AKTUELNO

1898 - Sporazumom Londona i Pekinga, Kina je Velikoj Britaniji ustupila Hongkong (britanski naziv bio je Viktorija) na 99 godina.

68 - Rimski car Neron (Klaudije Cezar Avgust Germanik)jedan od najkontroverznijih vladara u istoriji Rimskog carstva,ubio se, prestravljen pobunom pretorijanske garde i erupcijomnezadovoljstva. Na presto ga je 54. dovela majka Julija AgripinaMlađa, koja je prethodno otrovala cara Klaudija, čija je bilačetvrta žena. Sužavao je ovlašćenja Senata i vladao brutalno,uklonivši niz uglednih Rimljana, kojima je konfiskovao imovinu.Pogubio je čak i majku i vaspitača, filozofa Seneku. Bolesnoambiciozan, podražavajući Aleksandra Velikog, vodio je skuperatove i uzalud pokušavao da osvoji Jermeniju, severnu obaluCrnog mora i Etiopiju. Trošio je ogromna sredstva na cirkuskeigre (što je bio način za zabavu svetine u Rimu). Uobražavajućida je veliki umetnik, pojavljivao se u pozorištu i cirkuskoj arenikao glumac, pevač, svirač (što je bio skandal pošto su to bilarobovska zanimanja) i učesnik u trci dvokolica. Povećanjem porezaizazvao je niz ustanaka u Britaniji, Španiji, Galiji i Judeji.Nezadovoljstvo, pojačano posle požara koji je 64. uništio velikideo Rima, glasine da je zapalio prestonicu, kako bi izgradio noviRim, i učestale pobune u vojsci, na kraju su ga koštale i vlastii glave.

1661 - Rođen je ruski car Fjodor III Aleksejevič Romanov,
kojeg je posle smrti 1682. na prestolu nasledio polubrat Petar
Veliki. Car je postao 1676, ali maloletan i bolešljiv, nije bio
u stanju da samostalno vlada, pa su zemljom praktično upravljali
njegovi ujaci, boljari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija
je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u
Povoložju, Sibiru i Istočnoj Ukrajini i omogućen je opšti
napredak privrede.

1672 - Rođen je ruski car Petar I Aleksejevič Romanov,
poznat kao Petar Veliki. Učinio je rusku državu svetskom silom
prvog reda. Proglašen je carem kao dete 1682. a vlast je preuzeo
1689. uklonivši regenta, polusestru Sofiju. Zapadnu Evropu je
proputovao 1697. i 1698. Sproveo je dalekosežne reforme, izvodeći
Rusiju iz zaostalosti. Umesto stare vojske - strelaca, čiju je pobunu
ugušio, uveo je modernu stajaću vojsku. Izgradio je snažnu flotu,
osnovao Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao kalendar,
pomagao razvoj privrede otvarajući rudnike i manufakture.
Reorganizovao je državnu upravu i uveo je novu admistrativnu
podelu Rusije na gubernije. Bio je uspešan ratni zapovednik, dva
puta je s uspehom ratovao protiv Turske, porazio je Švedsku
koja je tada važila za vojnu silu prvog reda. Mirom u Ništadu
1721. osigurao je izlaz Rusije na Baltičko more, gde je na obali
Ingermanlanda, na ušću Neve 1703. podigao novu prestonicu Sankt
Peterburg (Srbi su taj grad tradicionalno nazivali Petrograd).
Pobedom nad Persijom obezbedio je izlaz na zapadne i južne obale
Kaspijskog mora.

1781 - Rođen je engleski inženjer i pronalazač Džordž
Stivenson "otac železnice", koji je 1814. konstruisao prvu
upotrebljivu parnu lokomotivu. Projektovao je 1825. prvu javnu
železničku prugu Stokton-Darlington i uveo čelične šine umesto
drvenih, a 1829. izgradio i prugu Liverpul-Mančester, na kojoj je
njegova lokomotiva "Rokit" postigla tada rekordnu brzinu od 56
kilometara na čas. U Njukastlu je 1823. osnovao prvu fabriku
lokomotiva.

1815 - Završen je Bečki kongres, koji je zasedao od
septembra 1814, kad su ga sazvale velike sile posle prvog pada
francuskog cara Napoleona I. Predstavnici malih zemalja pozvani
su samo da potpišu "Završni akt", diktat "Komisije četvorice" -
Rusije, Britanije, Austrije i Pruske. Britaniji su pripali
prekomorski posedi osvojeni u ratu s Napoleonom - Malta i Jonska
ostrva u Evropi, kao i Cejlon u Aziji, Gvajana u Južnoj Americi,
Kepland u Africi. Rusiji je priznato prisajedinjenje Finske i
Besarabije, a dobila je i najveći deo Velikog Varšavskog
vojvodstva (Poljska). Austrija se odrekla Belgije (Austrijska
Nizozemska), ali je pripojila Veneciju sa svim njenim posedima
i Dubrovnik (Napoleon je Dubrovačku republiku ukinuo 1808.),
kao i Lombardiju u Sev. Italiji. Pruska je dobila delove Saksonije,
Prednju Pomeraniju, Poznanj, Dancig (sadašnji Gdanjsk) i posede
na Rajni. Francuska je svedena na granice pre revolucije, a 360
nemačkih državica prekrojeno je u 35 monarhija i četiri slobodna
grada, čime je osnovan Nemački Savez. Švedska i Norveška (do
Napoleona danska krunska zemlja) spojene su u jednu državu,
današnja Belgija, Holandija i Luksemburg u Kraljevinu Nizozemsku,
a Švajcarskoj je garantovan neutralni status. Srpski izaslanik
prota Mateja Nenadović pokušao je da zainteresuje Bečki kongres
za srpsko pitanje posle sloma Prvog srpskog ustanka, ali nije uspeo,
jer su velike sile smatrale Tursku legitimnim posednikom
Balkana, a Srbe buntovnicima.

1870 - Umro je engleski pisac Čarls Džon Hafem Dikens,
osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. Prikazivao
je srednje i niže građanstvo i izneo je na videlo strahovitu
nepravičnost viktorijanskog društva, čime je uzburkao javno
mnjenje, a parlament nagnao da sprovede izvesne socijalne reforme.
Tegobno lično iskustvo je stekao kada je zbog porodičnih dugova,
kao dečak, bio prinuđen da radi u fabrici za proizvodnju
paste za obuću. Napisao je dvadesetak dela, uglavnom romana.
Dela: romani "Dejvid Koperfild", "Oliver Tvist", "Pikvikov klub",
"Mala Dorit", "Nikolas Niklbi", "Velika očekivanja", "Stara
prodavnica retkosti", "Sumorna kuća", "Martin Čazlvit",
pripovetke "Tri duha", "Cvrčak na ognjištu", "Bitka života".

1874 - Umro je indijanski vojskovođa Kočiz, poglavica
apačkog plemena Čirikahua, koji je predvodio otpor Indijanaca
belim naseljenicima i američkoj vojsci na jugozapadu SAD.

1892 - Rođen je američki kompozitor Kol Porter, autor
popularnih šlagera, muzičkih komedija i brodvejskih mjuzikla koji
su preneti i na film. Pisao je i filmsku muziku, a jedno od njegovih
najboljih dela muzička je verzija "Ukroćene goropadi" Vilijama
Šekspira.

1898 - Sporazumom Londona i Pekinga, Kina je Velikoj
Britaniji ustupila Hongkong (britanski naziv bio je Viktorija)
na 99 godina.

1914 - U Beogradu je svečano otkriven spomenik srpskom
prosvetitelju Dositeju Obradoviću, rad vajara Rudolfa Valdeca.
Priloge za spomenik prikupljala je Srpska književna zadruga, a
znatno su pomogli i Vlada Kraljevine Srbije i Beogradska opština.
Spomenik je postavljen na ulaz u Kalemegdan, a posle Prvog svetskog
rata prenet je u park na Studentskom trgu, gde je i sada.

1916 - Rođen je Robert Maknamara, arhitekta vijetnamskog
rata. Maknamara je više nego bilo ko drugi, kao državni
sekretar za odbranu, izuzev možda predsednika SAD Lindona Džonsona,
bio simbol američke intervencije u Vijetnamu, pojedini kritičari
su taj rat čak nazivali "Maknamarinim ratom". Docnije je izvesno
vreme bio predsednik Svetske banke.

1917 - Rođen je Erik Hobsbaum, istoričar i istaknuti
mislilac. Rođen u Aleksandriji kao sin Britanca i Bečlijke,
školovao se u Beču. Živeo je u Nemačkoj a zatim je emigrirao
u Britaniju. Predavao je u londonskom Birkbek koledžu, a kao
gostujući profesor širom sveta. Najpoznatiji je po višestruko
nagrađivanoj knjizi "Vreme ekstrema" prevedenoj na čak 40 jezika,
čija je tema istorija 20.veka. Svetsku slavu stekao je trotomnom
istorijom 19. veka: "The Age of Revolution: Europe 1789-1848",
"The Age of Capital: 1848-1875" i "The Age of Empire: 1875-1914".
Kao zaljubljenik u džez, pored svega drugog, redovno je pisao
džez kritike za časopis "Nju Stejtsmen", pod pseudonimom.

1923 - U profašističkom prevratu oborena je vlada vođe
Zemljoradničkog narodnog saveza Bugarske Aleksandra Stamboliskog.
Zbog agrarne i poreske reforme, nacionalizacije nekih banaka
i nastojanja da menja unutrašnju i spoljnu politiku dinastije
Koburg, zalažući se za prijateljstvo s Kraljevinom Srba, Hrvata
i Slovenaca, tokom trogodišnje vladavine stekao je znatnu
popularnost. Nekoliko dana posle prevrata, Stamboliski i njegovi
saradnici su ubijeni na izuzetno brutalan način.

1928 - Medicinski glasnik Britanske kraljevske akademije
objavio je da je mikrobiolog Aleksandar Fleming pronašao prvi
antibiotik penicilin, izolovan iz gljive Penicilium notatum, koji
može uspešno da uništava bakterije. Do Drugog svetskog rata
otkriće je bilo neiskorišćeno, kad su se za njega zainteresovali
australijski lekar Hauard Flori i britanski fiziolog i biohemičar
Ernst Čejn i ubrzo je počela masovna upotreba penicilina u
suzbijanju infekcija. Fleming, Flori i Čejn su 1954. podelili
Nobelovu nagradu za medicinu.

1934 - Rođen je Paja Patak, jedan od najpoznatijih i
najpopularnijih crtanih likova Volta Diznija. Paja Patak
prvi put se pojavio 09.06.1934. u kratkometražnom filmu serije
"Silly Symphonies", da bi tri godine potom postao junak crtanih
filmova u punom smislu. Dizni je simpatičnog bundžiju Paju
Patka stvorio kao protivtežu Mikiju Mausu, liku bez mane.
Paja Patak je brzo dobio na popularnosti i postao čak i
veća zvezda od samog Mikija Mausa.

1945 - Predsedništvo AVNOJ-a donelo je Zakon o
konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije, na osnovu kojeg
je država preuzela svu imovinu Trećeg rajha, imovinu Nemaca
koji su u Drugom svetskom ratu sarađivali s neprijateljem i
imovinu ratnih zločinaca i saradnika okupatora. Zakon je bio
pravna osnova za promenu imovinske strukture u Jugoslaviji,
a pod odrednicu "saradnja sa okupatorom" stavljani su
neretko i građani kojima je trebalo nešto oduzeti.

1945 - Jugoslavija je sa Britanijom i SAD postigla
sporazum kojim je Slobodna zona Trsta podeljena na dve zone -
"A" i "B". Prva je potpala pod savezničku, druga pod
jugoslovensku vojnu upravu.

1967 - Egipatski predsednik Gamal Abdel Naser je, dan pre
okončanja Šestodnevnog izraelsko-arapskog rata podneo ostavku
zbog ponižavajućeg ratnog poraza Egipta, ali su docnije, na
referendumu, Egipćani glasali da on ostane šef države.

1991 - Amerikanci su počeli evakuaciju vazduhoplovne baze
na Filipinima, koja je bila ugrožena silovitom erupcijom vulkana na
obližnjoj planini Pinatubo, koji je mirovao 600 godina. Samo
zahvaljujući blagovremenom upozorenju, broj poginulih Filipinaca
nije bio veći od stotinak, ali je četvrt miliona ljudi ostalo bez
krova nad glavom.

1998 - Poslednji američki astronaut napustio je "Mir",
čime je okončana rusko-američka saradnja na toj ruskoj kosmičkoj
stanici.

1999 - Generali VJ Svetozar Marjanović i Obrad Stevanović
i general Majk Džekson potpisali su, u Kumanovu, Vojno-tehnički
sporazum kojim je određen rok od 11 dana za povlačenje snaga
VJ i policije Srbije sa Kosova i Metohije, umesto kojih su u južnu
srpsku pokrajinu došle jedinice Kfora, većinom iz zemalja NATO.
Narednog dana agresija NATO na Srbiju (SRJ) je prekinuta i usvojena
je rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.

1999 - Štab civilne zaštite teritorijalne uprave Niš
saopštio je da je tokom NATO agresije u Nišu i okolini tog grada,
pri čemu su korišćene i zabranjene kasetne bombe, ubijeno 35 i
ranjeno više od 500 civila, a da je civilnim objektima,
uključujući porodične kuće, fabrike, saobraćajnice, školske
i zdravstvene ustanove, nanesena materijalna šteta od oko 1,5
milijardi dolara.

2008 - Srpska teniserka Ana Ivanović je sa 4.222 poena,
nakon pobedne na Otvorenom prvenstvu Francuske u Rolan Garosu,
i zvanično dospela na prvo mesto na listi najboljih igračica
sveta (WTA).

2012 - Preminuo je Toma Jovanović, srpski pozorišni,
televizijski i filmski glumac. Pozorišnu karijeru započeo je
u rodnom Valjevu 1950, u Gradskom narodnom pozorištu. Glumačku
karijeru nastavio je u Narodnom pozorištu u Nišu, zatim Mostaru,
da bi decenijama potom bio član Srpskog Narodnog pozorišta u
Novom Sadu. Verovatno najveću popularnost stekao je ulogom Maneta
u predstavi Zona Zamfirova koju je odigrao 786 puta. Nagrađivan
je između ostalog nagradom Bosne i Hercegovine, za ulogu Don Žuana
u Narodnom pozorištu Mostara, kao i Udruženja dramskih umetnika
Srbije 1980, i na Susretima Vojvođanskih pozorišta. Autor je
autobiografskog romana "Adam".