AKTUELNO

Kako su se osvajanja i istorijsko-politička previranja odrazile na "život" jedne crkve.

Solomone nadmašio sam te, navodno su, prema nekim istorijskim izvorima, bile reči imperatora Istočnog rimskog carstva, nakon što je završeno građenje crkve Aja Sofija u Konstantinopolju.

Na temeljima stare crkve koja je izgorela u požaru Justinijan je dao da se izgradi nova crkva čija je gradnja trajala od 532. do 537. godine, a bila je poverena Antemiju iz Trala i Isidoru iz Mileta.

ARHITEKTURA

Građevina ima tri broda koji su odvojeni stubovima. Srednji brod je najširi, gotovo četvrtast, ima trostranu apsidu na istoku i nadsvođen je velelepnom kupolom koja građevini daje centralni karakter. Glavni teret kupole nose četiri luka koja se dižu na četiri pilastra, dok se nad bočnim brodovima nalaze galerije. Na zapadu se nalazi dvostruki narteks.

Prečnik kupole iznosi nešto više od 30 metara, a konstruisana od 40 radijalno postavljenih rebara koji pri dnu imaju prozore koji ostavljaju utisak da kupola lebdi. Kupolu sa zapadne i istočne strane "prihvataju" polukupole istog prečnika na koje se dalje nastavljaju 4 manje kupole - niše.

Za izgradnju Svete Sofije materijal je donošen iz svih krajeva tada poznatog sveta: porfir iz Egipta, zeleni mramora iz Tesalije, crni kamen iz Bosporske regije, i žuti kamen iz Sirije.

Aja Sofija je bila carska građevina, u njoj je liturgiju slušao car sa svojom svitom, a služila je i kao mesto krunisanja i sedište Vaseljenskog patrijarha.

"DUHOVNI ŽIVOT" SVETE SOFIJE

- Hrišćanska crkva (537—1054),

- Grčka pravoslavna crkva (1054—1204),

- Rimska katolička crkva (1204—1261),

- Grčka pravoslavna crkva (1261—1453),

- Carska džamija (1453—1931),

- Muzej (1935—2020)

- Zatvorena zbog pretvaranja u džamiju (2020—)

View this post on Instagram

magnificent hagia sophia (ayasofya), where two global faiths collide / coexist. following yesterday's landmark decision by turkey to revert istanbul's 6th-century monumental basilica to a mosque, you prolly won't ever get to see this exact same view again. the world's largest cathedral for almost a thousand years, the city's principal imperial mosque for the next 500 years, and nearly a century as a secular museum, this much loved yet hotly contentious sacred temple will again be transformed back into a functioning mosque later this month. no matter what its status is, this remarkable architectural marvel will continue to stand the test of time and open its doors to visitors and worshippers alike as it has always been for the past 1,500 years. . . . #kyhinturkey #istanbul #constantinople #goturkey #visitturkey #istanbullovers #hagiasophia #ayasofya #unesco #worldheritage #eurotrip #travelasia #tlpicks #passionpassport #worldnomads #traveldeeper #culturetrip #stayandwander #yourshotphotographer #natgeotravel #lonelyplanet #bbctravel #cnntravel #iamatraveler #beautifuldestinations #awesomeearth #roamtheplanet #earthpix #visualsofearth #agameoftones

A post shared by k Y h ® (@kyh87) on

Aja Sofija je vekovima bila hrišćanska crkva, sve dok se hrišćanski svet nije podelio. Ta podela značila je i prvu "transformaciju" za Aja Sofiju. Veliki raskol ili velika šizma desila se 1054. godine, a od tog, najvećeg raskola u istoriji hrišćanstva, kada su se odvojile Rimokatolička i Pravoslavna crkva, Sveta Sofija postaje Grčka pravoslavna crkva.

Taj status je nosila sve do 1204. godine kada se tokom IV krstaškog pohoda desio prvi pad Carigrada, kada je grad zauzelo Latinsko carstvo, čiji su vladari crkvu pretvorili u katoličku.

Padom Carigrada, na vizantijskom prostoru nastale su tri nove države, naslednice Vizantijskog carstva: Nikejsko carstvo, Epirska despotovina i Trapezuntsko carstvo. U savezu sa Đenovom, vladar Nikejskog carstva Mihajlo, koji je kasnije i osnovao novu dinastiju Paleolog, 1261. godine oslobodio je Carigrad, a Aja Sofija je ponovo postala Grčka pravoslavna crkva.

Gotovo dva veka kasnije, u utorak, 29. maja 1453. godine dogodio se Pad Carigrada. Tog dana, Vizantija je zvanično pala u ruke Osmanlijama, a sa njom i crkva Svete Sofije.

Usledila je nova transformacija i novi život. Crkvi Svete Premudrosti dodata su četiri minareta, mozaici i druge predstave svetaca su prekrivene malterom, a ona je narednih pet vekova bila Carska džamija.

Osnivač moderne Turske, Mustafa Kemal Ataturk, odobrio je status Aja Sofije kao muzeja 1934. godine, i ona postaje simbol sekularizma, otvorena svim verama. Od 1935. godine do danas, Muzej Aja Sofija bio je jedan od najposećenijih mesta u Turskoj.

Početkom ovog meseca, naime, voljom predsednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana, turski sud je poništio muzejski status Aja Sofije, inače građevine koja je deo svetske baštine na listi Uneska, navodeći da njeno korišćenje na bilo koji drugi način osim kao džamije „nije pravno moguće”.

Odluka koju je 10. jula objavio Erdogan, naišla je na velike kritike.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej I, arhiepiskop Carigradske patrijaršije, upozorio je da će prenamena zgrade „razočarati milione hrišćana” i slomiti ova dva sveta.

I patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej pozvao je turskog predsednika Erdogana da odustane od odluke o pretvaranju Aja Sofije u džamiju i kao „jedino i pravedno rešenje” naveo očuvanje statusa muzeja.

Papa Franja je poručio da je „mislima u Istanbulu”, dodavši: „Mislim na Aja Sofiju i jako patim.”

Foto: Unsplash.com

Svetski savet crkava, međunarodna ekumenska organizacija koja broji 350 članica, pozvao je da se odluka poništi, rekavši da će novo-stari status Aja Sofije izazvati podele, a iz Uneska je saopšteno da duboko žale zbog ove odluke.

Ali predsednik Erdogan nije hteo ni da razmišlja o odustajanju, ističući da Turska ima pravo da ovo zdanje pretvori u molitveni objekat muslimana.

„Nakon 86 godina, Aja Sofija će ponovo služiti kao džamija, na način na koji je Fatih, osvajač Istanbula, naznačio u svom delu”, rekao je on.

#Aja Sofija

#Istanbul