55. p.n.e. - Rimski konzul Gaj Julije Cezar otpočeo je invaziju Britanskog ostrva sa 10.000 vojnika Sedme i Desete legije.

1576 - Umro je italijanski slikar Ticijan Večeli, jedan od najvećih majstora renesanse. Imao je izrazit smisao za čulnost, lepotu ljudskog tela i toplinu boja. Dela: kompozicije iz antičke mitologije "Bahanal", "Jupiter i Antiopa", "Venera", slike inspirisane religijom "Vaznesenje Bogorodičino", "Polaganje Hristovo u grob", mnogobrojne "Bogorodice", portreti "Karlo V na konju", "Čovek s plavim očima", "La Bela", "Papa Pavle III".

1635 - Umro je španski pisac Feliks Lope de Vega Karpio, najznačajniji španski dramski pisac, koji je prema predanju napisao više od 1.800 komedija i drama, od kojih je sačuvano i utvrđeno da su njegove oko 500, nekoliko hiljada stihova, više romana, hronika i istorijskih zapisa. Njegova dela sjajan su prikaz društvene klime Španije kraja 16. i početka 17. veka. Dela: komedije i drame "Peribanjes", "Kazna bez osvete", "Seviljska zvezda", "Madridski čelik", "Cveće Don Huana", "Nagrada za dobro govorništvo", "Preko mosta", "Dovitljiva devojka", "Baštovanov pas", "Budalasta vlastelinka", "Fuente Ovehuna", roman "Doroteja", epske, didaktičke, religiozne i mitološke pesme, burleske, ode, poslanice, soneti, balade.

1770 - Rođen je nemački filozof Georg Vilhelm Fridrih Hegel, najistaknutiji predstavnik klasične nemačke idealističke filozofije. Njegov rad sinteza je nemačke filozofske misli. Tvorac je sistema apsolutnog idealizma. Dela: "Fenomenologija duha", "Filozofija istorije", "Nauka logike", "Estetika", "Filozofija religije", "Enciklopedija filozofskih nauka", "Filozofska propedevtika", "Osnovne crte filozofije prava ili prirodno pravo i nauka o državi u osnovnim konturama".

1866 - Na skupštini 16 studentskih, đačkih i pevačkih društava iz Vojvodine i tadašnje Srbije i istaknutih političkih i javnih radnika iz gotovo svih srpskih zemalja, u Novom Sadu je osnovana Ujedinjena omladina srpska. Organizacija stvorena radi prosvetnog, kulturnog i naučnog uzdizanja srpskog naroda. Delovala je u Srbiji i drugim srpskim krajevima kao i pod vlašću Austrije i Turske. Rad Ujedinjene omladine srpske obustavljen je 1872.

1871 - Rođen je američki pisac Teodor Drajzer, beskompromisan kritičar američkog društva. Njegov prvi roman "Sestra Kari" zabranjen je 1900, pa je potom desetak godina bio prinuđen da se izdržava pisanjem za ilustrovane, zabavne i modne listove. Smatrao je da spasenje sveta leži u socijalizmu i pred kraj života postao je član Komunističke partije SAD. Ostala dela: romani "Dženi Gerhard", "Finansijer", "Titan", "Stoik", "Genije", "Američka tragedija", "Tragična Amerika", "Vredi li Amerika da se spase".

1878 - Rođen je ruski baron Petar Nikolajevič Vrangel, jedan od najistaknutijih belogardejskih generala, koji se posle Oktobarske revolucije borio u Ukrajini protiv sovjetske vlasti. Posle poraza u novembru 1920, kada je Crvena armija zauzela utvrđenje na Perekopu, sa ostatkom snaga napustio je Rusiju i kao izbeglica našao je utočište u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kao i desetine hiljade drugih belogardejaca. Posle smrti 1928. sahranjen je, po sopstvenoj želji, u ruskoj crkvi u Beogradu, iako je umro u Briselu.

1884 - Rođen je američki filmski producent Semjuel Goldvin, jedan od pionira filmske industrije. Osnovao je 1923. filmsku kompaniju "Semjuel Goldvin Prodakšns", koja se 1924. udružila sa još dve filmske kuće u kompaniju "Metro-Goldvin-Majer", ali je potom ponovo postao samostalni producent. Filmovi: "Stela Dalas", "Tamni anđeo", "Chorsokak", "Zapadnjak", "Male lisice", "Najbolje godine našeg žvota", "Tajni život Voltera Mitija", "Momci i devojke", "Porgi i Bes".

1907 - Kralj Srbije Petar I Karađorđević položio je kamen temeljac za zdanje Narodne skupštine u Beogradu. Gradnja je okončana posle 30 godina. Prvo zasedanje Skupštine Kraljevine Jugoslavije u njoj održano je 20. oktobra 1936. Na konkursu raspisanom 1901. pobedio je projekat arhitekte Jovana Ilkića, a završni radovi i unutrašnja arhitektura izvedeni su pod nadžorom njegovog sina Pavla.

1916 - Umro je srpski pisac Petar Kočić, jedan od najistaknutijih u srpskom realizmu, nacionalni borac protiv austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine. Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji bio je dugo bez posla, osuđivan je i tamnovao je u Banja Luci i Tuzli. U Banja Luci je pokrenuo list "Otadžbina" koji je često zabranjivan. Opisivao je svoj planinski zavičaj i sudbine malih ljudi, a u satirama je oštro kritikovao prilike u Bosni pod austrougarskom. Dela: satire "Jazavac pred sudom", "Sudanija", zbirke pripovedaka "S planine i ispod planine", "Jauci sa Zmijanja".

1960 - Umro je je srpski pisac Sima Pandurović, jedan od osnivača srpske moderne. Filozofski fakultet završio je u Beogradu, bio je gimnazijski profesor u Valjevu i Beogradu, uređivao je više časopisa, od kojih je najznačajniji "Misao" koji je sam i objavljivao. Kritika je oštro reagovala na njegovu prvu zbirku pesama "Posmrtne počasti", prožetu pesimizmom. Kasniji stihovi misaono su složeniji, ali i u njima preovladava rezignacija. Ispevao je i niz rodoljubivih pesama. Prevodio je sa francuskog i engleskog, između ostalog i Šekspira. Svojim sveukupnim radom ostavio je veliki trag u srpskoj kulturi. Ostala dela: zbirke pesama "Dani i noći", "Okovani slogovi", "Stihovi", "Pesme", knjige eseja "Razgovor o književnosti", "Ogledi iz estetike".

1991 - Umro je patrijarh srpski, arhiepiskop pećki i mitropolit beogradsko-karlovački German (svetovno ime Hranislav Djorić). Zamonašio se 1951. u Studenici, prethodno je bio sveštenik. Bogoslovski fakultet studirao je u Beogradu, a prava u Parizu. Posle smrti patrijarha Vikentija, 1958. izabran je za patrijarha Srpske pravoslavne crkve. Vodio je Srpsku pravoslavnu crkvu neobično vešto i mudro. Pošto je teško oboleo, 2. decembra 1990. za patrijarha srpskog izabran je Pavle, dotadašnji episkop raško-prizrenski.

2000 - Izgoreo je jedan od simbola ruske prestonice, najviši objekat u Evropi sagrađen ljudskom rukom, televizijski toranj Ostankino, zdanje više od 500 metara, sagrađeno 1967. prema planovima arhitekte Nikolaja Nikitina. Požar je usmrtio troje ljudi i izazvao prekid televizijskog programa širom Rusije.

2009 - Umro je Sergej Mihalkov, ruski pisac, akademik. Najpoznatiji kao klasik ruske dečje književnosti, autor je i teksta himne negdašnjeg Sovjetskog Saveza kao i himne Rusije. Književnik izuzetnog ugleda, kao literata pojavio se poznih tridesetih. U više navrata bio je deputat Vrhovnog sovjeta i Ruske republike, predsednik Saveza pisaca. Veliku popularnost imale su i njegove basne iz svakodnevice, njih oko 250. Dobitnik je najviših ruskih, i prethodno sovjetskih, priznanja. Njegove knjige štampane su na više jezika u tiražu većem od čak 400 miliona primeraka.