AKTUELNO

Na današnji dan umro je nemački pisac Hajnrih Hajne, jedan od najvećih pesnika 19. veka, čija je poezija suptilnog lirizma iskrenih emocija i osećajnosti, vrhunsko dostignuće romantizma.

1600 - Italijanski filozof, astronom i matematičarĐordano Bruno, spaljen je u Rimu kao jeretik, na osnovu presuderimokatoličke inkvizicije. Njegove koncepcije začetak su modernogpristupa nauci, bio je propagator heliocentričnog učenja NikoleKopernika. Razvio je ideju o beskrajnosti univerzuma kao i omnoštvu svetova, čime je intuitivno otišao dalje od Kopernika.Odbacivao je tradicionalnu geocentričnu astronomiju, prema kojoj jeZemlja centar svemira. Ni posle sedam godina tamnice nije se odrekaosvojih ideja. Dela: "O uzroku, principu i jednom", "O beskrajnosti,univerzumu i svetovima", "O monadi, broju i figuri".

1653 - Rođen je italijanski kompozitor i vilinistaArkanđelo Koreli, osnivac bolonjske violinske škole. Suptilan aliuravnotežen umetnik, uspešno je uspostavio ravnotežu s obiljembaroknih ukrasa u svojoj muzici, postigavši neobičnu smirenost.Znatno je uticao na Johana Sebastijana Baha. Dela: 12 končertagrosa, sonate za violinu, trio sonate.

1673 - Umro je francuski pisac Žan Batist Poklen Molijer,
jedan od najvećih svetskih komediografa. Iste večeri igrao je u
predstavi "Uobraženi bolesnik", njegovoj poslednjoj komediji. Nakon
što je 14 godina proveo putujući sa pozorišnom trupom, u Parizu
je, do smrti, vodio pozorište i pisao dramska dela u kojima je
najčešće sam igrao glavne uloge. Prvi veći uspeh postigao je
1659. delom "Smešne precioze". Autor je više od 30 dramskih dela.
Ostala dela: "Škola za muževe", "Škola za žene", "Tartif", "Don
Žuan", "Mizantrop", "Žorž Danden", "Tvrdica", "Učene žene",
"Građanin-plemić".

1766 - Rođen je engleski ekonomista i demograf Tomas
Robert Maltus, poznat po "zakonu stanovništva", prema kojem se ono
uvećava geometrijskom, a proizvodnja hrane aritmetičkom
progresijom.

1777 - Rođen je srpski književnik Lukijan Mušicki,
monah, pesnik, pomalo i filozof, srpski vladika. Studirao je prava
u Pešti. Mitropolit Stratimirović, čovek retke učenosti, uvideo
je njegove kvalitete i protežirao ga je u dužem periodu. Bio je
profesor bogoslovije, izvesno vreme nastojatelj manastira
Šišatovac. Njegova poezija nadahnuta rodoljubljem i
prosvetiteljskim idejama imala je veliki uticaj na savremenike.
Uklonjen je sa mesta upravnika Šišatovca između ostalog zato što
su njegove ideje bile suviše svetovne za ukus visoke crkvene
hijerarhije. Prijateljevao je sa Dositejem Obradovićem i Vukom
Karadžićem. Postao je vladika gornjokarlovački 1828. Bio je jedan
od najučenijih Srba svog vremena, govorio je čak deset jezika.
Prevodio je Horacija, njegovu "De arte poetica" znao je napamet.
Dela: "Glas harfe šišatovačke", "Glas narodoljupca",
"Slaveno-srpska gramatika", sastavio je "Srpsku bibliografiju" kao
i "Životopis srpskih arhiepiskopa", priredio je "Izbor basana"
(D.Obradovića).

1843 - Umrla je srpska književnica Eustahija Arsić,
"prva slavjanoserbska spisateljica". Od najranijeg obrazovanja u
rodnom Irigu vaspitavana je u duhu prosvećenosti, što je uočljivo
u njenom delu kroz koje provejava duh 18. veka. Interesovala se za
prirodne nauke i bila je pobornica školovanja žena. Napisala je
dve poučne knjige u kojima se prepliću stihovi i proza: "Sovjet
maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj" i "Poleznaja
razmišlenija o četireh godištnih vremeneh".

1856 - Umro je nemački pisac Hajnrih Hajne, jedan od
najvećih pesnika 19. veka, čija je poezija suptilnog lirizma
iskrenih emocija i osećajnosti, vrhunsko dostignuće romantizma.
Posle studija prava u Getingenu i putovanja po Evropi, napustio je
Nemačku i otišao u Pariz. Tu se sprijateljio sa Karlom Marksom i
napisao čuvenu pesmu "Tkači" i poemu "Nemačka, zimska bajka", u
kojoj je dosegao vrhunac satirične lirike. Prethodno je "Knjigom
pesama" 1827. uneo u nemačku liriku potpuno nov ton, što je
učinio i u nemačkoj prozi delom "Slike sa putovanja". U Parizu je
delovao kao neka vrsta kulturnog posrednika između Nemaca i
Francuza - proznom zbirkom "Salon" obaveštavao je Nemce o duhovnim
prilikama u Francuskoj, a za francuske čitaoce napisao je dela "O
istoriji novije lepe književnosti u Nemačkoj" i "Prilog istoriji
religije i filozofije u Nemačkoj". Njegova poezija je vrhunsko
dostignuće nemačkog romantizma. Ostala dela: zbirke "Nove pesme",
"Romanesero", spev "Ata Trol".

1864 - Južnjačka podmornica "Hanli" potopila je torpedom
u Američkom građanskom ratu u Čarlstonu u Južnoj Karolini
severnjački brod "Hustanik", što se smatra prvim uspešnim napadom
podmornice na ratni brod u istoriji.

1871 - Rođen je srpski pisac i diplomata Jovan Dučić,
član Srpske kraljevske akademije, čija je lirika udarila pečat
srpskoj poeziji u prvoj polovini 20. veka. Diplomirao je prava u
Parizu i od 1912. do 1941. bio je diplomatski činovnik Kraljevine
Srbije i Jugoslavije, na kraju i ambasador u nekolicini evropskih
prestonica. Već prvom pesničkom zbirkom "Pjesme", izdatom 1901. u
Mostaru, predstavio se kao specifičan liričar i vanredna pojava u
srpskoj književnosti. Pisao je i prozu ("Jutra sa Leotara"),
putopise ("Gradovi i himere", "Pismo iz Ženeve", "Pismo s Alpa",
"Pismo iz Španije"), eseje ("Blago cara Radovana", "Moji
saputnici", "Staza pored puta"), studije ("Grof Sava Vladislavić"),
političku publicistiku ("Verujem u Boga i u srpstvo"). Umro je u
SAD 1943. duboko rezigniran stradanjima srpskog naroda tokom rata,
posebno na teritoriji takozvane NDH. Njegovi zemni ostaci počivali
su šest decenija u varošici Geri u državi Indijana, SAD, posle
čega su preneseni u otadžbinu i položeni u kriptu manastira Nova
Gračanica iznad njegovog rodnog Trebinja.

1877 - Rođen je francuski političar Andre Mažino,
ministar rata od 1922. do 1924. i od 1929. do smrti 1932. po kojem
je nazvana utvrđena linija na istoku Francuske, građena od 1927.
do 1936. Veliki sistem utvrđenja nije sprečio u Drugom svetskom
ratu armiju nacističke Nemačke da 1940. izvede invaziju na
Francusku iz pravca Belgije, zaobišavši "Mažino liniju".

1909 - Umro je indijanski poglavica Gojatlaj "Onaj koji
zeva", poznat kao Džeronimo, poslednji poglavica plemena Apači
koji se predao američkoj vojsci. Kao vođa apačkog plemena
Čirikahua, predvodio je nekoliko indijanskih ustanaka u pokušaju
da se odupre politici vlade SAD prema Indijancima i njenoj odluci da
preživele preseli i zatoči u rezervat u Arizoni, ali je 1886. bio
prinuđen da se preda. Neposredno pred smrt u tvrđavi Fort Sil u
Oklahomi, izdiktirao je autobiografiju "Džeronimo: njegova lična
priča".

1932 - Umro je srpski general Mihailo Rašić, komandant
Dunavske divizije u Kumanovskoj bici 1912. i Kombinovane divizije u
Cerskoj bici 1914. U Kolubarskoj bici njegova divizija prodrla je u
Beograd i plotunima sa Banovog brda razorila most na Savi preko
kojeg su se povlačile austrougarske trupe. Bio je 1916-18. delegat
pri savezničkoj vrhovnoj komandi u Parizu, a 1918-19. ministar
vojni.

1942 - Okupatorska bugarska vojska pobila je u Drugom
svetskom ratu sve žitelje Bojnika kod Leskovca koje je uhvatila -
473 civila, uključujući 89 dece, a varošica Bojnik je spaljena do
temelja.

1979 - Kina je napala Vijetnam, ali su u kratkotrajnom ratu
njene trupe pretrpele ozbiljne gubitke od armije sa velikim borbenim
iskustvom stečenim u pobedonosnom ratu protiv SAD okončanom 1975,
pa su se kineske trupe povukle tri sedmice docnije. Povod za napad
bio je upad vijetnamskih snaga u Kambodžu krajem 1978. i zbacivanje
maoističkog režima "Crvenih Kmera", odgovornog za smrt između
milion i dva miliona ljudi.

1982 - Premijer Zimbabvea Robert Mugabe isključio je iz
vlade, pod optužbom za zaveru, nominalnog saveznika u prethodnoj
borbi za nezavisnost zemlje, vođu partije ZAPU Džošua Nkoma.

1989 - Umro je francuski modni kreator Gi Laroš, jedan od
najvećih "modnih diktatora" 20. veka.

1992 - Generalni sekretar UN Butros Butros-Gali preporučio
je razmeštanje 13.000 pripadnika mirovnih snaga svetske
organizacije u bivšoj Jugoslaviji.

1994 - Potvrđena je smrt prvog izabranog predsednika
Gruzije Zvijada Gamsahurdije, čije je već raspadnuto telo
pronađeno i identifikovano.

1997 - Predsednik Pakistana Faruk Leghari, koji je u
novembru 1996. raspustio vladu Benazir Buto, imenovao je Navaza
Šarifa za novog predsednika vlade.

2002 - Više od 170 ljudi, pretežno vojnika i policajaca,
ubijeno je u napadu maoističkih gerilaca na grad Mangalsen na
zapadu Nepala. Maoisti su uništili sve vladine zgrade, demolirali
aerodrom i opljačkali banku.

2006 - Posle dvonedeljnih kiša, reka blata zatrpala je
selo Gvinsahugon na južnofilipinskom ostrvu Lejti. Poginulo je
više od 1.700 ljudi.

2007 - Umro je Moris Papon, jedini francuski funkcioner
koji je osuđen zbog učestvovanja u progonima Jevreja. Papon je
1942. izabran za generalnog sekretara oblasti Žirond, zadužen za
Službu za jevrejska pitanja. Od 1958. šef je pariske policije.
Tokom rata u Alžiru ugušio je demonstracije u Parizu 1961. kada su
poginule desetine Alžiraca. Postao je poslanik 1968. na listi De
Golove partije, a ministar budžeta 1978. Osuđen je 1998. na 10
godina. Tvrdio je da ništa nije znao o holokaustu i da je pomagao
Pokret otpora. Prebegao je u Švajcarsku ali ga je tamošnja
policija izručila Francuskoj. Zbog slabog zdravlja 2002. je
oslobođen.

2008 - Sedam osoba je izgubilo život a tri su teže
povređene u požaru koji je izbio u kafeu "Lanč" u Novom Sadu.

2008 - Najmanje 80 ljudi je poginulo a desetine su
povređene u napadu bombaša samoubice u Kandaharu, glavnom gradu
istoimene provincije na jugu Avganistana. Bombaš samoubica
detonirao je eksploziv dok se nalazio u masi ljudi koji su
posmatrali borbe pasa u zapadnom delu grada.

2008 - Privremena Skupština Kosova usvojila je
Deklaraciju o nezavisnosti pokrajine Kosovo i Metohija,
okupirane od strane NATO zemalja 1999. Deklaracijom je Kosovo
proglašeno "nezavisnom i suverenom državom", "formiranom na
osnovu plana Martija Ahtisarija". Sednici nije prisustvovao niko
od deset poslanika Srba, niti poslanik Goranac. Proglašenje je
usledilo uprkos oštrom protivljenju državnog vrha Srbije
i nasuprot važećoj Rezoluciji Ujedinjenih nacija 1244,
kao i odredbama međunarodnog prava.

2017 - Van Ji ministar spoljnih poslova Kine, tokom
obraćanja na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti izjavio je
da su u svetu kakav je danas "odnosi Kine i Rusije temelj globalne
stabilnosti".

#Vremeplov