik osuđen na smrt, zbog
korupcije, od 1949.

2001 - Umro je Ahmad Šah Masud, godinama vodeći gerilski
komandant u Avganistanu protiv vladajućih talibana, podlegavši
povredama koje mu je pet dana ranije naneo terorista, samoubica
koji je aktivirao eksploziv u Masudovoj kancelariji.

2003 - Građani Švedske su se na referendumu ubedljivom
većinom izjasnili protiv uvođenja evra kao zvanične valute u toj
zemlji. Uvođenje evra su takođe odbili Britanci i Danci.

2003 - Vojska je pučem preuzela vlast u maloj
zapadnoafričkoj zemlji Gvineja Bisao (negdašnja Portugalska
Gvineja).

2004 - U eksploziji automobila bombe na prepunoj pijaci u
zapadnom delu Bagdada, u neposrednoj blizini policijske stanice,
poginulo je 47, a ranjeno preko stotinu osoba. Odgovornost za napad
preuzela je pobunjenička grupa koju predvodi saradnik Al Kaide Abu
Musab al Zarkavi.

2005 - Umro je američki filmski producent i režiser
Robert Vajs, koji je osvojio četiri Oskara za mjuzikle "Priča sa
zapadne strane" i "Moje pesme, moji snovi".

2005 - U jedanaest samoubilačkih bombaških napada u
Bagdadu poginulo je više od 150 osoba, a ranjeno oko 540.

2007 - Međunarodni Crveni krst saopštio je da je najmanje
150 osoba poginulo, a više stotina hiljada evakuisano, zbog poplava
i olujnog nevremena koje je pogodilo Afriku. Nevremenom su najviše
pogođene Etiopija, Ruanda i Uganda. Ujedinjene nacije saopštile su
da su poplave ugrozile 500.000 stanovnika 12 afričkih zemalja i
uništile obradivo zemljište i stambene objekte a u nekim zemljama
poplavljeni su celi gradovi.

2009 - Umro je američki glumac Patrik Svejzi. Najpoznatije
uloge ostvario je u filmovima "Prljavi ples", koji je bio veliki hit,
i "Duh". Bio je poznat i kao odličan profesionalni plesač, karijeru
je i započeo u mjuziklima na Brodveju.

Autor: